- 7. travnja za mladi Uskrs i spomen-misu za poginule u Domovinskom ratu te pokojnu dobrotvorku Vjekoslavu Slavu Tomlinović - 28. travnja " Tomislav " gostuje u Samoboru, pjevajući Hrvatsku pučku misu u franjevačkoj crkvi te dodatak kod spomenika Ferde Livadića - 8. i 9. lipnja tamburaški orkestar " Tomislava " s učenicima iz Cernika gostuje na Krku i u Žminju - 22. lipnja Društvo je sudionik Smotre pjevačkih zborova u Novoj Gradiški - 21. srpnja pjesmom je uveličano slavlje mladomisnika fra Vjekoslava Lazića. - 28. srpnja uz Dan općine Cernik Društvo je imalo tri nastupa - 16., 17. i 18. kolovoza gostovanje u Subotici kod domaćina HPPD " Bunjevac " - 8. studenog tamburaški orkestar " Tomislava " nastupa na IX.

Na koncertu na kojemu su nastupali Đani Stipaničev, VIS Jane, Dražen Kurilovčan, Tamburaški orkestar Ferde Livadića i drugi, prodalo se samo 20 karata.

U 19. stoljeću Samobor je na kratko pripao pod Francusku vlast u razdoblju od 1809. do 1813. Tridesetih godina 19. stoljeća dvorac Samoborca i skladatelja Ferde Livadića postaje sastajalište iliraca Hrvatskog narodnog preporoda.

A noćni ugođaj na kraju je rasvijetlilo spuštanje Svemirskog broda Voajer, jedinog gradskog mjesnog odbora, Ferde Livadića.

tu su i Yradierova La paloma, poznati Ivanovićev valcer Dunavski valovi, polke, koračnice, hrvatska tradicijska glazba (Još ni jeden Zagorec), djela Ivana pl. Zajca, Pavla Štoosa, Ferde Livadića, Josipa Runjanina itd.

Muzej je otvoren 1949. godine i smješten je u povijesnom dvorcu Ferde Livadića iz 17. stoljeća.

Projekciju DVD-a pratili su polaznici Glazbenih škola: Franje Lučića iz Velike Gorice, Ferde Livadića iz Samobora te Glazbenih škola Vatroslava Lisinskog, Pavla Markovca, Elly Bašić te Zlatka Balokovića iz Zagreba.

Bista Ferde Livadića, hrvatskog skladatelja, groblje u Samoboru

Ambiciozna je umjetnica međutim s puno entuzijazma našla neodoljiv izazov upravo u interpretacijama najznačajnijih vokalnih opusa hrvatskih skladatelja Ivana Lukačića, Dore Pejačević, Josipa Štolcera Slavenskog, Ferde Livadića i Franje Krežme, koje je već ranije javno predstavljala i snimila za potrebe radija i televizije.

Samoborski muzej smješten je u starom dvorcu ilirskog skladatelja Ferde Livadića, u parku pokraj hotela Lavica, neposredno uz rječicu Gradnu.

Tridesetih godina ovoga stoljeća kurija (danas Muzej) skladatelja Ferde Livadića (1799. - 1879.) postala je okupljalište pristalica Hrvatskog narodnog pokreta, a 1833. godine tu je skladana i budnica " Još Hrvatska nij ' propala ".

Djelima skladatelja Vatroslava Lisinskog, Ferde Livadića, Blagoja Berse, Dore Pejačević, Josipa Hatzea, Ive Lhotka-Kalinskoga i Brune Bjelinkog predstavljamo najljepše stranice domaćeg stvaralaštva za glas i glasovir.

ZLATKO BALOKOVIĆ Darovao je Hrvatskoj Kinga, ali se sporio s Crkvom za Del Gesùa iz 1740. U Hrvatskoj postoje tri najznačajnija klavira na kojima se još može svirati, a najvažniji je svakako klavir Ferde Livadića čiji je dvor u Samoboru, današnji muzej, bio mjesto okupljanja prvaka hrvatskog narodnog preporoda.Na njemu je Ferdo Livadić skaldao stihove hrvatske budnice Još Hrvatska ni propala koju je napisao Ljudevit Gaj.

