U vrlo teškim povijesnim i društvenim okolnostima u Hercegovini u prva dva desetljeća XX. st., u vremenima teških društvenih previranja, kriza te godinama gladi (1916. i 1917.), ključna osoba bio je hercegovački Mojsije, fra Didak Buntić.

Premda je bio pripadnikom institucija Katoličke crkve i franjevačkog reda, fra Didak Buntić je svojom zauzetošću za opće dobro, hrabrim preuzimanjem uloge vođe u kriznim i apokaliptičkim vremenima gladi, potpunoj predanosti u službi naroda i neustrašivim zastupanjem njegovih interesa pred onima koji mu o sudbini odlučuju sa socioreligijskoga zrenika gledano pokazivao mnogobrojna obilježja karizmatskoga, proročkoga djelovanja.

Robert Jolić: Fra Didak Buntić i Brotnjo

Fra Didak Buntić čovjek i djelo

Hercegovački franjevac fra Didak Buntić proživio je svoj životni tijek na prijelazu XIX. i XX. stoljeća, u europskim lomovima i krvavim obračunima, u hercegovačkim vjerskim i društvenim mijenama.

Mir i dobro pretočio je fra Didak u zbiljsku zauzetost šireći među sunarodnjacima pismenost, poučavajući puk osobno i dobrim štivom, dobrom knjigom.

Gimnazija i velebna crkva u Širokom Brijegu spomen su narodu i Dobroti od koje je fra Didak primao nadahnuće i okrepu za svoj rad.

Bl. Marija Propetoga Isusa Petković (1892. 1966.), utemeljiteljica izvorno hrvatske Družbe Kćeri Milosrđa, trećega samostanskog reda sv. Franje u Blatu na Korčuli i fra Didak Buntić (1871. 1922.), član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije sa sjedištem u Mostaru, jedno su vrijeme bili suvremenici i oboje su, svatko na svoj način, zauzeto živjeli svoju redovničku karizmu franjevačkog služenja siromasima i potrebitima.

Dok je fra Didak vodio djecu na dohranu u Slavoniju i Baranju a prosio kruha za one ostale kod kuće (1917. 1918.), s.

Marinko Šakota: Fra Didak Buntić prosvjetitelj hercegovačkoga puka

Uz mnoge vrlo značajne aktivnosti, fra Didak Buntić poznat je i kao prosvjetitelj svoga naroda u Hercegovini.

Fra Didakovo djelo prosvjećivanja nepismenih toliko je značajno da mu zbog toga dr. Iso Kršnjavi odaje veliko priznanje: Vaši uspjesi na polju pučke prosvjete zaslužuju, da Vam se u nebu bilježe u velike knjige zasluga. Fra Didakov angažman oko opismenjivanja nepismenih ostavilo je također snažan dojam na Ivu Dobržanskoga iz Sarajeva, te je ovaj zaključio: Buntić je isto tako veliki junak na polju moderne kulture i prosvjetnog rada, kao što smo imali u prošlosti velikih i slavnih junaka na maču i koplju. Iz ljubavi prema svome tada vrlo nepismenom, siromašnom i u mnogim slučajevima obespravljenom narodu, pokrenuo je fra Didak seljačke škole želeći taj narod prosvijetliti, odnosno opismeniti kako bi postao samosvjestan i sposoban za daljnje korake prema gospodarskom, političkom i svakom drugom razvoju.

Prva Hrvatska selja č ka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu po č ela je djelovati 2. velja č e 1910. Ä lanova je bilo 307, a do kraja prosinca 1910. imala je prometa 557 349 00 K. 80 Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih selja č kih zadruga bio je fra Didak Bunti ć. 81 Na ovom mjestu bit ć e zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobodi sa Širokoga Brijega o 20. godišnjoj skupštini Hrvatske selja č ke kase: U po č etku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg ć e novac kolati tj. da prima uloge na štednju i da podjeljuje svojim č lanovima kredite, sve to u malom opsegu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslove i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem nov č anom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji.

d) fra Didak Buntić (1871 1922).

Polazeći od svjedočanstva fra Didakovih suvremenika da je novi zavjet čitao na grčkom izvorniku i da ga je znao gotovo naizust, autor pod tim vidikom istražuje fra Didakovu pisanu ostavštinu u traženju odgovora u čemu je fra Didak nalazio svoje vjerničko nadahnuće.

Ljudi su znali prepoznati njegovu nesebičnu zauzetost za siromašne i ugrožene i zato fra Didak nije imao neprijatelja, iako je znao nastupati vrlo odvažno i apelirati na savjest onih koji su odlučivali o sudbini naroda.

" Prvi je susret bio kad je fra Didak Buntić za vrijeme svjetskog rata došao u Zagreb u prostorije Narodne zaštite.

Fra Didak Buntić položio je tada na stol jedan omot.

Tada je fra Didak pitao: Što je to? Nitko nije znao odgovoriti.

Na to im je fra Didak rekao, da je to kruh, dnevna hrana naših siromašnih, vrijednih herce govačkih seljaka.

O tome svjedoči fra Didak u pismu generalu Sarkotiću od 8. studenog 1916.: " Nema u nas, pre uzvišeni gospodine, nijednoga sela, nijedne općine, koja nije 10 % cje lokupnog svog žiteljstva pod pušku dala.

Da je fra Didak Buntić bio čo vjek široka srca za svakog čovjeka, mogla su se osvjedočiti i djeca dru gih vjera i nacija, kao npr. srpska i muslimanska, koju je fra Didak spa šavao isto kao i djecu hrvatske naci onalnosti.

Fra Didak mi je često putem spominjao, da mu je to dvoje pravoslavne djece vise na brizi nego sva ostala djeca te je to čitavim pu tem i djelom pokazivao, pazeći da im ništa ne smanjka. " Takav je bio i prema djeci muslimanske vjerois povij esti.

Ante Marić: Fra Didak Buntić učitelj, profesor i direktor Velike franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu

Nasuprot takvu stavu diže se herce govački Mojsije, fra Didak Buntić, očajan zbog gorke sudbine svoga naroda, ali u isto vrijeme i prkosan i odlučan da pod svaku cijenu obra ni život u zaboravljenoj pokrajini, u kojoj je desetcima tisuća visio o tankoj niti.

Ne dobivši od bečkog dvora očekivanu pomoć, fra Didak se ponovno obraća Zemaljskom upra vitelju Sarkotiću dopisom u kojem je vidljiv njegov očaj i razočaranje: " Kad je ovo ovako, ja Vašu preu zvišenost molim i zaklinjem živim Bogom, ako nam ne možete po vratiti mira, ako nam nema hljeba, a Vi nam pribavite nekoliko starih lađa i nas turite niz Jadransko more i prepustite neizvjesnoj sudbini za izbjeći ovoj groznoj smrti koja nas sigurno čeka, i ja ću je osobno di jeliti i zaploviti onoj zemlji, odakle se čuje Božji glas, te evanđelje mira i pravde za sve narode male i veli ke najvjećuje.

Zlatko Matijević: Zablatiše me djeca: Fra Didak Buntić između Hrvatske težačke i Hrvatske pučke stranke (1919. 1922.)

Prilog zaključujemo obrazloženom tvrdnjom da fra Didak Buntić posebice u usporedbi s drugim blaženima i svetima u Crkvi zaslužuje da se i za njega barem otvori causa.

Zbornik Fra Didak Buntić čovjek i djelo nastao je na temelju izlaganja na istoimenom znanstvenom simpoziju održanom u Mostaru 2. - 3. listopada 2008. godine.

Nakon sat i pol mirovanja fra Didak je preminuo.