Također, gradonačelnik će se osobno angažirati na suradnji s ovlaštenim stručnim službama i vlasnicima autorskih prava kako bi se Spomenik borcu, rad hrvatskog kipara Frana Kršinića, što prije obnovio i vratio u izvorni oblik.

U parku se nalazi i zdenac kojeg je projektirao Josip Seissel (koji ima svoju ulicu u Dugavama), na žalost, sada je devastiran, a u doba otvaranja u njemu je bila i skulptura dječaka s frulom Frana Kršinića čija mi je sudbina nepoznata.

Učenik je Vanje Radauša, Frana Kršinića i Antuna Augustinčića, dobio je brojne nagrade i priznanja, poput Rembrandtove nagrade, izlagao na čuvenom pariškom trgu Place Vendôme a njegove se skulpture nalaze u najeminentnijim muzejima svijeta, poput Muzeja moderne umjetnosti (MOMA) u New Yorku, pariškom Muzeju moderne umjetnosti i londonskoj Tate Gallery.

Parcelacijski elaborati su u izradi i za rekonstrukcije Ulice Frana Kršinića i Ulice Krste Odaka.

U ovoj zbirci istiću se djela KSENIJE KANTOCI, FRANA KRŠINIĆA, MARIJE UJEVIĆ, ŠIME VULASA, IVE DULČIĆA, ĐURE SEDERA, LJUBE IVANČIĆA i mnogih drugih.

Trenutačno se obavljaju radovi na izgradnji mreže u Benkovačkoj ulici, Jadranskoj ulici, Ulici Antuna Barca, Ulici Frana Kršinića, Ulici Josipa Hatzea i Ulici Ive Mašine, a u tijeku su radovi u ulicama Ivana Lučića, Antuna Barca, Krste Odaka, Benka Benkovića i Putu Bokanjca.

Kip borca na straži u prirodnoj veličini, rad poznatog hrvatskog kipara Frana Kršinića, postavljen 1957. godine na bivšem Trgu oružja podno ulaza u tvrđavu Revelin, a nasilno uklonjen početkom devedesetih, Grad Dubrovnik dužan je o svome trošku - obnoviti.

Figuralika Milke Vukelić istodobno zgušnjava neke osobine skulpture Frana Kršinića i Pavla Perića.

Već se prilično vremena potrošilo u raspravama o mogućnostima obnove spomenika Borac na straži, djelu velikog hrvatskog kipara Frana Kršinića, koji je o desetogodišnjici obljetnice oslobođenja Dubrovnika od fašizma u Drugom svjetskom ratu, svečano otkriven na Trgu oružja podno Revelina, u listopadu 1954. godine, a divljačkim činom, u dva pokušaja srušen koncem 1992. godine.

U Biseru Jadrana Korčula autori opisuju kako su znamenite korčulanske obitelji i ljudi poput Jakova Baničevića, Marka Pola ili Frana Kršinića, ali i običan korčulanski svijet, brodograditelji, klakari, težaci i ribari oblikovali lice otoka, utkali sebe u taj jedinstven prostor.

Tom je prilikom na grob Dr. Ivana Novaka i njegove supruge Mile vraćen spomenik u obliku lava, djelo kipara Frana Kršinića dovršeno 1935. godine kojeg su pripadnici mađaronske ekstremeističke organizacije Štuka srušili, po jednim 1941., a po drugim izvorima 1942. godine.

Među vedre vijesti mogli bismo svrstati i ovu o materijalu, koji se priprema u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, vezano na buduće poslove s Ministarstvom kulture RH, i u kojem se, među uništenim memorijalnim obilježjima Drugog svjetskog rata od državnog značenja, navodi i Spomenik u Dubrovniku, djelo kipara Frana Kršinića, otkriven na Trgu oružja 1954. godine, kao jedan od središnjih spomenika NOR-u dubrovačkoga kraja.

Tako je ostvaren po mnogočemu jedinstven kipored s reprodukcijama najčuvenijih hrvatskih kipara, poput Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Vanje Radauša, Ivana Rosandića i Belizara Bahorića, te originalnim djelom Marije Ujević...

U Ulici Frana Kršinića za sad nisu stvoreni uvjeti, ali da smo mislili na Ulicu Frana Kršinića, kompletnu Gaženicu, Crvene kuće i sve što je sjeverno i istočno od magistrale, dokazuje i to što smo u magistralu postavili cjevovod.

