Termonuklearna bomba je vrsta nuklearnog oružja koje oslobađa veliku količinu energije putem reakcije nuklearne fuzije i može biti više od tisuću puta jača od fisijske bombe.

Tehnologijom Solarnih jedara se do Alpha Centaura (3.2 svjetlosne godine daleko) može doći za nekoliko desetljeća (20 - ak godina), a tu je još i nuklearni pogon (za sada u teoriji) koji koristi nuklearne eksplozije (fisijske ili fuzijske) za potisak.

Iran u Fordou ima mogućnost obogaćivanja urana do razine fisijske čistoće od 20 posto, dok je razina potrebna za pogon nuklearnih elektrana 3,5 posto.

Neutroni su isključivo produkt fisijske i fuzijske reakcije, dok su gama zrake također produkt tih reakcija ali i rezultat raspada produkata fisije.

Inercijsko zadržavanje se koristi kod vodikove bombe, gdje kao pobuđivač služe x-zrake stvorene pomoću fisijske bombe.

Pregrijano gorivo tijekom oksidacije gubi strukturni integritet i ispušta iz zazora tamo prisutne plinovite fisijske produkte.

recimo i da plutonij iskoriste (ne znam dal se moze, ovo mi je izvan struke, a ne da mi se trazit, ipak sam na poslu: D).. kolko sam ja procitao, nakon sto reprocesiras uran, jos uvijek imas te fisijske produkte, koji cine (mozda grijesim) oko 3 %.. sto znaci da si prepolovio kolicinu otpada.. ti fisijski produkti su visokoradioaktivni nekih 50 - ak godina.. a nakon toga jos uvijek poprilicno radioaktivni desecima tisuca godina.. (IAEA stranica)

Ovo predavanje pokrilo bi od fizikalnih osnova što je to nuklearna sila do povijesti razvoja, od ideje, preko teorije do projekta Manhattan, do John von Neumanna, Edwarda Tellera i Stanislawa Ulama, što je to obogaćeni uran ili plutonijum i zašto je bitan, što je to kritična masa, osnove nuklearnih lančanih reakcija koje izazivaju eksploziju, kako i zašto dolazi do nuklearne eksplozije, razlika između fisijske A-bombe i termonuklearne fuzijske bombe, koji sve efekti nastaju pri eksploziji atomske bombe, zašto nastaje radijacija, hoće li u budućnosti svaki malo pametniji terorist moći izraditi nuklearno oružje i konačno potencijalna crna projekcija: Što bi se dogodilo (efekti i radijus djelovanja) da jednu A-bombu jačine x kilotona detoniramo usred trga bana Jelačića.

Nedavno je na konferenciji TED-a (Technology, Entertainment, Design) ovaj 19 - godišnjak govorio o svom dizajnu za male modularne fisijske reaktore koji bi bili jeftiniji i mnogo sigurniji od postojećih nuklearnih reaktora.

Za odvijanje lančane reakcije odlučne su dvije veličine: neutronski prinos k i trajanje fisijske generacije τ u lančanoj reakciji.

Trajanjem jedne fisijske generacije naziva se prosječno vrijeme između dviju uzastopnih fisija (da bi fisijski neutroni bili emitirani iz neke jezgre i dospjeli do drugih fisibilnih jezgara potrebno je neko vrijeme).

No dok elektrane na fosilna goriva izlaze iz upotrebe, fisijske nuklearne elektrane nude se čovječanstvu kao ekološki prihvatljiv izvor energije za tisuću godina i dalje.

Oko nje dolazi omotač (eng. baffle layer) koji je napravljen od poroznog ugljika, a svrha mu je osiguravnje prostora za plinovite fisijske produkte.

Specifičnost fisijske nuklearne elektrane je visoka radioaktivnost nuklearnog goriva, te opasnost koju bi prouzročilo širenje radioaktivnog materijala u okoliš.

Usporedba učinaka neutronske bombe, pa i fisijske bombe vrlo male snage pokazuje da je početno radijacijsko djelovanje vrlo važno na udaljenostima na kojima ostala više nisu opasna, što znači da će, u slučaju da se eksplozija izvede na dovoljnoj visini, to biti gotovo jedini učinci i da će materijalna razaranja biti minimalna.

Tim procesom dolazi do kontinuiranog oslobađanja fisijske energije na kontrolirani način u posebnim uređajima koji se zovu nuklearni reaktori.

