Ipak glavni znakovi koji ukazuju na mogućnost pojave disleksije, koji zahtijevaju stručnu obradu i procjenu, su izražene teškoće u usvajanju jezika, teškoće kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, te teškoće fonološke svjesnosti (dijete ne može podijeliti riječ na slogove, ne prepoznaje rimu, ne prepoznaje početni glas u riječi...). Terapiju disleksije provodi logoped.

Zato nikad neću biti niti pisac niti pjesnik: nemam dara za to, učili su me egzaktnoj, suhoparnoj prozi, učili su me kako nabrojati fonološke promjene u vulgarnom latinskom i kako argumentirati vlastite kontroverzne stavove o sintaksi hetitskih mitoloških tekstova, ali nisu mi objasnili kako da izrazim svoj unutrašnji emotivni vrtlog koji nema veze s mozgom, već samo sa srcem.

Opisao sam granice čakavštine u predmigracijsko doba i danas, iznio osnovne značajke, fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke, definirao kriterije klasifikacije toga narječja.

Kolegij ukratko prati razvoj fonologije kroz povijest, uspostavlja vezu fonetike i fonologije, definira pojmove poput glasa, fonema, distinktivnih obilježja (dovedeći ih ujedno u vezu s njihovim akustičkim korelatima) i sl., daje pregled hrvatske terminologije te uspoređuje fonološke pravce novijeg doba.

Povratak prema rješenjima hrvatske fonološke tradicije ostvaruje Hrvatski pravopis Babića, Finke i Moguša.

Fonološke disgrafije U pismenim radovima djece one se očituju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih po mnogobrojnim zamjenama i miješanjima slova, odnosno glasova sličnih po zvučenju i izgovaranju. Artikulatorno-akustička disgrafija - Dijete neispravno izgovara glasove i svoje pogreške iz izgovora prenosi u pisanje (npr.: " gora - kora ", " rijeka - jeka " itd.). Fonemska (akustička) disgrafija - Dijete ima teškoće u međusobnom slušnom razlikovanju glasova koji se slično izgovaraju i zvuče (naprimjer: " tavno " umjesto " davno ", " sagonetka " umjesto " zagonetka ", " šisalka " umjesto " šišarka " itd.).

U tim popisima ima rije č i koje su samo fonološke ili tvorbene ina č ice temeljne, ali svakako se jezi č no razlikuju od nje i zbog toga je dobro da su uvrštene.

Vodeći znaci koji zahtijevaju stručne procjene jesu poremećaji u usvajanju jezika, fonološke svjesnosti i poteškoće u radnom i dugotrajnom pamćenju.

Slušamo i upoznajemo glasove - razvoj fonološke komponente govora

nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznaje rimu, ne može podijeliti riječi na slogove, spojiti slogove u smislene riječi, ne prepoznaje prvi glas u riječima);

Ova pretpostavka uzrok disleksije vidi u nedostatnoj razvijenosti fonološke sastavnice jezika što bi podrazumijevalo lošu reprezentaciju, pohranu i priziv segmenata riječi iz mentalnoga leksikona te njihovo neprecizno i teško povezivanje s nizom slova u napisanoj riječi.

Zadatci kojima se utvrđuje fonološka narav poremećaja vezani su uz provjeru fonološke svjesnosti kao i uz testiranje kratkotrajne verbalne memorije, te brzog imenovanja riječi s nekog slikovnoga predloška.

Drugu skupinu čine gledišta prema kojima se, na osnovi ranih znakova, disleksija dijagnosticira znatno ranije: u dobi od pet godina već postoje odstupanja na zadatcima fonološke svjesnosti, rječnika, poznavanja imenske i glagolske morfologije te razumijevanja i korištenja sintakse.

Knjiga uspješno tumači višeglasni opis fonološke strukture hrvatskoga jezika čineći time bogatije hrvatsko jezikoslovlje, a rad će dobro doći u njegovu daljnjem proučavanju, te za usporedbu fonoloških i fonetskih pojava hrvatskoga s onima u drugim svjetskim jezicima

- upućivanjem na sadržaje svakodnevnog života vježbate hotimičnu pažnju - poticanjem djeteta da detaljno priča o svemu što vidi (prilikom šetnje, odlaska u trgovinu, posjeta liječniku) razvija sposobnost opažanja i promatranja - raznim govornim igrama (igre glasovima, rimama, određivanje broja riječi u rečenicama) potičete razvoj fonološke svijesti djeteta, koja je temelj budućih vještina presudnih za ovladavanje čitanjem i pisanjem - kroz svakodnevne aktivnosti kao što je oblačenje, pospremanje sobe, rješavanje raznih zadataka dijete vježba koncentraciju - samopouzdanje djeteta u velikoj mjeri utječe na uspjeh djeteta potičite stvaranje pozitivne slike o sebi kod djeteta, pokažite mu da je vrijedno truditi se, te da vježbanjem neke aktivnosti možemo napredovati u njoj - ako su radne navike stvorene na vrijeme, dijete će se lakše koncentrirati na zadatak - za uspješno usvajanje psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje potičite igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje, vezanje.

Drugi, veći dio knjige posvećen je slikovnim zadacima i igrama za razvoj fonološke svjesnosti, odnosno bavi se temeljitom, sustavnom pripremom djeteta za usvajanje vještine čitanja.

