Fra Dane je svoj odgovor objavio u listu Narodna Sloboda pod naslovom Jedno značajno pismo pok. fra Didaka Buntića.

U drugom dijelu rada riječ je o liku, životu, radu i (karizmatsko-proročkom) djelovanju fra Didaka Buntića.

Dalje se u članku analizira redovnički identitet fra Didaka Buntića i njegova djelatna ljubav u postojećim društvenim prilikama.

Djela milosrđa kao izvor kršćanskog djelovanja bili su glavni smjerokazi u životu i djelovanju fra Didaka Buntića.

U radu se analiziraju sličnosti i razlike u nacionalno-preporodnom radu istarskog biskupa Jurja Dobrile i hercegovačkog franjevca fra Didaka Buntića na trima razinama: kulturno-prosvjetnoj, gospodarsko-socijalnoj i nacionalno-političkoj u užem smislu, te koliko su sličnosti, odnosno razlike, uvjetovane društveno-političkim i nacionalno-vjerskim okvirom u kojem su djelovala ova dvojica preporoditelja, a koliko su plod njihovih osobnihkarakternih osobina i položaja koji su zauzimali kao službenici svetoga.

Širu javnost sa životom i djelom zaslužnog učitelja, rodoljuba i »dobrotvora Hercegovine« fra Didaka Buntića u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture« upoznaje autor dr. Vladimir Lončarević.

Fra Didaka Buntića nazvao lažac i varalica i sad pazi kontradikcije Uostalom, ja sam protiv franjevaca, a ne popova Pametnom dosta

Tekstovi u ovom Zborniku kao cjelina pridonose boljem upoznavanju života i djela fra Didaka Buntića.

Životni pak poziv mladoga Franje nadahnut je i prožet franjevaštvom od novaštva fra Didaka do poglavarske službe redodržavnika u stoljetnoj hercegovačkoj redovničkoj pokrajini.

Svojim životom bili su i ostali uzor vjerničkoga življenja evanđeoskih kreposti što je Crkva prepoznala i potvrdila proglasivši Mariju Propetoga blaženom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku, a za fra Didaka su započete pripremne radnje za otvaranje propisanoga procesa za kanonizaciju.

Budući da je u javnosti osobita pozornost u prikazivanju osobe i rada fra Didaka Buntića bila usmjerena na njegov karitativni rad u opismenjivanju ljudi i spašavanju gladnih, osobito djece, to mi se činilo temeljnim istražiti kakav su odjek u njegovu životu imale Isusove riječi: Što imate, dajte (usp.

Osobita je pak pozornost u istraživanju dana proučavanju onih značajki duhovne baštine fra Didaka Buntića u kojima se prepoznaje izvorno evanđeosko svjedočanstvo, a prepoznato je u glasu svetosti.

Stoga je ovdašnje istraživanje imalo na umu crkvene odredbe koje su se oblikovale tijekom povijesti i najnoviju uputu Sanctorum Mater (2008.) o pokretanju postupka za proglašenje svetim te mogući odgovor na upit je li takav postupak moguć i za fra Didaka Buntića?

Starčevića u njegovom rodnom Velikom Žitniku i fra Didaka Buntića u Gradnićima kod Međugorja u Hercegovini.

Vjerni ideji prvog predsjednika fra Radoslava Glavaša, dobrotvora biskupa fra Pašakala Bucobnjià ¦ a, provincijasla fra Augustina Zupca, odgojitelja, prosvjetitelja, graditelja i spasitelja hrvatske sirotinje fra Didaka Buntià ¦ a, vjerosvjedoà itelja dr. fra Leona Petrovià ¦ a, kasnijeg biskupa dr. Petra à ule i ostalih duhovnih i novà anih dobroà initelja, bio sam prisiljen upoznati nazoà ne i sa zakulisnim rabotama.

Na koncu se postavlja pitanje: Koje mjesto među drugim velikim djelima fra Didaka Buntića pripa da ovoj akciji spašavanja naroda u Hercegovini od gladi?

