A to se upravo sada događa... Ako mi sudrug hrišćan i filosof dođe kao kršćan i filozof, onda će mi malo teže u njemu raspoznati Boga.

Tko nema taj osjećaj ' ' što ja radim ovdje? ' ' taj ne će biti filosof.

Nisam uspeo da uhvatim ime cenjenog lupetala, pa sam sada malo guglovao i našao ko je bio gost - evo slike i opusa, u pitanju je Velimir Velja Abramović, filozof (pardon, filosof).

Najverodostojniji primer prvog slučaja jeste mišljenje koje o hrišćanstvu ima poznati nemački filosof Imanuel Kant.

Uostalom, filosofija je totalitarna spram filosofa: D, nema nijednog aspekta života koji filosof ne podvrgava provjeri.

Sada više nisam siguran ni za Konstantina, mada je bio filosof.

" A kad jednom uhvati ritam gibanja koje bujice i plime kaosa budu naplavljivale, filosof će biti taj burevjesnik, koji će u zrnu propasti znati naći klicu budućeg... " (ovo nije baka, nego Lidija Vukčević, sjajna filosofkinja):)

Svaki ozbiljan filosof je znao da su filosofske discipline nesamostalne, i neodvojive ne samo jedna od druge nego i od načina na koji filosof živi.

Međutim, budući Sveti Justin filosof iz prvog i drugog veka njemu je idolopoklonsvo najbliži vodeći filosofski idolopklonici toga vremena.

Opsno je danas na ulicama Beograda biti filosof, veroj mi, Nikolina (Nemanja 07.04.2006. 00:39) Ovaj zadnji komentar je zakon:)))) Mislim da si počeo piti pred spavanje:))) (Nikolina (27), prof. 07.04.2006. 00:42) @Kako bi Marinković rekao: epizodistička nulo

Dakle, filosof po svojoj biti ipak nije onaj koji pije puno.

Ipak, on mu je odgovorio kako nije majstor nikakva umijeća, nego filosof.

Da sam bolji filosof, odgovorio bih jednostavnije.:)

Nego, Lečeni, budući da si i ti filosof-ratnik, brahman-kšatrija, ako tako smem da kažem, reci koje je tebi od oružja bilo najmilije, osim sorita i sarkazma?

Velimir Abramović - filosof i hohštapler

Filosof je naumio spoznati istinu umom.

Filosof isto tako zna da nikada neće doći do konačne spoznaje on je vječni žuditelj i težitelj k mudrosti, za koju se drži da je samo bog ima pa se, držeći toga, može pomiriti sa time da ni nakon N godina nije došao do Istine.

I jedan Marko Aurelije (vl.: 161. - 180. g. ne.), koji je na peru bio ' veliki ' stoički filosof, hrišćane čija je etika bila vrlo slična stoičkoj, nije se ustručavao da hrišćane brutalno zatire (v.: Eusebije: ' Historija Crkve ', V, 1 - 2), da izdaje zakone protiv ' sujeverja ', koji su se pretežno odnosili na hrišćane.

Pod njim je stradao, između ostalih, i Justin Filosof.

Italijanski filosof, pesnik i monah Tomazo Kampanela (1568. - 1639. g.), oslonjen i na kabalistička znanja, u svome delu Grad Sunca (Civitas Solis), kroz lik moreplovca Đenovljanina opisuje izmišljenu prestonicu ispod ekvatora: »Grad se deli na sedam ogromnih pojaseva ili krugova koji nose imena sedam planeta, a iz jednog u drugi se dolazi preko četiri kaldrmisana druma i kroz četvora vrata koja su okrenuta na četiri strane sveta.

Tako helenski akademski filosof i enciklopedista Plutarh (otprilike 46. do 120. g. ne.) iz Heroneje u Beotiji, u svome kapitalnom delu ' Uporedni životopisi " priča za jedno loše znamenje koje je došlo kada je se makedonski osvajač Aleksandar Veliki raspitivao kod gatara kakve su mogućnosti da uspe u pohodu protiv Persijaca: »...

Kiničko-stoički filosof i helenski besednik Dion Hrisostom (Chrysostomos, oko 40. - 120. g. ne.) u svojim besedama često hvali Indijce (čiju duhovnu kulturu i mitologiju vidi sličnom sa helenskom cp.: 53, 7); tako u svojoj 32. besedi, održanoj u Aleksandriji, on među svojim slušaocima pozdravlja i Baktrijce, Persijance i Indijce. Jeronim u ' Znamenitim muževima ' iznosi da je Panten živeo »u vreme vladavine imperatorâ Severa i Antonina, prozvanog Karakala«, te da je »bio poslat u Indiju od strane Demetrija episkopa Aleksandrije, gde je pronašao da je Bartolomej, jedan od dvanaestorice Apostola, propovedao dolazak Gospoda Isusa saglasno Evanđelju po Mateju«, te da je se u Aleksandriji vratio sa hebrejskim zapisima svojih propovedi (Pogl. 36), što ukazuje da je na u Indiji propovedao raseljenim Jevrejima i baktrijsko-helenskim plemenima (koja su tamo čak i svoje države i kraljeve imala.

