Smanjenje radničkih prava, ali i fleksibilizacija rada, nije samo po sebi nikakvo jamstvo uspjeha reformi, poručuju ekonomisti

Fleksibilizacija rada, odnosno, prilagođavanje rada ostalim životnim sferama, skraćeno radno vrijeme ili rad kod kuće, ženi bi omogućilo da prema svojem izboru odredi koji odnos rada i vremena provedenog s obitelji smatra odgovarajućim u njezinom životu.

Naši poslodavci nisu svjesni da fleksibilizacija rada ne nosi probleme, nego naprotiv, raznovrsnost u oblicima i duljini rada, povlači za sobom nove mogućnosti i bolji učinak rada.

Tako se izbjegavaju izrazi poput " lakšeg otpuštanja radnika " i " smanjivanja radničkih prava " i mijenjaju s pojmovima " fleksibilizacija " i " racionalizacija ".

" Fleksibilizacija tržišta rada ", smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru, zamrzavanje ili čak smanjivanje mase plaća u javnom sektoru, smanjivanje subvencija za gospodarske i poljoprivredne subjekte, brža privatizacija, racionalizacija zdravstvenog sektora, te preispitivanje povlaštenih mirovina - ovo bi tražio MMF u slučaju stand-by aranžmana s Hrvatskom, a hrvatski analitičari smatraju da tu opciju ne treba isključiti Iscrpnije...

Upravo ovakva fleksibilizacija na tržištu rada otvara nove mogućnosti za žene, koje su ujedno i prilagodljivije na lošije uvjete rada.

ZAGREB, 10. prosinca 2007. (Hina) - Fleksibilizacija rada je svjetski proces koji je zahvatio i Hrvatsku, a kao posljedica pojavljuje se " prekarizacija " rada i života, tj. povećanje neizvjesnosti zaposlenja i egzistencije ljudi, upozoreno je na današnjem okruglom stolu u povodu hrvatskog izdanja knjige Međunarodne organizacije rada " Fleksigurnost - relevantan pristup za srednju i istočnu Europu ".

Fleksibilizacija, odnosno prilagodba rada intenzivnim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama, jedan je od najvažnijih procesa u suvremenom svijetu koji potiču globalizacija i sve veći utjecaj svjetskog tržišta, ističe profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Vlado Puljiz.

Smanjivanje plaća i fleksibilizacija tržišta rada, koje provode mnoge razvijene zemlje kako bipovećale konkurentnost gospodarstva, ne samo da neće pomoći ekonomskom oporavku, nego će krizudodatno produbiti, upozorava Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Međutim, to vladama još uvijek nije dovoljno te se traže daljnja rezanja, ugrožava se pravo i sloboda kolektivnog pregovaranja, ali i sindikalnog organiziranja, konkurentnost gospodarstva pokušava se graditi isključivo na niskim plaćama i lošim uvjetima rada, traži se daljnja fleksibilizacija tržišta rada.

Također, dodaju da se europski potencijal krije u uslužnom sektoru, čija bi daljnja fleksibilizacija još više pridonijela razvoju.

U kolumni svibanjskog broja kršćanske obiteljske revija Kana pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban ocijenio je znakovitim da se u društveno-gospodarskom životu sve manje računa s obitelji koja je sastavljena od supruge, supruga i djece, a za poslovni uspjeh u svijetu globalizacije važan je čovjek pojedinac, koji, osim toga što je stručan i uspješniji od drugih, mora biti fleksibilan, tj. pokretljiv i neovisan o svemu onome što priječi uspjeh na radnom mjestu. Fleksibilizacija rada i radnog mjesta ne pogoduje stabilnosti obiteljskog života, nego izravno utječe na slabljenje obitelji sastavljene od žene, muža i djece, a budući da gospodarstvo utječe i na sva važna područja čovjekova života, negativna se kretanja primjećuju posebno u odnosu prema obitelji, napomenuo je dr. Baloban.

Dajući sliku današnjeg društva kojeg karakterizira globalizacija, fleksibilizacija, tehnizacija odnosno digitalizacija, tematizacija, informalizacija i subjektivizacija predavač je objasnio svaku od karakteristika te se zadržao na pluraliziranju i generalizaciji samih vrednota u društvu.

Ni on ne pokazuje da je prevladao stare ekonomske ideje koje Hrvatskom godinama dominiraju: strane investicije, izvoz, privatizacija, fiskalna ravnoteža, monetarni poticaj, devalvacija, industrijsko i sektorsko planiranje, fleksibilizacija tržišta rada, uklanjanje barijera..