Udovoljavanje kriteriju uspjeha uvjet je za početak daljnjih ispitivanja kod ponovnog puštanja u pogon. 27. Objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost će se smatrati ponovno puštenim u pogon nakon što su zadovoljeni kriteriji uspjeha za puštanje u pogon navedeni u programima i nakon što Zavod izda odobrenje na temelju dokaza da su ispunjeni svi uvjeti nuklearne sigurnosti. (2) Ograničenja i uvjeti za siguran pogon ili sigurnu razgradnju: 1. Prije započinjanja puštanja u pogon, korisnik objekta mora definirati ograničenja i stanja, čija svrha i sadržaj su navedeni u konačnom sigurnosnom izvješću. 2. Od početka puštanja u pogon, tijekom puštanja u pogon, pogona i tijekom razgradnje, definirana ograničenja i stanja moraju biti u skladu s postojećim stanjem tehnoloških postrojenja. 3. U slučaju da ograničenja i stanja budu narušena, korisnik objekta mora imati sustave za njihovo ponovno uspostavljanje. 4. Korisnik objekta mora analizirati slučajeve kršenja ograničenja i stanja i razvijati sustave preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje prekršaja. (3) Načela sigurne razgradnje: 1. Korisnik objekta mora obavijestiti Zavod o planiranom prestanku pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost najmanje pet godina prije planiranog trajnog prestanka pogona. 2. Odgovarajući sigurnosni uvjeti vezani uz pogon primjenjivat će se na postrojena koja rade u fazi razgradnje i tehnološke jedinice konstruirane kao podrška za razgradnju ili koje su u zaštitnom skladištu, i također za djelatnosti povezane s rastavljanjem, pripremom za odlaganje i odlaganjem tehnoloških jedinica. (4) Dokumentacija o aktivnostima i promjenama: 1. Korisnik objekta mora stalno bilježiti parametre važne za nuklearnu sigurnost tijekom gradnje, puštanja u pogon, pogona i razgradnje, tako da se bilježi vremenski okvir promjena vrijednosti parametara prije, tijekom i nakon prijelaznih stanja. 2. Od početka puštanja u pogon i tijekom pogona, korisnik objekta mora bilježiti: a) rezultate ispitivanja postrojenja tijekom gradnje i puštanja u pogon; b) prestanak narušavanja definiranih ograničenja i stanja; c) tijek pogona za vrijeme pogonskih promjena; d) rezultate i podatke ispitivanja, nadzora, održavanja i popravaka instalacija; e) parametre i podatke koji su važni za pribavljanje informacija o stanju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; f) vrijednosti površinske kontaminacije objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; g) podatke o događajima za vrijeme pogona; h) dokumente o kvalifikacijama, zdravstvenim pregledima, specijalnoj obuci i rezultatima provjere znanja zaposlenih; i) podatke o vrsti i količini ispuštenih radioaktivnih tvari, razinu zračenja u području objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i doze kojima su izloženi ljudi; j) podatke o promjenama izvedenima na objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost; k) podatke o količini i kretanju nuklearnih materijala, posebnih materijala i postrojenja i radioaktivnog otpada; l) podatke o pregledima provedenim u skladu s propisanim uvjetima. 3. Tijekom puštanja u pogon, pogona, razgradnje i zatvaranja lokacije odlagališta, korisnik objekta mora osigurati održavanje, bilježenje i arhiviranje sljedeće dokumentacije: a) pogonski propisi; b) pogonski dijagrami; c) upute za rukovanje; d) propisi za održavanje; e) raspored pogona; f) planovi za slučaj izvanrednog stanja; g) pogonski dnevnici; h) ocjena pregleda i ispitivanja u skladu s glavnim programom za osiguranje kvalitete, uvjeti u pogledu kvalitete za objekte u kojima se obavlja nuklearna djelatnost i uvjeti u pogledu kvalitete određenih postrojenja. 4. Korisnik objekta može napraviti promjene samo u skladu s dokumentacijom odobrenom od Zavoda i u skladu s odobrenim programom osiguranja kvalitete. 5. Činjenice važne za nuklearnu sigurnost, pogonske dokumente, prateću tehničku dokumentaciju određenih instalacija, dokumentaciju o pogonu objekata u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, izvješća o stanju nuklearne sigurnosti, sigurnosne analize i dokumentaciju navedenu u ovom Pravilniku korisnik objekta mora čuvati deset godina nakon prestanka pogona. 6. Promjene se moraju vršiti prema uvjetima projekta koji vrijede za originalne sustave, strukture i komponente ili dokumentaciji za njih. 7. Korisnik objekta mora utvrditi postupke i odgovornost za reviziju odobrene dokumentacije prije provedbe promjena. 8. Korisnik objekta će razviti i koristiti sustave za upravljanje privremenim promjenama, osiguravajući da svaka privremena promjena bude označena na lokaciji i u dokumentaciji. 9. Nakon provedbe promjena, prije ponovnog puštanja u pogon ili daljnje razgradnje, korisnik objekta mora jasno izvijestiti zaposlene o provedenim promjenama, a mjerodavna radna dokumentacija mora se dopuniti. (5) Protupožarna zaštita: Korisnik objekta mora stvoriti sustave za prevenciju požara i njegovu kontrolu prema zaključcima sadržanima u sigurnosnom izvješću za objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost i prema posebnim propisima. (6) Rukovanje s nuklearnim materijalima: 1. Prilikom rukovanja nuklearnim materijalima u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, korisnik objekta mora isključiti eventualnu mogućnost razvoja fisijske lančane reakcije i oslobađanja radioaktivnih tvari u prirodni okoliš. 2. Nuklearna sigurnost kod rukovanja nuklearnim materijalima mora se osigurati od strane korisnika objekta tako što će se: a) koristiti postrojenja predviđena projektom i postrojenja koja su ispitana; b) poduzeti aktivnosti u skladu s pogonskom dokumentacijom i na temelju rezultata sigurnosnih analiza koji su prikazani u sigurnosnim izvješćima. 3. Rukovanje nuklearnim materijalima i srodne aktivnosti korisnik objekta mora provoditi prema pogonskoj dokumentaciji, koja sadrži: a) postupke za pojedine stupnjeve tijekom pogona; b) uvjete za spremnost sustava, struktura i komponenti; c) uvjete za sigurnosne mjere; d) identifikacijske podatke i planove za skladištenje nuklearnih materijala; e) podatke o koncentraciji sredstava za neutronsku apsorpciju u rashladnom sredstvu primarnog kruga i u bazenu s istrošenim gorivom u objektima u kojima se obavlja nuklearna djelatnost s nuklearnim reaktorima. 4. Svaku tehnološku operaciju popraćenu s izmještanjem nuklearnog materijala korisnik objekta mora zabilježiti u posebnom dokumentu, uz prikaz mjesta podrijetla i konačnog odredišta.

