Također smo pokazali kako je partizan u idejama i planovima pruske vojne reforme iz 1808. - 1813. dobio filozofijsku legitimaciju, a u pruskom ediktu o Landsturm iz travnja 1813. povijesnu vjerodajnicu.

Filozofijsku je problematiku razlike na istraživanje spolnosti izričito prenio francuski psihoanalitičar Jacques Lacan.

Nailazit ćemo na taj motiv kasnije, sve do Heideggera, motiva prazne sredine, neke središnje praznine, nekog između koje u backgroundu ambisa i ne-nacionalnosti, pozivlje na najmoćniju nacionalno-filozofijsku afirmaciju, u tijeku tog jedinstvenog slijeda koji ide od XVIII do XX stoljeća.

To, između ostalog, ovisi i od činjenice da, neovisno o svojoj trenutnoj neodređenosti i dvosmislenosti, za nas vrijednost nacije, nacionalnosti ili nacionalizma - koje ćemo neprekidno morati analizirati - u odnosu na filozofijski projekt, odluku ili filozofijsku afirmaciju kao takvu, ne može imati izvanjsku, akcidentalnu ili kontingentnu relaciju.

Godine 1950. on piše i danas aktualnu »Povijest računovodstva« (Storia della ragioneria) i poziva na vraćanje izvorima nasuprot tada dominantnoj struji u talijanskoj historiografiji, koja je pod utjecajem Croceova idealizma preferirala filozofijsku interpretaciju povijesti.

Kada se idućih godina pokazalo da je i taj okvir unutar Naših tema ipak preuzak za eminentno filozofijsku problematiku, č1anovi Odsjeka za filozofiju: Branko Bošnjak, Danko Grlić, Milan Kangrga, Danilo Pejović (Pejović je 1966. izišao iz redakcije, a umjesto njega u redakciju ulazi Ivan Kuvačić), Gajo Petrović, Rudi Supek (kao osnivač Odsjeka za sociologiju našeg Fakulteta) i Predrag Vranicki odlučili smo osnovati filozofijsko-sociologijski časopis, što smo ga nazvali Praxis, prvi broj kojega je izišao koncem 1964.

Hegel će biti polazište za rasprave o filozofiji i drugim humanističkim znanostima, kao i o aktualnim pitanjima sadašnjice koje valja filozofijski promišljati jer Hegelova misao filozofira promišljajući cjelokupnu zapadnjačku filozofijsku tradiciju.

Možemo tako, s Tomom Akvinskim, razlikovati dva različita puta čovjeka prema Bogu: kroz filozofijsku teologiju, kako je on naziva, pri čemu čovjek prirodnim putem - svojim razumom i osjetilima dolazi do spoznaje o Bogu (ne spoznaje pritom Božju bit); te putem teologia proptier dicta, ili putem objave čovjek spoznaje Boga koji mu se sam objavljuje.

U prvom tekstu Pavao u Rim 1, 20, tumačeći narodnim govorom filozofijsku argumentaciju kako »' oči duha ' mogu preko stvorenih stvari doprijeti do spoznaje Boga« (FeR 22), pripisuje ljudskom razumu onu sposobnost koja nadilazi same njegove prirodne granice, potvrđujući pritom čovjekovu metafizičku sposobnost.

Vrativši se u Zagreb kući upisao sam se na Filozofski fakultet, i to na filozofijsku grupu predmeta.

Potaknut s dva-tri uvodna pitanja Voje Šiljka suvremeni slovenski kazališni redatelj opsjednut astronomijom i kozmonautikom, performer i glumac Dragan Živadinov ustao se i dramatski ispripovijedao u sat vremena (a bio je raspoložen i za mnogo dulje trajanje Doručka) svoje anarhističke i ateističke svjetonazore (krajnju filozofijsku skepsu spram svemogućega boga koji nije u stanju učiniti samoubojstvo), početničke umjetničke preokupacije, suosnivanje Neue Slowenische Kunsta, jednog od najvažnijih umjetničkih pokreta retrogradizma u bivšoj Jugoslaviji početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, dizajna plakata za Dan mladosti 1987. godine kada je komisija sastavljena od visokih oficira tadašnje JNA izabrala parafrazu plakata tiskanog u povodu Hitlerova rođendana na kojem je nacističko znakovlje i zastava samo zamijenjena jugoslavenskom, kazališnoj predstavi u trajanju pedeset godina koja svakih deset godina ima reprizu, prvoj kazališnoj predstavi za glumce i kritičare u bestežinskom stanju Biomehanika Noordung, trajnom začaranošću pionirom kozmonautike Hermanom Potočnikom

Usto je i izraz« filozofija života »previše rabljen polemički protiv filozofijskog usmjerenja koje filozofijsku djelatnost ponižava odnosno potiskuje u iskustvenu, empirijsku dimenziju opstanka, u samo psihičku činjenicu, odričući joj tako izvornost i autonomnost.

Iako se ocem moderne japanske filozofije smatra Nishio Amane (1829 - 1897), koji je na podlozi europskih filozofijskih tekstova počeo oblikovati adekvatnu japansku filozofijsku terminologiju, kao pravi se filozofijski smjer u europskom smislu te riječi oblikuje tek filozofijska škola iz Kyota, filozofijska škola koja se u svojoj punoj zrelosti oslanja s jedne strane na zen-budizam a s druge na europsku fenomenologiju, odnosno mišljenje ontološke razlike Martina Heideggera.

Iz recenzija U kontekstu svjetske i domaće literature o razvojnim problemima ovo je djelo originalno po svom intelektualnom rasponu i senzibilitetu koji obuhvaća i filozofijsku kritiku zapadne racionalnosti...