Osim toga, pitao sam se kakve hrvatske fonološke pravopisne navike valja poštovati one iz sedamdesetak godina (uz kraće djelomične prekide) uporabe Brozovih, Broz-Boranićevih i Boranićevih pravila, to jest od 1892. do 1960, ili pak treba poštovati navike stečene u trideset godina od pojave novosadskoga pravopisa 1960. pa do 1990. To u propozicijama nije rečeno.

Za hrvatski navodi, obrazlaže i poredbeno specificira fonološke promjene (prema općeslavenskom) koje su u sklopu užega prazapadnojužnoslavenskoga za nj karakteristične (nestanak nazala, stapanje y i i u hrv. i, stapanje poluglasova, njihov nestanak ili promjena u a, odraz »jata«, slogotvornih r i l, protetskoga v, razvoj suglasnika i suglasničkih skupina, druga i treća jotacija, različite vrste kontrakcija samoglasnika, nastanak novih suglasnika f i dž, nestanak suglasnika h i njegovo naknadno uvođenje u standardni jezik, kvantiteta slogova, promjene u akcentu).

Povratak latinštine i helenizama smanjit će pravopisne razlike u odnosu na fonološke varijante i slavenske etimološke konstrukcije.

Sadržaj: - Preciziranje artikulacije samoglasnika. - Izdvajanje samoglasnika iz niza ostalih glasova i određivanje njihovog položaja. - Izdvajanje naglašenog samoglasnika iz riječi. - Izdvajanje suglasnika i niza glasova i slogova te određivanja njihovog položaja. - Izdvajanje suglasnika iz riječi (iz snažne pozicije s apsolutnog početka ili kraja riječi, ovisno o riječi na kojoj se radi). - Određivanje mjesta suglasnika u riječi. - Razvoj fonološke percepcije i slušno-artikulacijske diferencijacije opozicijskih suglasnika. - Razvoj fonoloških predodžbi (sposobnosti smišljanja riječi koji počinju zadanim glasom). - Razvoj glasovne sinteze (sposobnosti sastavljanja riječi od redom imenovanih zasebnih glasova). - Upoznavanje glasovno-slovnog sastava riječi. - Predodžba o složenim oblicima glasovne analize koji se formiraju u sedmoj i osmoj godini života: o redna (vještina imenovanja glasova pravilnim redom); o brojčana (određivanje broja glasova).

Naslov Vašeg referata treba da se odnosi na jednu od tematskih cjelina: 5. Istorija, legende, mitovi i simboli 6. Poetika prostora i vremena 7. Motiv mosta 8. Dobro, zlo, ljubav, mržnja, strah, osveta 9. Dijalog i sudar kultura, civilizacija, religija i ideologija 10. Odnos Istoka i Zapada, domaćeg i stranog 11. Um (j) etnost, estetika i mudrost pripov (ij) edanja 12. Književna kritika 13. Percepcija teksta (individualna, kolektivna, nacionalna, v/j/erska, ideološka) 14. Stilistika pripov (ij) edanja (stilski postupci, stilski/stilistički slojevi, tropi i figure, ekspresivnost, izražajnost, upravni i neupravni govor) 15. Specifičnosti jezičkog izraza (fonetsko-fonološke, leksičko-semantičke, frazeološke, tvorbene, gramatičke, tekstualne) 16. Prevodi na druge jezike i međujezičke paralele 17. Medijska transpozicija (radijska adaptacija, pozorišna dramatizacija, filmska ekranizacija) Postoje dva ravnopravna načina učešća na Simpozij (um) u: direktno i indirektno.

Kapacitet fonološke petlje da zadrži slijed i strukturu glasova u kratkotrajnom dosegu pamćenja ima najznačajniji udio u stvaranju jezične sposobnosti koju zovemo fonološka svjesnost.

I fonološke i morfološke novoštokavske inovacije povećavaju postotak vokala u jeziku.

Djeca tako počinju razvijati sve razine fonološke svjesnosti.

Prvi stupanj fonološke svjesnosti je osvještavanje granica među riječima.

Osnovni ciljevi projekta: poticanje predčitačkih vještina kroz razvoj komunikacije, govora, jezika i fonološke svjesnosti, poticanje imaginacije i mašte, poticanje socijalnih vještina: dogovaranje, rad u timu, razvoj samopouzdanja, sposobnost stvaranja kompromisa i zauzimanja vlastitog stajališta u skladu s vlastitim uvjerenjem.

Temeljni je cilj kolegija usvajanje fonološke norme hrvatskoga standardnog jezika.

Tako se npr. velik dio napisa tiče pravopisne i/ili fonološke problematike (npr. glasova č, ć, dž, d, h, reflekasa jata, glasovnih promjena, naglasaka, interpunkcijskih znakova, sastavljenog i nesastavljenog pisanja, pisanja riječi stranoga podrijetla i si.).

4. Pripremamo se za čitanje Igre za razvoj fonološke svjesnosti

Naravno, razvoj fonološke komponente govora neodvojiv je od razvoja ostalih komponenti, tako da ovim igrama nastavljamo proširivati vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje i razvijati smisleni govor.