On kaže: " Plodnu dolinu Trebižata, po svoj prilici (Delmati, nap.R.D.), nisu držali, ali čini mi se (bar tako izgleda premaarheološkom materijalu) da im je pripadalo Imotsko polje, Posušje i Rakitno, a možda i Lištica ". footnote Borivoj Čović: Od Butmira do Ilira, V.

Masleša, Sarajevo, 1976., str. 240. Vidjeti takoder i zemljovid sl. 55, na str. 118./footnote Za delmatsku nazočnost u Posušju govori prosta činjenica da je njihovo središte bio Delminij.

Ima i gradina drukčijih oblika: kružnih, ovalnih, izduženih i prilagodenih zemljištu. footnote Borivoj Čović: Od Butmira do Ilira, str. 244./footnote

Fiala. footnote Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. VI., Sarajevo, 1894., str. 325 - 332./footnote U blizini se nalaze još tri manje gomile.

Benac smješta je na kraj brončanog doba. footnote Benac: Crvaena stijena, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XII., Sarajevo, 1957., 26, T. II, 4./footnote Nalazi, dakle, pripadaju posuškoj kulturi. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 267. Petar Oreč: Praistorijska naselja, str. 240./footnote

Fibula je po tome zanimljiva, što je uz nju mjesto prvašnjeg jezičca zglavkom pričvršćen drugi ". footnote Franjo Fiala: GZM, 1893., str. 522./footnote Čović navedenu grobnicu s nalazima datira u 5. st. pr.

Krista. footnote Borivoj Čović: Osnovne karakteristike, str. 100./footnote

Fiala. footnote Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, 1894., str. 325 - 326./footnote Na cijelu prostoru nađeni su komadi zemljanih posuda i jedna kremena alatka.

Najstariji sloj pripada brončanom dobu, a većina nalaza željeznom. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 277, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 198 - 199./footnote

Osim njega za najbolji strani film bili su nominirani i belgijski film Bullhead, izraelski Footnote, poljski In Darkness i kanadski Monsieur Lazhar.

Otkrio ju je i opisao Ivan Marović. footnote I.

Važnija su nalazišta u Hercegovini: gradina Krstina kod Graca u Posušju, Ravlića pećina u Tihaljini, Orah kod Bileće, Ljubomir kod Trebinja, Hateljska pećina kod Stoca, Gradac kod Kotorca u Sarajevu i pojedini tumuli glasinačkog područja. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 1, str. 66./footnote

Osoba može imati muški ili ženski rodni identitet, sa fiziološkim karakteristikama suprotnog spola. », Human Rights and Sexual Orientation and Gender Identity (footnote No. 2), ACT 79/001/2004, March 31, 2004 http://web.amnesty.org/library/index/engact790012004 http://www.zenskasoba.org/kampanja/pdf/edukacija.pdf

Gradinu i nalaze arheolozi smještaju u rano brončano doba s elementima eneolitika. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 272, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 199 - 201./footnote

Čović na Nečajnu i na Trostrukoj gradini footnote Borivoj Čović: Regionalne grupe ranog bronzanog doba, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. IV., ANUBiH, Sarajevo, 1983., str. 141./footnote, A.

Govedarica na Velikom Gracu na Privali (Stipanići, Duvno) footnote Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradinskih naselja u jugozapadnoj Bosni, ANUBiH, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, k. 18. Sarajevo, 1982., str. 115 - 131. Utvrdena ilirska naselja: I.

Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju, ANUBiH, Djela, Centar za balkanološka ispitivanja, k. 5, Sarajevo, 1986., str. 42 - 44/footnote te B.

Marijanović u Ravlića pećini. footnote Brunislav Marijanović: Ravlića pećina, GZM, 1980./1981., str. 1 - 55./footnote Istraživanja u istočnoj Hercegovini (Čapljina, Stolac, Trebinje) utvrdila su značajan broj nalazišta posuške kulture izmedu Neretve i Trebišnjice. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 1. str. 142./footnote Najčešći su oblik naselja posuške kulture gradine.

[ 1 ] Brzojavka MUP-a RH broj 511 - 01 - 35 - 34140/1 - 90 od 07. 12. 1990. o podizanju sigurnosnih mjera i Posebni operativni plan rada PU Šibenik broj 511 - 13 - 01 - SP-256-1/90 od 07. 12. 1990. godine, nastavno na footnote 3 ovog rada

POSUŠKA KULTURA imenovana je u novije doba. footnote Obično se u arheologiji novopronadena kultura imenuje po naselju ili lokalitetu gdje je prvi put pronadena.