O autoru: Josip Cmrok završio je 1956. godine Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, Odjel keramike, u klasi prof. Blanke Dužanec, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1962. godine u klasi prof. Frana Kršinića.

Nepobitno je ipak da je smjer Cmrokova stvaralaštva, njegove temelje i njegovo polazište u velikoj mjeri odredilo školovanje kod vrhunskih umjetnika - kod Blanke Dužanec (keramika) na Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, te kod Frana Kršinića i Vanje Radauša (kiparstvo) na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i u Majstorskoj radionici.

U izbor su uključeni i kiparski radovi Ivana Rendića, Antuna Augustinčića, Tome Rosandića, Frana Kršinića, Petra Pallavicinija, Vanje Radauša, a u postavu koji potpisuje arhitekt Oleg Hržić ističe se rana dionica opusa Ivana Meštrovića: neka od djela koja je kipar izradio za nerealizirani Kosovski hram, poput monumentaliziranoga torza Banović Strahinja (1908).

Primjerice, skulpturu Buđenje Frana Kršinića, ovom prigodom u Paviljonu, kupio je knez Pavle na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti, koja je priređena 1938. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.

Veslati je prestao zbog nedostatka vremena jer je studirao kiparstvo (kod Frana Kršinića).

Otkako je otvoren prije nešto više od dvije godine, hotel Korsal na Šetalištu Frana Kršinića u Korčuli postao je otkriće za brojne domaće i inozemne goste.

Osobno sam uputila apel za spas Dubrovačkog Primorja HAZ-u, na što je akademija imenovala akademika Frana Kršinića za izvješće o cijelom ovom problemu.

Među više od tisuću umjetnina Zbirka je sadržavala djela Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ice Kršnjavog, Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Emanuela Vidovića i mnogih drugih.

Kip koji je u Domovinskom ratu pretrpio oštećenja djelo je Frana Kršinića jednog od najistaknutijih kipara dvadesetog stoljeća.

Na pitanje je li se ugledao u svoje prethodnike Frana Kršinića i Ivana Meštrovića, koji su izradili skulpture Nikole Tesle, Jelisić je odgovorio negativno.

Dosad je novom metodom na tri izložbe prikazano devet djela za slijepe, skulptura i slika moderne umjetnosti - »Crtač« Lea Juneka iz 1940., skulptura »Portret Sanje« Dušana Džamonje iz 1960., reljef Frana Kršinića »Daphnis i Cloe« iz 1920., »Golgota« Ljube Babića, replika bana Jelačića, »Pas« Branislava Deškovića, »Žena« Ksenije Kantoci i »Glava A.

Mihanovića, Ivana Meštrovića, Ive Kerdića, Frana Kršinića i Branislava Deškovića do suvremenih velikana kista, dlijeta i novih medija, nižu se remek-djela pejzažnog, figuralnog i apstraktnog slikarstva, portretne i animalističke plastike te konceptualne umjetnosti, umjetničke fotografije i video-arta.

U njegovom atriju, kao i na nekoliko lokacija u centru mjesta mogu se vidjeti izložen dio mozaika apstraktnih i figuralnih kompozicija nastalih 1968. Početkom osamdesetih u renoviranoj palači Franulović Repak otvoren je stalni postav Međunarodne poklon zbirke crteža, grafika i skulptura, nastale nakon razornog plimnog vala 1978. U zbirci se izdvajaju djela Ede Murtića, Koste Radovanija, Marije Ujević, Frana Kršinića i napose dvije skulpture Henryja Moora kao takve jedine na području Hrvatske.

Također, preuzeo je inicijativu osobno se angažirati na suradnji s ovlaštenim stručnim službama i vlasnicima autorskih prava kako bi se Spomenik borcu hrvatskog kipara Frana Kršinića što prije obnovio i vratio u izvorni oblik.

Smrt je naprasno prekinula iznimno intrigantan opus ovog ' čovjeka krhkog zdravlja i kipara odlučnog reza ', umjetnika samotnjaka koji je diplomirao 1951. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je pohađao specijalku kod profesora Frana Kršinića do 1953. Po završetku Akademije boravio je na tromjesečnom studijskom boravku u Parizu, gdje se ponovo vratio na dvomjesečni boravak 1979. godine.

Taj spomenik je srušen 1992. godine (mada je bio opravdano tretiran kulturnom baštinom kao rad hrvatskog kipara akademika Frana Kršinića).