Je li s uvođenjem fleksigurnosti tome došao kraj?

Izvijestio je kako u Europi veliki problem predstavlja pad potrošnje, baltičke države su u posebno teškoj krizi (naročito Letonija), u istočnu Europu kriza je uvezena (nema financijske krize, ali se smanjuje izvoz), postoji opasnost da će banke iz zapadne Europe povući novac iz podružnica u Istočnoj Europi, u Francuskoj i Bugarskoj radnici sada rade manji fond sati a vlade sufinanciraju ostale sate (uvjet je zadržavanje postojeće zaposlenosti), poslodavci sada traže uvođenje fleksigurnosti (održavanje zsposlenosti, a ne očuvanje radnih mjesta), vlade u istočnoj Europi pri donošenju mjera ne konzultiraju sindikate, bugarski i rumunjski sindikati su u pregovorima sa svojim vladama nakon prijetnji generalnim štrajkom, kriza nije teža od krize početkom devedesetih godina koju su sindikati preživjeli, ali je izazov što će se poduzeti ako mjere koje su vlade donijele ne budu dale potrebne rezultate.

Ciljevi natječaja uključuju mjere i inicijative povezane s prilagođavanjem socijalnog dijaloga ka promjenama u zapošljavanju i radu te povezane izazove, poput upozoravanja na modernizaciju tržišta radne snage, kvalitete rada, anticipacije, pripreme i upravljanje promjenama i restrukturiranjem, fleksigurnosti, vještinama, mobilnošću i migracijom, zapošljavanjem mladih, pomoć zdravstvenoj i sigurnosnoj strategiji, približavanjem poslovnog i obiteljskog života, ravnopravnosti spolova, aktivnosti u području anti-diskriminacije, aktivnog starenja, aktivnog uključivanja i poštenog rada.

Ciljevi ovog natječaja uključuju mjere i inicijative povezane s prilagodbom socijalnog dijaloga na promjene u zapošljavanju i radu te povezane izazove, poput rješavanja pitanja modernizacije tržišta rada, kvalitete rada, anticipacije, pripreme i upravljanje promjenama i restrukturiranjem, stvaranja zelenog gospodarstva, fleksigurnosti, vještina, mobilnosti i migracija, zapošljavanja mladih, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, usklađivanja rada i obiteljskog života, ravnopravnosti spolova, djelovanja u području antidiskriminacije, aktivnog starenja, zdravlja i duljeg radnog vijeka, aktivne uključenosti i dostojanstvenog rada.

Politika fleksigurnosti je za svaku zemlju pitanje konsenzusa među glavnim interesnim skupinama na tržištu rada, na kojem su glavni akteri socijalni partneri.

Politika fleksigurnosti ujedinjava područje radnog zakonodavstva, aktivne politike zapošljavanja, sustava socijalne sigurnosti i cjeloživotnog učenja.

Ta četiri područja djelovanja trebala bi definirati sustav fleksigurnosti da bi se sigurnost zaposlenja promijenila u sigurnost ' zapošljivosti '.

U zadnje vrijeme u medijima često čitamo o tome kako se hrvatski poslodavci zalažu za jaču primjenu " fleksigurnosti ", jer im postojeći zakoni o radnim odnosima onemogućuju adekvatnu prilagodbu na otežane krizne uvjete poslovanja i njihovu konkurentnost na tržištu EU

Glavna se rasprava na ovom 5. sastanku vodila o fleksigurnosti i komunikacijskoj strategiji.

Uvodna izlaganja o fleksigurnosti održali su Michael Parnis, EGSO (Skupina radnika) i Nenad Seifert, HUP.

Članovi Odbora usuglasili su se kako feksigurnost predstavlja model politike koji kombinira flesksibilnost i sigurnost za poslodavce i radnike te su istaknuli neoliko europskih država koje su uspješno provele sustav fleksigurnosti.

Uspješan model fleksigurnosti u sebi objedinjuje niz čimbenika: dobro uspostavljen sustav socijalne sigurnosti, snažan i učinkovit socijalni dijalog, cjeloživotno učenje dostupno svima, aktivne i pasivne mjere zapošljavanje i dr. Slijedom toga članovi Odbora pozvali su hrvatsku vladu na daljnje jačanje socijalnog dijaloga zasnovanog na međusobnom uvažavanju i poštivanju uz preporuku da GSV uz potporu Europske komisije izradi strategiju o napretku socijalnog dijaloga; programi cjeloživotnog učenja trebali bi se planirati uz određivanje srednjoročnog cilja kako bi se pomoglo hrvatskoj radnoj snazi, a posebna pozornost treba se dati radnicima sa nižim kvalifikacijama, te se treba izraditi sveobuhvatna strategija cjeloživotnog učenja koja bi se izradila i primjenjivala na tripartitnoj osnovi; hrvatska vlada treba zajedno sa Europskom komisijom raditi na osnivanju nezavisnog statističkog instituta koji bi prikupljao podatke o tržištu radu.