Komisija, dakle, preporučuje da se kroz radno zakonodavstvo omogući daljnja fleksibilizacija radnih odnosa i načina zapošljavanja na način da se preispitaju otkazni rokovi, kao i troškovi i složenost postupka otkazivanja ugovora o radu.

Nema prostora za smanjenje doprinosa (NOVI LIST) ZAGREB Za lakše poslovanje domaćeg gospodarstva potrebna je fleksibilizacija tržišta rada, što znači lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika, izmjene u poreznom sustavu i obuzdavanje proračunskog rasta.

Ženama ne ide na ruku ni fleksibilizacija tržišta rada koja, među ostalim, dovodi i do povećanja broja zaposlenih s nepunim radnim vremenom, što ponovno ima posljedice prilikom umirovljenja.

Na isti način ' fleksibilizacija ' rada ne znači ništa nego prekarnost, odnosno neizvjesnost i nesigurnost rada.

Između ostalog to je fleksibilizacija radnog zakonodavstva, prikazivanje države kao ekonomski neracionalnog subjekta te iz toga izvođenje nužnosti nastavka procesa privatizacije (između ostalog i velikih sustava solidarnosti mirovinskog, zdravtsvenog, obrazovnog..), fantazma o samoregulirajućem, pravednom i efikasnom tržištu (drugim riječima što veća deregulacija), orjentacija na stabilnost tečaja i cijena (kod nas je taj cilj u ekonomskoj politici uvijek ispred cilja pune zaposlenosti, dok recimo u Americi Fed tečaj dolara uvijek postavlja u funkciju povečanja zaposlenosti, GDP-a itd), smanjenje državne potrošnje i socijalnih prava, individualizacija rizika..

Stari je temelj njihova djelovanja traženje izmjena Zakona o radu i fleksibilizacija tržišta rada, smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja, povećanje participacije radne snage putem reformi sustava socijalne zaštite i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru.

Najčešće se traži fleksibilizacija otpuštanja radnika.

Unutar te mreže se uspostavlja vizija tehnološkog napretka u informacijskom smislu gdje tzv. " sigurnost posla " postaje obilježje prošlog doba, a odvija se tzv. " fleksibilizacija " poslova, zaposlenja, statusa i uloga na tržištu rada, tj. onih koji su samo " privremeno zaposleni " i socijalno nezaštićeni.

Dobro, reći će netko, zašto bi to i bio uvjet kada se zna da je tzv. fleksibilizacija u politici zapošljavanja, bolje reći nezapošljavanja, službena politika i svih članica Unije?

Ta " fleksibilizacija " zapravo znači smanjivanje plaća zaposlenih, a dovest će do produbljivanja gospodarske recesije, rasta nezaposlenosti i općeg osiromašenja, poručila je u prosincu Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj iz Ženeve (UNCTAD), pozivajući vlade da odustanu od te kontraproduktivne i " diskreditirane " političke " mantre ".

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, održana je panel diskusija na temu ' Kako fleksibilizacija radnog vremena pomaže položaju žene-majke u suvremenom hrvatskom društvu '.

»Hrvatska je ' stabilna ' u kršenju radničkih prava, a fleksibilizacija tržišta rada provedena je 2003. godine kada je izmjenom ZOR-a smanjena zaštita radnika od otkaza«, ističe Sever. ([ Ljubinka Marković)

Također bi se provela još jedna fleksibilizacija tržišta rada kojom bi se smanjila prava radnika, ali i omogućio brži " protok " radne snage.

Iako se neprestano ponavlja da bi kroz zakonske odredbe trebalo fleksibilizirati radne odnose, sindikati će i dalje biti protiv takvih rješenja, jer fleksibilizacija ne dovodi nužno i do stvaranja novih radnih mjesta, a upravo kreiranje novih radnih mjesta, omogućit će da se jednom otpušteni radnik, vrlo brzo nakon otkaza ponovno zaposli, što danas u Hrvatskoj nije slučaj.

Sve su to načini da se radnici zastrašuju, a najnoviji pojam koji se koristi jest " fleksibilizacija ".

Hrvatska prije ulaska u EU mora raditi na fleksibilizacija tržišta rada na više područja, a jedno od njih je organiziranje radnog vremena koje se, usprkos mišljenju uvriježenom u javnosti, ne odnosi na moguće smanjenje broja radnih sati ili produljenje godišnjeg odmora, naglašava Kulušić.