Je li ta ideja komplementarna ili oprečna ideji okrupnjivanja putem FGS-ova, nikomu nije jasno.

Sukladno podacima HANFA-e, ukupna imovina pet FGS-ova je na dan 30. rujna 2011. iznosila 14,6 milijuna kuna, s tim da se najvećim dijelom ta imovina sastojala od unaprijed plaćene upravljačke naknade od ulagatelja (država i privatni ulagači).

Sa 2,13 milijuna kuna neto imovine prvo je mjesto od pet FGS-ova zauzeo Alternative Private Equity na čelu sa Zoranom Zemlićem, a Qauestus Private Equity Kapital II Borislava Škegre drugi je sa 1,7 milijuna kuna vrijednim naknadama za upravljanje.

U trenutku kad je Vlada definitivno odbila Danka Končara već su obavljeni prvi razgovori s Borislavom Škegrom, čiji je Quaestus fond i nositelj ideje da pet FGS-ova preuzmu taj projekt.

Europska komisija već je u nekoliko navrata, kako doznaje Novi list, upozorila, pa i pismenim putem, hrvatsku stranu da mora biti svjesna ozbiljne sumnje u to da bi ulazak FGS-ova nad kojima država ima ingerenciju mogao značiti nastavak državne potpore brodogradilištima, te da bi, ako je tome tako, to moglo značiti odstupanje od ključnih detalja iz programa restrukturiranja pojedinih brodogradilišta koji su postali i dio hrvatskog pristupnog ugovora.

HBOR, kao kvalificirani ulagatelj imenovan od strane Vlade RH, zajedno s privatnim investitorima sudjeluje u provedbi aktivnosti FGS-ova.

Zbog drastičnog rezanja naknada upitan opstanak projekta FGS-ova

Izmjena u odnosu na prethodne odluke je u tome da će obračun i isplata biti polugodišnji, a u drugoj godini poslovanja fonda će naknada iznositi 1,375 posto veličine fonda, a ne 1,6 posto na investirana sredstva s obzirom da je većina FGS-ova ušla u treću godini poslovanja, te je većini isplaćena naknada za drugu godinu.

Naime, iako su FGS-ovi Agenciji dokazali da ulaganje države u njih nije državna potpora jer je ulaganje provedeno po načelu privatnih investitora, nije jasno bi li ulaganje FGS-ova u kupnju brodogradilišta moglo biti protumačeno kao državna potpora brodogradnji, što je Europska komisija zabranila.

Tenzije između uprava FGS-ova i nadležnog ministra Gordana Marasa ipak se, čini se, neće ispriječiti željenom tempu i ishodu prve i najveće predstečajne nagodbe: one Dalekovoda.

- S obzirom da je odnos između ulagatelja i fonda definiran kao dvostrani ugovorni odnos te s obzirom na činjenicu da prema postojećim pozitivnim propisima te trenutno važećim Statutima, Prospektima i Poslovnicima o radu Povjereničkih odbora FGS-ova, HBOR kao kvalificirani ulagatelj nije u mogućnosti jednostrano provesti odluke Vlade, do danas nije postignut zajednički dogovor između privatnih ulagatelja, HBOR-a i Društava za upravaljanje FGS-ovima ističe se u obrazloženju odluke.

Ulaganja FGS-ova u realni sektor bila su znatno skromnija.

Analiza FGS-ova pokazala je da je Dalekovodu potrebno oko 250 milijuna kako bi stao na noge.

Kroz ovu radionicu sudionici će se kroz interaktivno predavanje te praktične primjere iz prakse upoznati s osnovnim načinom funkcioniranja FGS-ova, fazama procesa pregovaranja, načinima uspješnog predstavljanja projekta odnosno poduzeća, te opcijama ulaska i izlaza FGS-ova iz investicija.

Zato je još važnije pratiti što se kroz pet FGS-ova kupuje novcem građana.

A najnovija akvizicija FGS-ova prema najavama bit će Banka Varaždin.

Po logici stvari, vlada bi trebala biti ta koja će poticati ulaganja, što osnivanjem FGS-ova nominalno i čini, ali po svemu sudeći i ovdje kreće s krive pozicije: to bi bilo kao da odlučite izgraditi kuću, ali se ne želite gnjaviti s temeljima, pa ćete pričekati dok to netko drugi riješi i onda se posvetiti zidovima i krovu

Izgleda da su FGS-ovi poligon za servisiranje nekih ideja iz potrošenih modela poput privatizacije 3. maja mirovinama putem " mirovinaca " i poreza putem FGS-ova.

Napominju da je Komisija prihvatila da je ulaganje države u FGS-ovima provedno po načelu privatnih investitora, ali da nije spremna po inerciji prihvatiti da je ulaganje FGS-ova u škverove samo privatno ulaganje, makar je u međuvremenu Vlada mijenjala pravila po kojima državne investicije u tim fondovima mogu pasti i do 25 posto.

To bi s druge strane moglo ublažiti stav Komisije prema ulaganju FGS-ova u brodogradilišta, pogotovu ako Vlada smanji svoj ulagački udio u tim fondovima, kaže naš sugovornik iz Vlade.

Cijela zavrzlama oko Centar banke opet postavlja pitanje uloge FGS-ova u kojima je ulagač uz privatnog investitora i država, odnosno porezni obveznici, a čija su ulaganja, poput ovoga u Centar banku, vrlo upitna.

Tri ulaganja FGS-ova su u proizvodnji, dva u IT-u, jedan u bankarstvu, a slijede dva greenfielda u obnovljive izvore energije.

Kao i svi JPP projekti u tako i FGS-ovi prolazi kroz faze porođajnih muka, učestalih izmjena i dopuna statuta, pravilnika i prospekta FGS-ova koji se mijenjaju svakih šest mjeseci.

Naime, investitori su na početku projekta FGS-ova postavili osnovni cilj od 5 investicija u pet godina po svakom fondu.

Ako se gleda prema tom kriteriju, većina će FGS-ova ispuniti očekivanja svojih investitora jer su realno prošle samo dvije godine od početka njihovog rada.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavila je u petak podatke koji bacaju vrlo lošu sliku na funkcioniranje fondova za gospodarsku suradnju FGS-ova.

O detaljima novog prijedloga nitko od naših sugovornika iz Vlade i FGS-ova ne želi previše govoriti.

Svoje nezadovoljstvo i zabrinutost rastakanjem inicijalnog koncepta FGS-ova vodstva fondova rizičnog kapitala iskazala su i Vladi, i to putem ' svoje ' udruge fondova rizičnog kapitala.

Privatnog je kapitala već osigurano u vrijednosti 1,07 milijardi kuna, dok se Vlada u projektu fondova za gospodarsku suradnju (FGS-ova) prema modelu kuna za kunu obvezala sudjelovati iznosom do milijardu kuna, i to kroz pet godina.

Alternative je jedini od pet FGS-ova koji je odugovlačio s Vladinim izmjenama vezanim za naknade i načinom upravljanja, no to bi se navodno ipak uskoro trebalo riješiti.