Tako je Kirschhofer u dvorani " Streljane " u Zagrebu u ožujku 1833. dirigirao koncertom na kojemu je Sidonija Rubido Erdedy pjevala prvi put na hrvatskom jeziku jednu pjesmu Ilirca Ferde Livadića.

Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije u suradnji sa ronilačkim klubom AdriatiCro Jastrebarsko organizira 14. i 15. travnja 2010. godine stručni skup na temu RONJENJE U VATROGASTVU Stručni skup održati će se u Hotelu« Lavica »u Samoboru, Ferde Livadića 5

Radi se o likovnim radova nastalim po motivu skladbe Ferde Livadića Kamena djeva, o čemu je, prilikom otvorenja govorio stalni sudski vještak za likovnu umjetnost Josip Dujmović.

Bjelovar, Ferde Livadića 14 a, 43000 Bjelovar.

Posvećeno 200. obljetnici rođenja i 120. godišnjici smrti Ferde Livadića, prvog modernog hrvatskog skladatelja.

Osobito vrijedna građa Najvrjednija građa Zbirke svakako su rukopisna djela i glazbene ostavštine hrvatskih skladatelja, od kojih ističemo djela Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Ivana Zajca, Ferde Livadića, Ivana Padovca, Božidara Širole, Jakova Gotovca, Frana Lhotke, Ivana Brkanovića, Branimira Sakača, Antuna Dobronića, Jacoba Petrusa Haibela, Stanislava Prepreka i drugih.

Tu je bila redovito gospođa Bersa, supruga skladatelja Blagoje Berse, gospođa Livadić, supruga također skladatelja Ferde Livadića te

Na programu su djela Dubravka Detonija, druga knjiga Preludija Claudea Debussyjeva, od čijeg je rođenja prošlo točno 150 godina, djela Béle Bartóka, Domenica Scarlattija i Ferde Livadića.

Studentica je Muzičke akademije u Zagrebu u razredu red. prof. Pavice Gvozdić, a srednje glazbeno obrazovanje završila je kod prof. Davora Lahnita u Srednjoj glazbenoj školi Ferde Livadića.

Bit će to pjesme Ferde Livadića na njemačkom jeziku, zatim pjesme Blagoja Berse, uključujući vjerojatno najljepšu Seh duš dan i pjesme Ive Paraća na talijanskom jeziku.

Bjelovar, Ferde Livadića 14 a, s početkom u 8,00 sati 18. rujna 2009. godine.

Da su se Miletić i Katić dosjetili sličnoga te da su prikazali Lisinskoga u glazbenom kontekstu Hrvatske u 19. stoljeću, gdje su domaće snage činili isključivo amateri od Ferde Livadića, preko Stanka Vraza, Ivana Padovca i drugih tada bi postalo jasno kolika je važnost Vatroslava Lisinskog bila u tom okruženju.

Što se tiče plana za 2013. godinu predsjednik ZKUU rekao je kako je planirano jačanje daljnje zajedničke suradnje, razvoj te nastavak organiziranja već poznatih manifestacija, kao što su Dan Sloge, Smotra folklora, Dragi naš kaj, Dan Grada, Jesenska uvertira (u suradnji s Glazbenom školom Ferde Livadića) te program adventskih koncerata.

Obilježila je hrvatsku povijest kao vatrena pobornica hrvatskog narodnog preporoda, kao prva hrvatska operna pjevačica koja je pjevala ulogu Ljubice u prvoj hrvatskoj operi " Ljubav i zloba " Vatroslava Lisinskog te je prva otpjevala poznatu budnicu " Još Hrvatska nij ' propala " Ferde Livadića na koncertu u Zagrebu (u Streljani) u proljeće 1835. godine.

Grofica Erdody je s nepunih 14 godina na koncertu u Streljani 1833. godine otpjevala splet popijevki na hrvatskom jeziku, između ostalog i budnicu Još Hrvatska ni propala Ferde Livadića i Ljudevita Gaja.

Murai je redigirao i objavio klavirske skladbe, između ostalih Ferde Livadića, Ivana Zajca, Leopolda Ebnera, Dore Pejačević i Natka Devčića.

Most između ulice Ferde Livadića i Samoborskog muzeja imenovan je mostom makedonskoga grada Velesa, dok će most od Trga prema Ulici svete Ane nositi naziv talijanskoga grada Parabiaga.