U ime Razvojne agencije sjednici su prisustvovali direktor Frane Šesnić te Tamara Didak i Saša Grozdanić.

U vrlo teškim povijesnim i društvenim okolnostima u Hercegovini u prva dva desetljeća XX. st., u vremenima teških društvenih previranja, kriza te godinama gladi (1916. i 1917.), ključna osoba bio je hercegovački Mojsije, fra Didak Buntić.

Premda je bio pripadnikom institucija Katoličke crkve i franjevačkog reda, fra Didak Buntić je svojom zauzetošću za opće dobro, hrabrim preuzimanjem uloge vođe u kriznim i apokaliptičkim vremenima gladi, potpunoj predanosti u službi naroda i neustrašivim zastupanjem njegovih interesa pred onima koji mu o sudbini odlučuju sa socioreligijskoga zrenika gledano pokazivao mnogobrojna obilježja karizmatskoga, proročkoga djelovanja.

Robert Jolić: Fra Didak Buntić i Brotnjo

Didak Buntić are ana-lysed on three levels: cultural and educational, economic and social, national and political and to what extent these similarities or differences are conditioned by socio-political and national and religious framework within which those two men were active, and to what extent they are the fruit of their personal characteristics and the posts they had in the service of sacred. even a superficial insight in this activity shows numerous, essential similarities, while the differences are more the result of tactics, judging the situation what to do in a certain moment for the poor and the deprived Croatian people in Bosnia and Herzegovina.

Fra Didak Buntić čovjek i djelo

Hercegovački franjevac fra Didak Buntić proživio je svoj životni tijek na prijelazu XIX. i XX. stoljeća, u europskim lomovima i krvavim obračunima, u hercegovačkim vjerskim i društvenim mijenama.

Mir i dobro pretočio je fra Didak u zbiljsku zauzetost šireći među sunarodnjacima pismenost, poučavajući puk osobno i dobrim štivom, dobrom knjigom.

Gimnazija i velebna crkva u Širokom Brijegu spomen su narodu i Dobroti od koje je fra Didak primao nadahnuće i okrepu za svoj rad.

Bl. Marija Propetoga Isusa Petković (1892. 1966.), utemeljiteljica izvorno hrvatske Družbe Kćeri Milosrđa, trećega samostanskog reda sv. Franje u Blatu na Korčuli i fra Didak Buntić (1871. 1922.), član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije sa sjedištem u Mostaru, jedno su vrijeme bili suvremenici i oboje su, svatko na svoj način, zauzeto živjeli svoju redovničku karizmu franjevačkog služenja siromasima i potrebitima.

Dok je fra Didak vodio djecu na dohranu u Slavoniju i Baranju a prosio kruha za one ostale kod kuće (1917. 1918.), s.

Didak je prvi uvidio kako duhan, odnosno " žuto zlato " kako su ga ljudi nazvali, donosi izlaz iz siromaštva i sveopće bijede, a upravo u vrijeme najcrnjih godina (1916. 1917.) išao je do Sarajeva tražeći pomoć od zemaljske vlade kako bi spasio narod u godinama najveće gladi.

Tražio, ali pomoć nije našao, kao ni od carske vlade u Beču, no kako je postojala i treća mogućnost, a Didak " igrao " otvorenih karata, zatražio je i pomoć od hrvatske braće u Slavoniji koji su izišli u susret i postali najveći dužnici Hrvata Hercegovine.

Marinko Šakota: Fra Didak Buntić prosvjetitelj hercegovačkoga puka

Uz mnoge vrlo značajne aktivnosti, fra Didak Buntić poznat je i kao prosvjetitelj svoga naroda u Hercegovini.