Za njezino otkriće zaslužan je Petar Oreč, koji je u dogovoru s Borivojem Covićem uveo naziv Posuška kultura: Petar Oreč: Povijesno-kulturno značenje ranokršćanske crkve u Gracu kod Posušja, Posuški zbornik 1, Posušje, 1996., str. 129./footnote Rasprostranjena je uglavnom po Hercegovini, Duvanjskom polju, srednjoj i dijelu sjeverne Dalmacije.

Zasad se može podijeliti u dva razdoblja: starije (nalazi na Nečajnu), koje počinje u starijem dijelu ranog brončanog doba i mlađe (nalazi iz Sovića), koje počinje tijekom mladeg dijela ranog brončanog doba. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 1, str. 142 - 143./footnote Ipak, unatoč postignutim rezultatima navedenih istraživanja, sustavnih širih iskapanja u zapadnu dijelu Hercegovine još nije bilo.

U susjedstvu Alojz Benac sa stručnom skupinom sustavno je istraživao delmatske gradine. footnote Alojz Benac: Utvrđena ilirska naselja, Sarajevo, 1986., str. 1 - 219./footnote Evo pojedinih njegovih zapažanja, koja bi se djelomice mogla odnositi i na stanje u posuškoj općini:

U knjizi se nalaze i 18 crno bijelih i kolor fotografija te 193 footnote s bibliografskim podacima. autoro: [email protected]

U kategoriji najboljeg stranog filma natječu se belgijski " Bullhead ", izraelski " Footnote ", poljski " U tami ", kanadski " Monsieur Lazhar " i iranski " Nader i Simin se rastaju ", koji je nominiran i u kategoriji originalnog scenarija.

Pronađite riječ Oldpark House u tekstu te mu dodajte Footnote s tekstom Kuća u starom parku.

A što se tiče bliskoistočnog političkog sukoba u kategoriji najboljeg filma koji ne govori engleski, u dvoboju iranskog ' Jodaeiye Nader az Simin ' (' A Separation ') i izraelskog ' Hearat Shulayim ' (' Footnote ') pobijedila je Perzija

Dodati Footnote u koje ćete napisati Preuzeto sa stranice: kopirajte link s koje ste stranice skinuli sliku > >.

Paleolitički čovjek pojavio se u porječju Neretve u Zelenoj pećini poviše izvora Bune, Crvenoj Stijeni iznad doline Trebišnjice i svakako najpoznatijem nalazištu Badanj u stolačkoj općini. footnote Đuro Basler: Paleolitski čovjek u porječju Neretve, simpozij: Dolina rijeke Neretve ođ prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Hrvatsko arheološko društvo, sv. V., Split, 1980., str. 11 - 13. Isti: Paleolitske i mezolitske regije i kulture, Bosna i Hercegovina, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. I., ANUBiH, Centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 1979., str. 349./footnote Dr. Đuro Basler tvrdi da je Balkanski poluotok u određenim razdobljima bio povezan s Apeninskim poluotokom, što je omogućilo neposredne dodire ljudi s istočne i zapadne jadranske obale. footnote Duro Basler: Paleolitske kulture u jadranskoj regiji Jugoslavije, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, sv. 38, Sarajevo, 1983., str. 5./footnote U susjednoj Dalmaciji paleolitička nalazišta zabilježena su u tzv. srednjojadranskom području - u medurječju Cetine i Krke. footnote Đuro Basler: Paleolitske kulture, str. 33, zemljovid br. 6./footnote Isto tako u posuš-oj općini nisu otkriveni tragovi mezolitičkoga čovjeka (mezolitik, srednje kameno doba, 10.000 - 5.000 god. pr.

Najjaču prometnicu izmedu jadranskog područja i njegova zaleda predstavlja dolina rijeke Neretve. footnote Alojz Benac: Sirenje neolitskih i eneolitskih kultura dolinom Neretve, Hrvatsko arheološko društvo, simpozij: Dolina rijekeNeretve odprethistorije do ranog srednjeg vijeka, sv. V, Split, 1980., str. 15 - 17. Isti: Prelazna zona, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. II., Sarajevo, 1979., str. 363 - 470./footnote Njezina riječna dolina nije ni blizu istražena, budući da se na tom prostoru nalazi puno pećina, zatvorenih dolina i terasa.