Orkestrom Zagrebačke filharmonije ovom je prigodom dirigirao maestro Ivo Lipanović, a prisutni, između ostalog i predsjednik Vlade Zoran Milanović, članovi Vlade, predstavnici Diplomatskog zbora, istaknuti znanstvenici, gospodarstvenici, sportaši te članovi hrvatskog političkog i društvenog života, mogli su u izvedbi Zagrebačke filharmonije uživati u Adieu za simfonijski orkestar mlade hrvatske skladateljice Viktorije Čop, Hommage a Bach Borisa Papandopula, Passacagli za gudače Krste Odaka te Simfonijskom kolu Jakova Gotovca iz omiljene hrvatske opere Ero s onoga svijeta.

Takvim ga doživljavamo u opusu Krste Odaka (1888 - 1965), autora " narodne opere " Dorica pleše (1933), ali i nekih zborova i komornih opusa koji se kreću na rubovima tonalitetnog sustava, u zborovima i scenskim oratorijima Ivana Brkanovića (1894 - 1975), koji poput Štolcera Slavenskog inovacijsku energiju folklora traži u njegovim arhaičnim slojevima, upravo kao i Boris Papandopulo (1906 - 1991), uz Stjepana Šuleka (1914 - 1986) svakako najznačajniji predstavnik onog dijela hrvatske glazbe 20. stoljeća koja se nije radikalnije otvarala poticajima Novog onako kako su joj iz svijeta počeli pristizati nakon 60 - ih godina uglavnom zaslugom zagrebačkog Muzičkog biennala, nakon Varšavske jeseni najstarijeg međunarodnog festivala suvremene glazbe u istočnom dijelu srednje Europe.

U lipnju, 14. lipnja, najavljen je završni koncert učenika glazbene škole Krste Odaka, sutradan 15. lipnja ' 10. Miljevačke užance ', a potom 21. lipnja ' 4. Međunarodni festival sira - Drniš 2013. ' pod sloganom " I mi sir za Europu imamo ".

U tri godine dok je bio ravnatelj zagrebačke Opere praizvele su se sljedeće opere hrvatskih skladatelja Analfabeta Lhotke Kalinskog, Ljubovnici Dragutina Savina, Majka Margarita Krste Odaka i Labinska vještica Natka Devčića.

Tim ansamblima redovito pripada čast otvorenja Festivala na Blagdan sv. Marka, uz svečanu koncelebriranu misu, koju je ove godine predvodio msgr. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, a tom je prigodom izvedena Staroslavenska misa, op. 12 za mješoviti zbor i orgulje Krste Odaka.

Parcelacijski elaborati su u izradi i za rekonstrukcije Ulice Frana Kršinića i Ulice Krste Odaka.

Na njegovim koncertnim programima posebno mjesto zauzimaju djela hrvatskih autora: Anđelka Klobučara, Krste Odaka, Borisa Papandopula, Josipa Magdića, Albe Vidakovića, Fortunata Pintarića te novonastala djela na njegovu inicijativu mladih hrvatskih skladatelja Ivana Skendera, Frane Đurovića, Kreše Seletkovića.

Nastupili su Vokalisti Salone s lijepim programom hrvatske tradicionalne i umjetničke mediteranske glazbe, u koju se skladno uklopila i jedna narodna iz Međimurja Dremle mi se dremle u obradi Krste Odaka i ruska narodna Pripovjetka o dvanaest razbojnika u obradi Nadežde Plevickaje.

Trenutačno se obavljaju radovi na izgradnji mreže u Benkovačkoj ulici, Jadranskoj ulici, Ulici Antuna Barca, Ulici Frana Kršinića, Ulici Josipa Hatzea i Ulici Ive Mašine, a u tijeku su radovi u ulicama Ivana Lučića, Antuna Barca, Krste Odaka, Benka Benkovića i Putu Bokanjca.

Autobus polazi u 15.45 sati sa Škrapa, ulica Krste Odaka.

U Glazbenoj školi Framaši su otpjevali i domoljubne pjesme, a nastupio je i Tamburaški orkestar Krste Odaka.

Kao solisti nastupili su kontrabasisti Mario Ivelja i Oleg Gurski, a na repertoaru su bila djela Krste Odaka, Anđelka Klobučara i Johannesa Brahmsa.

Riječ je o pristupnoj prometnici Ulica Krste Odaka i Ulica Frane Kršinića te obodnoj prometnici Ulica Ive Mašine i Ulica Josipa Hatzea.