Vjeruje se da su Indijci iz kaste brahmana, koji su vršili obrede i proricanja, na umu imali religijsko - filozofijsku, a ne ratničku simboliku aštapade i figura.

prvi i pravi, zapravo jedini sugovornik pri prebolijevanju metafizičke bolesti u krizi, usprkos bitnih konsultacija s Nietzscheom, Marxom i Heideggerom, jest i ostaje Hegel. dakako,« dijalog s Hegelom »nije razgovor s« Hegelovom filozofijom », koja, sačuvana u objelodanjenom djelu profesora Hegela, nudi materijal za strukovno-filozofijsku, više-manje učenu obradbu, tzv. znanstveni rad, što u nedostatku (povijesne) misaonosti, a ipak radi kakve-takve samoafirmacije, sebe predstavlja kao hegelijanizam, neohegelijanizam, ili, na najnižoj razini obezduhovljenog, zdravog, tj. bezumskog (da ne kažemo bezumnog) razuma kao afilozofijski, pozitivistički antihegelijanizam.

Autor smatra da će ovi tekstovi naići na čitatelje, koji su zainteresirani ne samo za eminentno filozofijsku problematiku, nego i za kritičko rasvjetljavanje bitnih problema našeg aktualnog života u Hrvatskoj danas

Novo interpretativno promišljanje Hegelove filozofije ne predstavlja samo filozofijsku potrebu, nego je i svojevrsna potreba vremena, u kojem se, usprkos svim pokušajima otklanjanja takvih pitanja, opravdanost mišljenja i razumijevanja vlastitog smisla može naći jedino kroz razumijevanje njegovog misaonog konstituiranja i povijesnog utemeljenja kroz samo mišljenje.

Glede smrti prijatelja, sjećanja i oporuke, podsjetimo samo, za početak, da se lanac toga citata citata (« O prijatelji moji, nema prijatelja ») pruža kao naslijeđe jednoga golemog žamora kroz filozofijsku literaturu Zapada, od Aristotela do Kanta, i do Blanchota, od Montaignea do Nietzschea, koji ga, u jednom fragmentu iz spisa Ljudsko, odveć ljudsko, ovako preokreće:« A možda svakome također pokadšto dođe radosniji čas, kada kaže: ' Prijatelji, nema prijatelja ' tako je uzviknuo umirući mudrac; ' Neprijatelji, nema neprijatelja ' vičem ja, živi luđak »(Von den Freunden, 376).

Kako je to u isusovaca tada bio običaj, 5 sati je izlagao i od iznesenih prigovora branio pred sveučilištem i profesorskim zborom, cijelu teologijsku i filozofijsku znanost tzv. examen ad universum.

U djelima fiziko-teologa, od onih popularnih pa sve do onih koja imaju filozofijsku pretenziju, u dirljivim tonovima opisuje se ljubav i skrb Božje providnosti za svijet i pojedina živa bića u njemu koja su usmjerena prema čovjeku: njemu sve služi i sve je svrhovito prema njemu usmjereno.

Da bismo se upitali što bi to moglo biti, morat ćemo svejedno, za početak, priznati da je bilo, bar, pretenzija na filozofijsku nacionalnost, diskursa koji tvrde da priznaju nacionalna obilježja, u sebi ili u drugima, pokadšto da bi ih hvalili, a pokadšto da bi ih diskreditirali.

Spomenute tri škole, naprotiv, crpile su filozofijsku životnost iz tih rasprava, što je pridonijelo njihovom dugom vijeku.

U jednom razgovoru rekao mi je Gadamer: Mladi kolega... Gadamer je time htio reći mlađi kolega, jer sam te godine već bio 40 - godišnjak nemojte trošiti ni svoje dragocjeno vrijeme, ni energiju, iako ste još mladi, na neke sporedne stvari, tj. ne naročito vrijednu i važnu filozofijsku literaturu, nego čitajte samo ono najbolje.

U tim prilozima riječ je o zrelom i najčešće široj javnosti usmjerenom Popperu, koji svoje složene teme izlaže jednostavnim jezikom, kako je sam uvijek težio i gdje sloboda i iskrenost inteligentnog uvida najbolje čuvaju i od zapadanja u neproduktivnu filozofijsku trivijalnost i od poticanja na neodgovornu filozofsku pretencioznost. (Antun Vujić)

Prikazao je Franićevu filozofijsku misao u njegovoj knjizi " Povijest filozofije " (CuS, 2001.).

Takva mu se misaona linija račva u fenomenologiju poitičkoga svijeta i fenomenologiju prirodnoga životnog svijeta, u čemu nastoji zadobiti obuhvatnu osnovu za jednu filozofijsku ekologiju.

Ispitni termin za Filozofijsku teologiju prof. Šokčevića prebacuje se s 01. veljače na 03. veljače 2012. u 15. 30. sati.

Teza o tome da kršćanska vjera ima svoju logičnost očituje se već prema citiranom tekstu iz 1 Pt 3, 15, a ona u bitnome odmiče kršćansku vjeru od bilo kojeg fundamentalističkog shvaćanja, budući da u sebi uključuje i vjeru i razum (fides et ratio) otklanjajući filozofijsku tezu (npr.

Lorizio), pri čemu to promišljanje o »nealternativnoj drugosti između vjere i razuma« upućuje na postavljenje teze: logika kršćanske vjere svoj logos nema izvan same sebe nego je ta logika potpuno unutarnja, gotovo majeutička, pri čemu vjera ima svoju, istodobno uključno, i logičnu i teološku i filozofijsku strukturu, shvaćenu kroz čin kršćanskog vjerovanja (ili fides qua creditur) i kroz sadržaj kršćanskog vjerovanja (ili fides quae creditur).