Otac našeg Joze Kljakovića je opetovano upućivao dječaku Jozi pitanje: " Bojiš li se sinko ikoga? ", a mali je Jozo, poučen, odgovao: " Ne bojim se, čače, nikoga doli Boga jedinoga ".

Dakle, uz dvije velike stvari Pompeji i Slavonija imat ćemo i retrospektivu Joze Kljakovića s kojim se do sada nitko nije previše bavio, on je Meštrovićev suvremenik.

Namjera je ove izložbe, kao i većine premijernih retrospektivnih izlaganja majstora epohe moderne, priređenih u Klovićevim dvorima (poput retrospektivi primjerice Slave Raškaj, Lea Juneka, Jurja Plančića ili Joze Kljakovića) ukazati na specifične i dosad neuočene vrijednosti pojedinih nedovoljno poznatih umjetnika koji su svojim umjetničkim, ali i kulturnim te društvenim, a najčešće i pedagoškim djelovanjem uvelike pridonijeli razvoju hrvatske likovne umjetnosti i njene pripadnosti europskim razvojnim tijekovima, a sve to kroz stručnu i objektivnu valorizaciju, te što je najvažnije podtkrijepljeni živim dodirom s umjetničkim djelima, istodobno se trudeći pružiti našoj publici vrhunski likovni doživljaj.

Serge Warnier donirao je Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti crtež Joze Kljakovića koji, prema predanju, nosi naziv Irina Aleksander i grupa Zemlja.

Prekrasno da su okupili toliko djela Joze Kljakovića na jednome mjestu.

Slavo Striegl je rođen u Sisku 9. rujna 1919. godine. 1939. godine upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti, gdje pohađa klase Krste Hegedušića, Tomislava Krizmana, Marina Tartaglie, Vladimira Becića, Joze Kljakovića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića.

God. 1969. darovao je gradu Zagrebu kuću (Rokov perivoj, kbr. 4), svoja djela, namještaj, knjige i Kršinićeve skulpture (Portret Joze Kljakovića, 1935, bronca).

Tada je kao student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti boravio u Rimu gdje je radio na freskama Joze Kljakovića, svoga profesora i poznatog fresko slikara.

Imena poput Mirka Račkog, Pjera Križanića, Božidara Uzelca, Andrije Maurovića, Antuna Motike, Ive Režeka, Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Menci Clement Crnčića, Vilka Gecana, Lea Juneka, Anke Krizmanić, Ivana Mirkovića, Milana Tolića, Joze Kljakovića, Ive Tijardovića..., kojih se u svojoj knjizi dotičem svjedoče o vrsnoći likovnog izraza, a potom i o angažiranoj poruci.

Budući da je Striegl ponajprije rođeni crtač i da je linija bila i ostala temelj njegovog umjetničkog umijeća i najvećega interesa, s lakoćom je i uspjehom savladavao crtačke i grafičke kolegije profesora Krste Hegedušića, Joze Kljakovića, Tomislava Krizmana i Omera Mujadžića.

Potkraj srpnja 2007. prispio je u Hrvatski muzej naivne umjetnosti iz Pariza relativno velik crtež Joze Kljakovića (1889 1969), nastao najvjerojatnije 1932, rađen olovkom na kartonu.

Bravurozan karikaturalni crtež Joze Kljakovića nakon 75 godina ponovno u domovini

Primat čvrsto drži ona u ulici Joze Kljakovića, za čiju stambenu površinu od 341 četvornog metra, ne računajući na dvorište i okoliš, po mišljenju vlasnika, potencijalnom kupcu željnom komfora ne bi trebao biti nikakav problem izbrojati 295.000 eura, ili tričavih 865 eura po kvadratu.

Hrvatski rimski adresar izdan je u spomen hrvatskog slikara Joze Kljakovića.

U crkvi je oltar i freske ak. slikara Joze Kljakovića.

U svom tekstu Jergović veliča jugoslavenski nacionalizam slikara Joze Kljakovića i predbacuje onima koji ga, za suvremene potrebe, uvijaju u hrvatstvo i katolištvo.

Od izložbe crteža Joze Kljakovića " Bojiš li se sinko ikoga? ", koja će uslijediti po svečanom otvaranju manifestacije u Splitu, do zatvaranja kojem će prethoditi predstavljanje knjige " Isus iz Nazareta.