Na programu sastavljenom od vrlo pitkih skladbi našla se i jedna od najpoznatijih skladbi Krste Odaka, Passacaglia, op. 35 u obradi za gudački orkestar.

Orkestar je u četvrtak izveo Passacagliu Krste Odaka i Suitu Sv. Pavla Gustava Holsta.

Njegovi omiljeni biseri duhovne glazbe, koje je i sam svojevremeno izvodio kao solist ili član Oratorijskog zbora crkve sv. Marka Njes svjat iz Mokranjčeva Opela i Svrši stopi moje Krste Krste Odaka uz orguljsku pratnju Ivana Bosnara, bili su tako dirljiva posveta na rastanku s Nevenom Valentom, koji je iznenada preminuo na Uskrsni ponedjeljak u 48. godini života.

Unutar Hatzeovih naslova sretno su interpolirane Čežnja, podatni romantični izričaj Pavla Dešpalja i dojmljiva, majstorski izvedena Passacaglia za gudače Krste Odaka.

Održan je i koncert u Župnoj crkvi Gospe od Ružarija na kojem su nastupili Tamburaški orkestar Krste Odaka iz Drniša i šibensko Kolo.

Repertoar kojim su oduševili rimske Hrvate sastojao se od djela hrvatskih skladatelja Ivana pl. Zajca, Vatroslava Lisinskog, Ive Perana i Krste Odaka a sve pod ravnanjem maestra Ivice Frlete.

Glavnu ulogu imali su u skladbi kojom je otvorena večer Prvoj passacagliji za gudače, op. 35 Krste Odaka.

O tome Milka Tomić kaže: Milki Tomić glazba je i dalje radost i užitak, vjeruje da glazbeni duh Drniša neće zamrijet stoga poziva drnišku djecu da se jave na upravo objavljeni natječaj za upis u prvi razred Osnovne glazbene škole Krste Odaka " što je otvoren do 26. lipnja i nauče svirati glasovir, violinu, gitaru, harmoniku, klarinet, flautu ili saksofon.

Mirte Mačina, izveo je svečanu sv. misu uz prigodne pjesme, među kojima je i skladba Krste Odaka, negdašnjeg župnika u Otoku.

Hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog Nikša Njirić (1927.), diplomirao je kompoziciju 1951. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Krste Odaka, značajnog pobornika folklorno inspirirane glazbe.

Svojim izvedbama publici su se predstavili Tamburaško društvo« Pajo Kolarić »iz Osijeka, te Tamburaški orkestri« Krste Odaka »iz Drniša i« Dora Pejačević »iz Našica.

U 1988. godini prigodnim koncertima Društvo obilježava 100. obljetnicu rođenja Krste Odaka i 70. obljetnicu rođenja Emila Cossetta.

Na programu sastavljenom od vrlo pitkih skladbi a koje su ulaskom u repertoar već postale dijelom imaginarnog glazbenog muzeja našla se i jedna od najpoznatijih skladbi Krste Odaka, Passacaglia, op. 35 u obradi za gudački orkestar.

Zagrebačka filharmonija odabranim prigodnim programom iz hrvatskog skladateljskog opusa, prisutne zaljubljenike u glazbu podsjetit će na vrijednost hrvatskog glazbenog naslijeđa - na bogatom repertoaru su Sunčana polja Blagoja Berse, Pasaccaglia rođenog Drnišanina Krste Odaka, skladba Daleko je biser mora iz splitske operete Mala Floramy Ive Tijardovića, U boj u boj Ivana Zajca iz povijesne opere Nikola Šubić Zrinski te Simfonijsko kolo Jakova Gotovca iz narodu omiljenog Ere s onoga svijeta.

Drugog dana Festival seli u Sombor gdje će se Somborcima prvi predstaviti tamburaški orkestar Juraj Lončarić iz Hrženice, potom tamburaški orkestar Festival bunjevačkih pisama iz Subotice, tamburaški orkestar Krste Odaka iz Drniša i Subotički tamburaški orkestar.

Gradit će se u Ulici Antuna Dobranića i Ulici Krste Odaka do novih zgrada, kaže Marić.

U ugodnom ambijentu Vijećnice, nakon pozdravnog govora ravnatelja muzeja, Zvonimira Jelića, poslušali su kratki koncert u izvedbi učenika i profesora Osnovne glazbene škole Krste Odaka (Drniš), podružnica Knin.