Ovlašćen od strane Cara Mihaela Solunjanin Konstantin Filosof (Konstantinos Philosophos, slovenski prosvetitelj Kyrillos, 826. - 869. g. ne.), zajedno sa svojim bratom Metodijem, 860./861. g. ušao je u lađu i uputio se u Hazariju na Meotsko jezero (Azovsko more) i Kaspijska vrata kavkaskih gora, kod grada Derbenta, gde je se nalazila letnja rezidencija hazarskog monarha - kagana.

Neka od njih razrađena su nakon dvije godine, u vježbi majstor i filosof?

U cionističkim novinama Die Welt (29. mart 1912.) hazarski filosof Matin Buber, svestan svog azijskog porekla, iznosi: »Samo u Aziji možemo zaista ponovo da pronađemo sebe.

Atenski filosof Aristid u svojoj ' Apologiji ' (upućenoj imperatoru Hadrijanu) ukazuje da u zatečenom stanju hrišćani uveravaju svoje robove da prihvate Hristovo Ime, a kada oni to učine, nazivaju ih braćom bez razlike (15, 6).

Otprilike u isto vreme Justin Filosof u svojoj ' Apologiji ' govori o iskrivljenom trijadološkom krštenju, kojim je poučeni postajao ravnopravni član Crkve: »...

Ali dobro, ako Stipe nije filosof, onda znam da kad piše Stipe23 - koji se lažno tako zove jer je zapravo 24 - zapravo piše njegov mlađi brat Tomo23.

Ramzes13, mudro zboris, jos kad bi te znali poslusati ne bi morao prozivljavati Diogenovu sudbinu i objasnjavati ljudima da kokos nije covjek samo zato sto ima dvije noge pa je dovoljno da je ocerupas (odstranis joj perje) i evo ga: umanjeni homo sapiens s malo modificiranim kljunom... ali i jedan i drugi mogu kukurikati, rekli bi ovi koji se ne zele pomiriti s tim da ocerupana kokos nije karika koja nedostaje, ako vec ne kompletan covjek... dobro si rekao da se tu barata srednjoskolskim nivoom znanja o stvarima koje se (kako rece Goethe u svojim razgovorima s Eckermannom) olako shvaca kao dokolici primjerenu tezinu trivijalnog, a kojoj se pojavi Goethe u zivotu nikad nije mogao dovoljno nacuditi... medutim, o tome raspravljamo u topicu " O gluposti ", pa ko hoce nek svrati i tamo da malo preispitamo vlastitu svijest o kojoj se ovdje pokusava govoriti kao o bitku... nikako da se shvate neka elementarna polazista u ovom pitanju: krenite od definicije bitka, eto postoji opceprihvacena definicija, postoji i povijest naklapanja o toj temi (mislim na ozbiljne filosofe), a postoji i novija povijest koja kaze da bi bilo napokon dosta corava posla, al ljudi jednostavno ne zele shvatiti da nema potrebe dva puta otkrivati put u Indiju plovidbom na zapad i onda americke domorodce opet prozvati krivim imenom...... medutim, filosofija je ustvari (u onom prizemljenom vidu tipa: daj nemoj filozofirati) stvar koja je kako rece Aristotel prirodena i treba se njome baviti (pa makar to bilo i tako da to radi svako na svom nivou, ne mora nuzno neko biti profesionalac filosof da bi imao exkluzivu na bavljenje filosofskim problemima kao sto ne moras biti profesionalni boksac da bi si u garazi montirao vrecu za boks i glumio Calzaghea ili de la Hoyu), ali problem je kad pobrkas nivoe pa mislis da si apsolvirao stvari o kojima nisi naucio niti ono elementarno...... a na postove ljudi koji s vremena na vrijeme apeliraju na svijest onih koji misle da je bitak svijest, ti isti se niti ne obaziru jer do njihove svijesti ocito ne dopire svijest o nesvijesti one svijesti koja svijest zeli poistovjetiti s bitkom, kao sto toj istoj svijesti do koje ne dopire svijest o nesvijesti one svijesti koja svijest zeli poistovjetiti s bitkom, nije problem bitak poistovjecivati niti s drugim stvarima (bilo kojim uopce) ne shvacajuci (ne pripustajuci svojoj svijesti) da bitak kao takav nema granica i odrednica uz pomoc kojih bi ga ta nesvijesna svijest htjela usisati pretvorivsi ga u nesto drugo, samo zato sto se ne moze pomiriti s tim da se radi o transcendentnom... ali, postoji jedno ALI... naime, nesvijesna svijest je nesposobna lisiti se tog ALI, jer u tom slucaju rasprava prestaje, a ovo je jedna od onih rasprava kojima je cilj ta ista rasprava, a ne rjesenje problema, a to je taj kriterij koji ovakve rasprave ispunjavaju da bi ih se s pravom moglo proglasiti raspravama nesvjesnih iliti neosvijestenih svijesti...: kava:

Božo Bulatović je druga Đida pozvao na javnu polemiku, gdje bi, da se odazvao, za razliku od Bulatovića, imao ozbiljnih problema da makar djelimično dokaže svoju egzaltaciju Istaknuti crnogorski intelektualac, filosof države i prava, dr Čedomir Bogićević, posvetio je Božu Bulatoviću svoje epohalno djelo Crnogorski pravno-istorijski rječnik, koje predstavlja sintezu ukupnog bića crnogorskog naroda u deset vjekova, objavljeno 2011. godine.