(MOJ POSAO) Prednosti fleksigurnosti i korporativne odgovornosti vrjednije su od troškova njihove implementacije, rekao je europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Vladimir Špidla, iako će biti potrebno dosta vremena dok one ne postanu tradicionalne sastavnice mnogih europskih zemalja.

Europa zbog toga i teži uspostavljanju održivog modela fleksigurnosti koji, unatoč sve glasnijim nagađanjima kako države neće moći osigurati podršku i pomoć nezaposlenima, neće izgubiti kredibilitet.

EU sada u taj okvir uvodi i pojam fleksigurnosti, tj. kombinaciju sigurnosti zapošljavanja i socijalne sigurnosti sa cjeloživotnim učenjem koje može biti potrebno u utrci s globaliziranim svijetom i brzim tehnološkim napretkom.

Rezimirajući današnje stanje u Hrvatskoj, naraslu nezaposlenost, otpuštanja mladih radnika zaposlenih na određeno vrijeme, niske naknade za nezaposlene, nepostojanje fleksibilnog tržišta rada i sustava obrazovanja, Mladi HNS-a Primorsko-goranske županije Andrej Poropat, Patricia Ivnik Vučak i Ivona Babić kao rješenje nude model FLEKSigurnosti - fleksibilnost i sigurnost, dvije alternative u jednom modelu kojim bi se osiguralo više radnih mjesta. Smanjivanjem rigidnosti u radnom zakonodavstvu povećat će se mobilnost radnika, a poslodavcima će rizik zapošljavanja i troškovi otpuštanja biti niži.

Vlade bi, pak, trebale poticati poduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta, primjerice smanjenjem troškova koji nisu vezani uz plaće i poticanjem fleksigurnosti.

Zagovornici spomenute fleksigurnosti zapravo promoviraju takozvani neizvjesni, »prekarni rad«.

EU je promicala ideju fleksigurnosti kao jedno od rješenja problema odnosa socijalnih partnera i gospodarske krize.

Nacionalno zakonodavstvo razvijenih zemalja, kao i onih u razvoju mora što prije uspostaviti sustav fleksigurnosti, koji će jamčiti veću sigurnost za radnike, posebice u slučaju nezaposlenosti.

BODIROGA-VUKOBRAT: Valja stvoriti hrvatski model fleksigurnosti na temelju Zelene knjige koju je usvojila Europska komisija »Moderniziranje radnog prava ususret izazovima 21. stoljeća«.

Elementi fleksigurnosti su fleksibilni i dopušteni sporazumi (ugovori) putem modernog radnog zakonodavstva, kolektivnih ugovora i oblika organiziranja radnika, sveobuhvatna strategija cjeloživotnog učenja, učinkovite aktivne mjere politike tržišta rada, moderan sustav socijalne sigurnosti.

HDZ se zalaže za sustav fleksigurnosti na tržištu rada. Veliku smo grešku napravili 2003. Zaposliti nekog na određeno vrijeme, znači natjerati ga da živi na određeno, ustvrdio je Radimir Čačić, HNS-ov premijerski kandidat, dodajući kako danas 60 posto radnika radi na određeno.

Naravno, u toj je priči nezaobilazan europski termin fleksigurnosti.

Na jesen će se članovi skupine koncentrirati na raspravu o " fleksigurnosti " - tržištu rada s kombinacijom lakše promjene radnog mjesta te visokim beneficijama za nezaposlene što se koristi u Danskoj, Finskoj i Nizozemskoj. (H)

U nastavku je Maarten Keune (ETUI) izlagao na temu Koncept fleksigurnosti u radnim odnosima radni, socijalni i sindikalni aspekti te je istaknuo da je pojam fleksigurnosti danas vrlo popularan u EU i spada pod tzv. soft EU law meko pravo (nije obvezatno).

Keune je u nastavku iznio strategije koje sindikati mogu primijeniti kada se radi o fleksigurnosti.

BODIROGA-VUKOBRAT: Hrvatska treba stvoriti moderan hrvatski socijalni model, te modernu strategiju zapošljavanja, zapravo hrvatski model fleksigurnosti.

Zato se valja složiti s Küngom koji tvrdi: »Svatko tko sam posjeduje etos, taj može drugima, kako zahtijeva snažno vodstvo, postavljati točke usmjerenosti: putem opće obvezujućih vrijednosti, postavljanjem ciljeva, dosljednim pridržavanjem mjerila kao i uzorno življenje određenog ponašanja.« Odgovor je stvoriti hrvatski model fleksigurnosti.

ETUC: Ključ gospodarskog uspjeha je u socijalnom partnerstvu, kolektivnim pregovorima i sindikatima (POSLOVNI DNEVNIK) Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je da socijalni model u Europi treba reformirati, ne zadirući pritom u njegovu bit, i pozvao na uvođenje kombinacije fleksibilnosti i sigurnosti tzv. fleksigurnosti, prenose europski mediji.