U Klovićevim dvorima otvorena retrospektiva Joze Kljakovića

Nakon retrospektive u Klovićevim dvorima gdje smo bili izložili više od 150 djela Joze Kljakovića nastavila sam se baviti njegovim radom.

Što se više smanjivalo danje svjetlo u predvečernjoj praznini Markove crkve, to su više rasle freske Joze Kljakovića i naduvale se do sablasne glomaznosti.

Don Dukić također se dotaknuo i zlih jezika koji umanjuju i blate život i djelo Joze Kljakovića, kazao je kako i ova izložba doprinosi utišavanju tih zlobnih nepoznavatelja životnog puta velikog umjetnika koji je veliki dio svog života nakon zatvorskih dana u Zagrebu proveo u emigraciji i nije se smio vratiti kući do pred sam kraj života.

Većim dijelom autobiografskoga karaktera, političko-utopistički roman Krvavi val Joze Kljakovića koncipiran je kao mozaik što stvarnih što fiktivnih činjenica koje u smislenu cjelinu povezuje refleksija o suvremenome svijetu i oštra kritika komunizma.

Četrdeset godina nakon smrti Joze Kljakovića (1889. - 1969.), nekoć slavnog, a danas zaboravljenog slikara, ilustratora, karikaturista i pisca, u četvrtak je u prepunoj Galeriji Klovićevi dvori otvorena prva retrospektivna izložba s više od sto djela sakralne i svjetovne tematike, prikupljenih iz niza domaćih i stranih institucija te privatnih zbirki.

Srećom, ispostavilo se da Jozu ipak nećemo slaviti prigodničarski već će se istraživanje o njemu i njegov rad veličati sustavno kazao je dr. sc. don Josip Dukić, urednik knjige Joze Kljakovića Libar mog života, prve u nizu Kljakovićevih djela koje će objaviti Dom kulture Zvonimir u sklopu biblioteke Jozo Kljaković, a djela za objaviti još je podosta.

Osim umjetnosti igre tijela, i sami plakati za sletove predstavljali su umjetnička djela s obzirom da su ih izrađivali poznati umjetnici poput Joze Kljakovića i Pavla Gavranića.

I drugi dio godine imat će zanimljiv program - Pompeji i Kotorska biskupija (ove godine slavi 1200 godina otkad su moći sv. Tripuna dovedene u Kotor) i retrospektivna valorizacijska izložba Joze Kljakovića, suvremenik Ivana Meštrovića čiji bi radovi trebali stići iz Argentine.

S jedne strane uzbudljivo književno štivo koje sadržajem i formom djelomice korespondira s Budakovim Ratnim robljem, a s druge strane povijesno vjerodostojan prikaz političkih prilika u kojima se čovjek mora snalaziti i orijentirati kao trostruki politički izbjeglica - tako bi ukratko mogli opisati autobiografsku prozu Joze Kljakovića, jednog od najvažnijih hrvatskih likovnih umjetnika prošloga stoljeća, a također i izvrsna pisca slojevita i osebujna karkatera koji bez ustručavanja govori o vlastitoj ljudskoj nesavršenosti i o bijedi emigrantskoga života (austrougarski bjegunac tijekom Prvoga svjetskog rata, politički nepoćudna osoba u Pavelićevu režimu koja jedva izvlači živu glavu iz ustaškoga zatvora, te odveć oštar i zajedljiv kritičar Tita i komunističke Jugoslavije).

U međuratnom razdoblju crkva Sv. Marka je dalje ukrašavana pod vodstvom Joze Kljakovića (1936. - 1937.).

Turističko razgledavanje moglo bi početi memorijalnim centrima Miroslava i Bele Krleže na Gvozdu 23, Cate Dujšin-Ribar u Demetrovoj, Anke Gvozdanović u Visokoj, Roberta Frangeša-Mihanovića i Joze Kljakovića na Rokovu perivoju.

Za ovu su godinu odobrena 2 milijuna kuna, od čega 720.000 otpada na naknade i obveze prema donatorima, 115.000 na nove donacije, 96.000 na restauratorske i konzervatorske radove, od Josipa Kovačića i Joze Kljakovića do Cate Dujšin-Ribar, a nešto više od 47.000 utrošit će se u novi vizualni identitet umjetničkih zbirki.