Fra Didakovo djelo prosvjećivanja nepismenih toliko je značajno da mu zbog toga dr. Iso Kršnjavi odaje veliko priznanje: Vaši uspjesi na polju pučke prosvjete zaslužuju, da Vam se u nebu bilježe u velike knjige zasluga. Fra Didakov angažman oko opismenjivanja nepismenih ostavilo je također snažan dojam na Ivu Dobržanskoga iz Sarajeva, te je ovaj zaključio: Buntić je isto tako veliki junak na polju moderne kulture i prosvjetnog rada, kao što smo imali u prošlosti velikih i slavnih junaka na maču i koplju. Iz ljubavi prema svome tada vrlo nepismenom, siromašnom i u mnogim slučajevima obespravljenom narodu, pokrenuo je fra Didak seljačke škole želeći taj narod prosvijetliti, odnosno opismeniti kako bi postao samosvjestan i sposoban za daljnje korake prema gospodarskom, političkom i svakom drugom razvoju.

Voditelj radionice Saša Grozdanić iz Razvojne agencije upoznao je polaznike sa mogućnostima povećanja uspješnosti njihovih obrta uvođenjem i korištenjem e poslovanja, a stručna predavanja o e servisima u pravnom prometu i e dokumentima u svakodnevnom poslovanju obrta održale su Marina Grgić Eldić i Tamara Didak iz Razvojne agencije.

Prva Hrvatska selja č ka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu po č ela je djelovati 2. velja č e 1910. Ä lanova je bilo 307, a do kraja prosinca 1910. imala je prometa 557 349 00 K. 80 Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih selja č kih zadruga bio je fra Didak Bunti ć. 81 Na ovom mjestu bit ć e zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobodi sa Širokoga Brijega o 20. godišnjoj skupštini Hrvatske selja č ke kase: U po č etku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg ć e novac kolati tj. da prima uloge na štednju i da podjeljuje svojim č lanovima kredite, sve to u malom opsegu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslove i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem nov č anom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji.

d) fra Didak Buntić (1871 1922).

Polazeći od svjedočanstva fra Didakovih suvremenika da je novi zavjet čitao na grčkom izvorniku i da ga je znao gotovo naizust, autor pod tim vidikom istražuje fra Didakovu pisanu ostavštinu u traženju odgovora u čemu je fra Didak nalazio svoje vjerničko nadahnuće.

Ljudi su znali prepoznati njegovu nesebičnu zauzetost za siromašne i ugrožene i zato fra Didak nije imao neprijatelja, iako je znao nastupati vrlo odvažno i apelirati na savjest onih koji su odlučivali o sudbini naroda.

" Prvi je susret bio kad je fra Didak Buntić za vrijeme svjetskog rata došao u Zagreb u prostorije Narodne zaštite.

Fra Didak Buntić položio je tada na stol jedan omot.

Tada je fra Didak pitao: Što je to? Nitko nije znao odgovoriti.

Na to im je fra Didak rekao, da je to kruh, dnevna hrana naših siromašnih, vrijednih herce govačkih seljaka.

Zrinke Didak, djelatnice pisarnice i pastoralnog suradnika gosp.

Inicijatori projekta podizanja kapelice Davor Bilobrk i Stipe Didak objašnjavaju kako su vo? eni osje? ajem vjerni? ke dužnosti na ovaj na? in željeli nastaviti narodnu tradiciju postavljanja kapelica i križeva na zna? ajna raskrš? a i putove.? Osobno? esto zastanem i pomolim se kad uz cestu vidim kapelicu?, tuma? i Didak i dodaje kako vjera i molitva pomažu kako u vožnji tako i u njihovom svakodnevnom gra? evinskom poslu.

O tome svjedoči fra Didak u pismu generalu Sarkotiću od 8. studenog 1916.: " Nema u nas, pre uzvišeni gospodine, nijednoga sela, nijedne općine, koja nije 10 % cje lokupnog svog žiteljstva pod pušku dala.

Tamara Didak i Saša Grozdanić govorili su o mogućnostima uključenja poduzetnika/obrtnika u jamstvenu shemu, mjeru sufinanciranja konzultantskih usluga putem vaučera i o osmom ciklusu projekta uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u mala poduzeća.

Da je fra Didak Buntić bio čo vjek široka srca za svakog čovjeka, mogla su se osvjedočiti i djeca dru gih vjera i nacija, kao npr. srpska i muslimanska, koju je fra Didak spa šavao isto kao i djecu hrvatske naci onalnosti.