Spor okovlasništva Barbara Kulmer, kći pokojnog slikara Ferdinanda Kulmera, izgubila je spor s Gradom Zagrebom za povrat plemićkog dobra.

Slavljeničku godinu u kojoj će obilježiti pedeset godina osnutka Kulturno-informativni centar (KIC) započinje otvorenjem izložbe ' Emocionalna ratišta ' hrvatskog apstraktnog slikara Ferdinanda Kulmera 24. siječnja u Galeriji Forum, a nastavlja u veljači novim projektom, javnim čitanjima dosad neizvođenih drama te Danima slovenske kulture, najavljeno je na konferenciji za novinare.

Navest ćemo nekoliko primjera koji ilustriraju odabir autora i djela: U grupi Iz jezika u jezik, slike Ferdinanda Kulmera Ruži č asta ku ć a (1954.), Siva slika (1960.), Mart (1968.), Veliki crni dogovor (1983.) pokazuju nomadsku strategiju tog slikara u društvu sličnih autora i poetika (D.

Od svojih profesora, Ferdinanda Kulmera, a osobito Raula Goldonija, Modrić je naslijedio, zapamtio, da slikarstvo, umjetnost, nije trag kratkotrajna nadahnuća, nego ozbiljan i naporan svakodnevni rad koji će kad-tad iznjedriti kvalitetno umjetničko djelo.

Zbirka sadrži 27 grafičkih minijatura, radova poznatih hrvatskih umjetnika: Frana Baće, Antuna Bićanića, Antona Cetina, Marijana Detonija, Dževada Hoze, Štefana Galića, Želimira Janeša, Boška Karanovića, Alberta Kinerta, Ante Kuduza, Ferdinanda Kulmera, Slavoljuba Lackovića, Renata Ladovića, Ivana Lovrenčića, Hrvoja Ljubića, Antona Mateša, Miodraga Nagornija, Virgilija Nevjestića, Frane Para, Zdenke Pozaić, Zlatka Sleveca, Nevena Šimića, Izabele Šimunović, Ivice Šiška, Valentina Šuljića, Branka Vujanovića i Mirjane Zajec.

Polaznici će upoznati radove Zvonimira Lončarića, Ferdinanda Kulmera i Borisa Bućana i vidjeti će u kakvu su odnosu naslov njihova rada i sam rad.

Odrasla je u Zadru, školovala se u Zagrebu gdje je 1985. godine diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Ferdinanda Kulmera.

Dvorac predaka slikara Ferdinanda Kulmera iz temelja podiže tvrtka " Agrokor ", koja trenutačno ima još sedam gradilišta u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Dvorac predaka slikara Ferdinanda Kulmera iz temelja podiže tvrtka Agrokor, koja trenutačno ima još sedam gradilišta u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Izložba se prvenstveno bavi emocijom, te složenim, često i burnim odnosom oca i kćeri, Barbare i Ferdinanda Kulmera.

No, unatoč Gotovčevim nedvojbeno znatno širim intelektualnim interesima i estetskim obzorima, od onih što ih je promicala svojim programom Galerija Forum mi ćemo, ipak, u njegovim tekstovima primijetiti da se najvećim dijelom odnose na autore okupljene oko Galerije Forum, napose na Edu Murtića, Ivana Lovrenčića, Ferdinanda Kulmera, Kostu Angelija Radovanija, Kseniju Kantoci i Franu Šimunovića.

Na temelju toga zaključka, godinu dana kasnije ban Ignac Gyulay prodao je saborsku palaču zagrebačkoj županiji i kupio kuću bana Ferdinanda Kulmera na zapadnoj strani Markovog trga, kako bi dobio novu kraljevinsku kuću za trajan stan banova, sjedište sudova, pohranu javnih spisa, kraljevinskih knjiga i saborskih zapisnika.

Nakon ozdravljenja, nastavlja studij na Akademiji gdje upoznaje izuzetne profesore i pedagoge Ferdinanda Kulmera, Å imu Perića, Nikolu Reisera i Miljenka Stančića kod kojega boravi u slikarskoj klasi na trećoj godini studija.

Diplomirala je slikarstvo na ALU Zagreb 1987. u klasi prof. Ferdinanda Kulmera.

Andrea Grgić - Marasović najavila je izložbu Emocionalna ratišta, velikog hrvatskog apstraktnog slikara, Ferdinanda Kulmera.

