Izgaranje fosilnih goriva povisuje udio CO 2 u atmosferi, što dovodi do povišenja prosječne temperature Zemlje.

Divljanje cijena fosilnih goriva utječu na naše odluke na koji način želimo dočekati sutra.

Trenutni europski energetski sustav je suočen sa brojnim nesigurnostima, nepredvidivim situacijama, nepredvidivim i nestabilnim cijenama fosilnih goriva o kojima gospodarstvo ovisi.

Odgovor na ove izazove nije izvan našeg dosega, riješenje leži našim rukama i koncentrirano je na prelasku ovisnosti sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Današnje odluke oblikovat će sustav opskrbe za najmanje sljedećih 50 godina, čime se određuje buduće razine emisija stakleničkih plinova, ovisnost o uvozu fosilnih goriva i konkurentnost ekonomije.

Osnovno obilježje fosilne plastike temelji se na uporabi fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina pa čak i ugljena kao ulaza u proizvodni proces.

ne mozes bit toliki prokletnik ici trovat toliku jedinstvenost zivota i planeta izgaranjem fosilnih goriva samo zato jer nemas zarade ako vozis ekonomicno jer svatko moze za razliku od nafte posaditi travu doma i napraviti ulje

Ugljični dioksid (CO 2), ili prema ispravnoj terminologiji, ugljik (IV) oksid, uglavnom nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

Većina znanstvenika smatra da je ljudska aktivnost predvođena korištenjem fosilnih goriva glavni uzrok porasta temperature posljednjih desetljeća.

No, to zahtijeva mnoga odricanja, poput smanjenja korištenja fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova, kao i očuvanje životinjskih i biljnih vrsta od sve većeg utjecaja čovjeka.

Kako je u tom istom razdoblju, zbog pojaćanog izgaranja fosilnih goriva, došlo do značajnog porasta CO2 u atmosferi, večina znanstvenika vjeruje da se ne radi o pukoj koincidenciji, nego o uzroeno-posljedienoj vezi.

Ona sa sobom nose pozitivnu EKO notu jer, za razliku od fosilnih goriva koja malo po malo bivaju iskorištena (a i cijena im munjevito raste), znatno reduciraju negativne posljedice koje nastaju upotrebom fosilnih goriva.

Tablica 2. prikazuje sistematizaciju tipova potrošnje fosilnih goriva prema djelatnostima.

Kako je potrošnja fosilnih goriva u poljoprivredi, šumarstvu, ribolovu i građevinarstvu uglavnom posljedica korištenje mehanizacije, dakle motora s unutrašnjim izgaranjem, ima smisla te djelatnosti pripojiti prometu.

Potrošnja fosilnih goriva u uslugama slična je potrošnji u kućanstvima (uglavnom grijanje).

Prilikom izgaranja fosilnih goriva dolazi do emisije ugljičnog dioksida.

Niti je zeleno genetski modificirati biljke koje mogu ući u prehrambeni ciklus, niti je zeleno obradive površine okupirati za te biljke, a hrane nema dovoljno, niti je zeleno što će hrana još više poskupiti - a dobiva se ista, upravo jednaka plastika kao i ona iz klasična iz fosilnih goriva, nafte i plina.

Osim što ima manji utjecaj na okoliš, obnovljiva energija donosi i sigurnost od nestašice fosilnih goriva, te stoga predstavlja rješenje pred kojim je sigurna budućnost.

Spaljivanjem fosilnih goriva poput ugljena, zemnog plina i nafte, izbacuju se goleme količine ugljikova dioksida i drugih plinova u atmosferu, osobito nakon pojave motornih vozila koncem 19. stoljeća.

Bioplastični ili biorazgradljivi materijali u okolišu se u potpunosti i brzo razgrade; načinjeni su od obnovljivih izvora pa su iz tog razloga prihvatljiviji za okoliš od sintetski načinjene plastike koja je na osnovi fosilnih goriva. (?)

S obzirom da se očekuju sve veći problemi s dostupnošću fosilnih goriva, Zavod osobitu pozornost u novom PP PGŽ posvećuje obnovljivim izvorima energije.

Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i korištenje drveta za papir i građevni materijal kako bi se spasio planet i uništio efekt staklenika te zaustavila deforestacija, postojao bi samo jedan godišnje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne većine svjetskog papira i tekstila uz istovremeno smanjenje zagađenja, obnovu tla i čiščenje atmosfere.

Rastuće cijene fosilnih goriva, novi propisi za očuvanje energije, nesigurnost oko resursa, povećana ekološka svijest, sve više i više motiviraju ljude da osiguraju da im se domovi griju pouzdano i neovisno od trenutne situacije s opskrbom.

Razlog zašto je energija iz fosilnih goriva još uvijek relativno jeftina jest to što energetske i rudarske kompanije ne plaćaju takozvane eksterne troškove troškove štete od zagađenja i klimatskih promjena na okoliš i ljudsko zdravlje.

Vecina te energije se dobiva iz fosilnih goriva pa je upitno koliko je cijela stvar neutralna prema prirodi.

DUŠIČNI OKSID (N2O) Produkt sagorijevanja fosilnih goriva koji uvelike pridonosi nastajanju ozona u nižim slojevima atmosfere, nastanku kiselih kiša i fotokemijskog smoga.

NEOBNOVLJIVA ENERGIJA Energija koja ne dolazi iz obnovljivog izvora, npr. energija koju dobivamo sagorijevanjem fosilnih goriva.

Naša pohlepa za životinjskim proizvodima također iscrpljuje zalihe fosilnih goriva, zbog velike količine energije koju iziskuje proizvodnja mesa i drugih životinjskih proizvoda (11 puta više energije nego za proizvodnju žitarica).

Kod uporabe fosilnih goriva nastaje i mnogo CO2 koji sve više utječe na klimatske promjene našeg planeta.

U vremenu kada je energija dobivena iz fosilnih goriva sve skuplja, ugradnja građevinske stolarije koja sprječava gubitak energije predstavlja investiciju, a ne trošak toga su svjesni oni koji su se odlučili za postavljanje alu-drvene stolarije.