Ovdje do nosimo podatak koji u Sarajevskom listu, u opisu treće skupine djece na putu za Slavoniju, donosi dr. Eugen Sladović: Ono dvoje djece srpsko-pravoslavne vjeroispovijesti dovela sama mati na kolodvor u Mostaru te moli i zaklinje fra Didaka nek ih uzme i vodi, i on joj nije mogao odbiti molbe.

Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Župni ured Krista kralja otvorili su, 23. studenoga, u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku izložbu skulptura i slika iz zbirke fra Nikole Bošnjaka.

U povodu otvaranja kulturne manifestacije Uskrs s Maticom u Brotnju 14. ožujka nakon Puta križa i svete mise u crkvi Krista Kralja u Čitluku, u Galeriji fra Didaka Buntića predstavljena je knjiga Dijane Korač Vjera u Humskoj zemlji.

Stipan Trogrlić: Nacionalno-preporodni rad biskupa Jurja Dobrile i fra Didaka Buntića sličnosti i razlike

Obje su političke stranke željele u svojim redovima imati fra Didaka Buntića.

Ovdje se usuđujemo donijeti uvodni prilog o intrapsihičkom svijetu fra Didaka Buntića, i to onakvom kakav se očitovao u njegovu ponašanju i zauzimanju za vrijednosti u svom govoru i djelovanju.

Na kraju donosimo i dvije napomene: prva je O negativnim pisanim reakcijama na fra Didaka Buntića, a druga O utjecaju okolinskih faktora na ličnost fra Didaka Buntića.

U Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku Ogranak Matice hrvatske Čitluk 16. prosinca postavio je izložbu ulja na platnu Hame Ibrulja, a svaka je izložba Hame Ibrulja postavljena u Hercegovini u posljednjih dvadesetak godina doživljena poput malog obiteljskog blagdana.

Mladež, posebice ženska, u pravom je značenju te riječi, prisiljavale fratre, učitelje i učiteljice da ih poučavaju po metodi fra Didaka Buntića.

Imao sam veliku čast povodom devedesete godišnjice smrti fra Didaka Buntića održati u župnoj crkvi svetoga Blaža u Gradnićima, nakon svečanog otvaranja devete duhovno-kulturne i znanstvene manifestacije " Didakovi dani ", predavanje o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

21. III. 2002. MH Čitluk u Galeriji fra Didaka Buntića organizirala je javnu tribinu Zasluge i zablude hrvatskih vukovaca.

Zbornik je radova, kao i izlaganja na znanstvenome skupu, podijeljen na četiri tematski komplementarne cjeline: socijetalno okružje fra Didakova djelovanja, spašavanje siromašnih i ugroženih uzroci i posljedice, javno djelovanje fra Didaka Buntića te njegovo duhovno poslanje.

Ivan Markešić govori o vjerskim i crkvenim prilikama u Bosni i Hercegovini nakon I. svjetskog rata, Jakov Pehar o poljoprivredi Hercegovine u vrijeme fra Didaka Buntića, Anđelko Vrsaljko o fra Didakovu poimanju ekološko-biološkog bogatstva Hercegovine te Krešimir Bušić o doticaju hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića i bosanskog franjevca, mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića.

O javnom djelovanju fra Didaka Buntića, u trećoj tematskoj cjelini, govori rad Draženka Tomića o fra Didaku Buntiću kao suvremeniku Kršćanske obitelji, Marinka Šakote o njemu kao prosvjetitelju hercegovačkog puka, Ivice Šarca o političkom djelovanju fra Didaka Buntića, Stipana Trogrlića o nacionalno-preporodnom radu biskupa Jurja Dobrile i fra Didaka Buntića sličnostima i razlikama, Roberta Jolića o fra Didaku Buntiću i Brotnju, te Ante Marića o fra Didaku Buntiću, učitelju, profesoru i direktoru Velike franjevačke klasične gimnazije u Širokome Brijegu.