Bit će to prvo predstavljanje Kulmerova slikarskog opusa, nakon punih 15 godina, kada je u atriju muzeja Mimara, povodom prve godišnjice smrti Ferdinanda Kulmera (1922. 1998.), održana izložba njegovih radova iz zbirke Tomislava Hruškovca.

Bogata nasljednica jednog objekta koji se sada koristi u kulturne svrhe je Barbara Kulmer, kći poznatog hrvatskog slikara Ferdinanda Kulmera, kojoj je nepravomoćno vraćena zgrada Muzeja suvremene umjetnosti na Katarinskom trgu 2 i Jezuitskom trgu 1. Barbara Kulmer je u Americi, a Nacionalove novinare odbila je smatrajući da je povrat njezina privatna stvar.

Kao posljednje popratno događanje u sklopu izložbe Ferdinanda Kulmera - ' ' Emocionalna ratišta ' ', pozivamo vas na tribinu koja će se baviti tematikom psihologije emocije, kao i tematikom emocije u umjetnosti i arhitekturi.

Ostali seulski muzeji najviše su se zainteresirali za slike Ferdinanda Kulmera i Miroslava Šuteja te za moje radove.

Ukrali su mu slike Ferdinanda Kulmera i Ede Murtića čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 tisuća eura.

Izložba Ferdinanda Kulmera prvo je njegovo zagrebačko predstavljanje nakon 15 godina, a izložit će se osam slika većih dimenzija nastalih od šezdesetih do osamdesetih, te po jedna foto i video instalacija.

U povodu 88. obljetnice rođenja prisjećamo se Ferdinanda Kulmera, istaknutoga hrvatskog apstraktnog slikara i likovnoga pedagoga, dugogodišnjega profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Posebnu godišnju nagradu dodjeljuje Red svetoga Fortunata znanstvenicima za iznimni doprinos u određenom području i znanstvenoj disciplini, pa se time dr. sc. Vicelja-Matijašić pridružila dosadašnjim laureatima, znamenitim znanstvenim i kulturnim radnicima poput Branka Lustiga, Miroslava Radmana, Miljenka Domijana, Nedjeljka Fabria, Ferdinanda Kulmera, Borisa Magaša i Andra Mohorovičića.

Pollak, no tu su i djela Ferdinanda Kulmera, Frane Šimunovića, Alberta Kinerta, Joze Jande, pa i nekih nepoznatih autora.

Izložba " Emocionalna ratišta " istaknutoga hrvatskog slikara Ferdinanda Kulmera otvorena večeras u Galeriji Forum u Zagrebu, nastoji iz emotivno-individualne perspektive umjetnikove kćeri Barbare kroz izbor iz njegova bogatog umjetničkog opusa predstaviti toga izuzetnog individualca i duboke emotivne mjene koje je nosio u sebi.

Od suvremenih majstora, osim Ferdinanda Kulmera, spomenimo Alberta Kinerta (1919 ⠀ 1987), Josipa Happa (1935), Ivana Obsiegera (1939), Nikolu Reisera (1918) i Vesnu Kiefer-Zadravec.

Što se sve vratilo U Zagreb su iz rezidencije u Parizu vraćene dvije Uzelčeve slike - Konj, čovjek i žena, pastel-kombinirana tehnika, te ulje Mrtva priroda, zatim ulja Erika Tintora Pogled na Zagreb i Joze Jande Žena u nošnji, grafike Ferdinanda Kulmera i Fedora Vaića, te nekoliko radova nepoznatih autora, primjerice, monotipija Dvije Španjolke i ulje na drvu Kozmički istražitelji.

Kad je nova vlast potkraj 1991, izložbom slika eklektika Ferdinanda Kulmera, preuzela zagrebačku Galeriju studentskog centra, tradicionalno namijenjenu izložbama mladih autora, vi ste se ne bojeći se posljedica jedini tomu usprotivili i toj vlasti otvoreno priprijetili: Ako ona ovakve probleme ne bude brzo rješavala, poručio sam joj svojim kanalima, propast će.

Jer more je dio slikarove ikonografije, od završeta studija u klasi Ferdinanda Kulmera (1988.) na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, do današnjih dana.

Posebno su brojna djela Ferdinanda Kulmera (30, u raznim tehnikama), koje je on sam poklonio samostanu svog rodnog mjesta, kao i djela (skulpture i duborezi) uvaženog hrvatskog naivnog kipara Josipa Bićanića, koji je živio i djelovao u Cerniku.