Istraživanje materijala: za fisijske reaktore, fuzijske reaktore i industriju (neutronska radiografija i difrakcija).

Ispuštena aktivnost u tekućim ispustima za fisijske i aktivacijske produkte 2007. iznosila je 0,12 % dozvoljene aktivnosti, odnosno 48,3 % dozvoljene aktivnosti za biološki slabo aktivan tricij.

Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. malog promjera, kružni ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u postrojenjima za preradu, kao što je gore naznačeno, namijenjeni za otapanje ozračenoga nuklearnog goriva, koji su sposobni izdržavati vruću visoko korozivnu tekućinu i koji mogu biti daljinski punjeni i održavani. 3.3. Ekstraktori otapala i oprema za ekstrakciju otapala UVODNA NAPOMENA Ekstraktori otapala primaju i otopinu ozračenog goriva iz posuda za otapanje i organsku otopinu koja razdvaja uranij, plutonij i fisijske produkte.

Fisijske bombe koriste kemijski eksploziv da komprimiraju podkritičnu količinu urana-235 ili plutonija u gustu, nadkritičnu masu koja se onda izlaže izvoru neutrona.

Teoretski se može povezati neograničen broj sekundarnih uređaja i time postići značajmo veća snaga od fisijske bombe.

Ja sam optimist po pitanju energije i opstanka ljudske civilizacije: energija je svuda oko nas od raspršene u obliku sunčevog zračenja i njegovih derivata (fotosinteza, vjetar, valovi...) tehnologija u jakom razvoju, geotermalne (teško dostupne ali neiscrpne), fisijske energije teških elemenata (postojeća, isprobana tehnologija), pa do neiscrpne energije u obuzdanoj fusiji.

Prema izvješću Međunarodnog panela za fisijske materijale (IPFM) iz 2008., reaktor ADE-2 je prvotno trebao biti zatvoren prošle godine, nakon što je dovršena gradnja zamjenskog postrojenja u Železnogorsku.

Nema ni kemijske reakcije kojom nastaje vodik koji izaziva eksplozije i oslobađa fisijske produkte koji zatim napuštaju reaktor, kao što je to bio slučaj u Fukushimi.

Fuzijska energija je u teoriji puno sigurnija i " zelenija " od standardne fisijske reakcije kakve koriste nuklearni reaktori diljem svijeta.

Hrvatska gradnja fisijske elektrane na torij je usporediva s hrvatskom misijom na Mjesec.

I cini mi se da fisijske bombe rade tako da se jedan komad nuklearnog materjala ispali prema drugom...

Vodikova bomba detonira kako detonira zato jer je pažljivo napravljena, tako da joj tlak i temperatura fisijske bombe omoguće paljenje vodika (deuterij, tricij).

U prirodi se može naći uran sa više od 99 % U-238 i svega oko 0.7 % U-235. Dok U-238 apsorbira brze neutrone, U-235 se u sudarima sa sporim neutronima raspada na vrlo radioaktivne, fisijske produkte, a pri tom se oslobađa još brzih neutrona (slika).