Odgovore na ovo pitanje dati će nam Ivo Frangeš, jedini akter ovog neobičnog putovanja.

Tim tekstovima provlači se distinkcija koja u književnopovijesnim pregledima navedenima u tekstu (Frangeš, Šicel, Jelčić) obično izostaje, a tiče se razlikovanja ilirizma, hrvatskoga narodnog preporoda i romantizma.

Ivana Frangeš (1919 - 1998), snaha poznatog hrvatskog kipara Roberta Frangeša-Mihanovića darovala je 22. srpnja 1991. zbirku umjetnina, kao i 12/16 obiteljske kuće na Rokovom perivoju 2 u Zagrebu, gdje je godinama živio Robert Frangeš-Mihanović sa svojom obitelji.

U dopisu koje potpisuje predsjedništvo HGU-a, Husein Hasanefendić, Nikša Bratoš, Neven Frangeš, Olja Dešić i Bruno Krajcar, navodi se sljedeće:

16.10.2006. - 18.00 sati: NEVEN FRANGEŠ - klavijature i hammond

Ubrzo je, u prosincu 1966., u Beču, u posjetu Klubu gradišćan skih Hrvata boravila jedna skupina hrvatskih kulturno-prosvjetnih i javnih djelatnika Ljudevit Jonke, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Zvonimir Komarica i Ićan Ramljak.

Frangeš je bio jedan od osnivača i urednika časopisa »Umjetnost riječi« i »Forum«, osnivač i prvi urednik »Croatice«, znanstvenoga časopisa za proučavanje hrvatske književnosti (1970), s kasnijim prilogom »Croatica bibliografije« (1975), urednik Krležina (1964) i Jagićeva zbornika (1986), pokretač i urednik brojnih izdanja hrvatskih pisaca i nakladničkih projekata među kojima i Pet stoljeća hrvatske književnosti, reprint-izdanja Liber croaticus (1970), kolektivne Povijesti hrvatske književnosti, Kritičkih portreta hrvatskih slavista, Enciklopedije hrvatskih pisaca itd.

Frangeš je sastavio prvu Antologiju hrvatskog eseja (1957), sudjelovao je i u izradi više gimnazijskih priručnika i udžbenika za nastavu književnosti, te odgojio brojne nastavnike i mnoge književne stručnjake i znanstvenike među kojima i nekoliko neposrednih njegovih nastavljača, kroatista.

Komisijom je niz godina predsjedao proslavljeni hrvatski jazz gitarist i višestruki dobitnik Nagrade Status Damir Dičić, a nakon njegove smrti tu je ulogu preuzeo Neven Frangeš, koji je ovu nagradu i sam osvojio više puta.

Dorkin je, između ostalog, naglasio kako je akademik Frangeš četrdeset godina bio kritičarski autoritet zahvaljujući rijetkom osjećaju za tradicionalno i moderno, kako je bio Europejac suštinom svoga bića, te kako je svojim stilističkim pristupom u književnoj teroriji i povijesti književnosti zamijenio prevladavajući pozitivizam.

U povodu 101. rođendana pjesnika Dragutina Tadijanovića naš voditelj i šeret Šprajc nije odolio napasti da se i on priključi čestitkama Nade Subotić i gđe Frangeš, političare da ne spominjemo.

Slikoviti prikazi značenja simbola i znakova u knjizi su pregledno raspoređeni u tematske cjeline: svemir, svijet prirode, ljudski život, mitovi i religije, društvo i kultura, sustavi simbola. 107. Žilić, Jura Dubrovnik: rivijera i otoci: putovali smo, doživjeli i izabrali najbolje za Vas - - -: [ vodič kojim upoznajete ljepote Hrvatske ]/Jura Žilić, Danijel Pek, Filip Kozina; [ fotografija Danijel Pek... et al; karte Stanislav Frangeš ].

1817. - U Krapini se rodio Dragojlo Kušlan, hrvatski odvjetnik, političar i ilirac koji se zajedno s Ivanom Mažuranićem zalagao za osnivanje napredne narodne stranke. 1908. - S Eiffelova tornja odaslana je prva radijska poruka na veću udaljenost. 1940. - U Zagrebu je umro hrvatski kipar Robert Frangeš-Mihanović koji je u svome razvoju prešao faze od akademizma, simbolizma do modernizma, tj. najranijih primjera impresionizma, pa sve do slobodne realističke modelacije lika, a poznato je njegovo djelo spomenik Kralj Tomislav u Zagrebu. 1969. - Izašao je prvi album engleske skupine Led Zeppelin pod naslovom Led Zeppelin, s jedinstvenim sklopom zvukova bluesa i rocka.

Jelica Ambruš, u tekstu kataloga, piše: »() potkraj 19. stoljeća, Bukovac i Medović već su bili stasali umjetnici, a na bečkim i münchenskim studijima su učili Valdec, Iveković i Čikoš, a mladi Frangeš, Tišov i Kovačević pod Kršnjavijevim pokroviteljstvom zaputili su se na studij slikarstva u Beč, München, Rim, Firencu i Padovu, kako bi se povratkom u domovinu, stručno obrazovani, uključili u domoljubni projekt razvoja naše autonomne nacionalne umjetnosti«.

Ivo Frangeš, književni povjesničar i teoretičar, esejist, kritik i prevoditelj, rodio se 15. travnja 1920. u Trstu.

U njemu će Frangeš objaviti brojne književnopovijesne studije, literarne portrete i metodološke rasprave o hrvatskoj i europskoj literaturi.

Nemecovo vrednovanje utemeljeno je na književnokritičkim i književnopovijesnim odrednicama: važan je, uz estetski, i onaj element djela koji Frangeš naziva Âťsilom pokretnicomÂŤ. 23 Na taj način inovacija, bilo na tematskom bilo na izražajnom planu, biva vrednovana kao važna pojava, osobito ako je to inovacija koja će generirati zamjetniju tendenciju, određeni razvojni niz djela, ili pak ako se radi o inovaciji kojom se tematizira aktualna pojava određenog vremena.

Na predmetnom sastanku sudjelovali su članovi Radne skupine: Romana Kuzmanić Oluić (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Višnja Čalić, Ana Vlahović Stanić i Ana Frangeš (Ministarstvo pravosuđa), Mladen Pemper (Ministarstvo unutarnjih poslova), Danijela Petković (Policijska akademija), Višnja Lončar (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske), Janja Pavković (Pučki pravobranitelj), Maja Šukelj (Ured za nacionalne manjine) i Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije).

- Monika Leskovar je naš ponos i njezine uspjehe na prestižnim svjetskim pozornicama i glazbenim natjecanjima pratimo s posebnom pozornošću, a na poticaj Dubrovačkih ljetnih igara nastao je ovaj njezin glazbeni duo s poznatim pijanistom Richardom Joom koji je već prije dvije godine nastupio na festivalu - uvodno je kazao ravnatelj glazbe Ljetnih igara Neven Frangeš.

Umro je 22. studenoga 1916. godine u Glen Ellenu, gradiću u saveznoj državni Kaliforniji. 1940. U Zagrebu je umro Robert Frangeš Mihanović (rođen 2. listopada 1872. u Srijemskoj Mitrovici), uz Roberta Valdeca začetnik modernoga hrvatskog kiparstva.

Dosta je navesti imena kao što su Hus iz Parnog Valjka, producent i bubnjar Piko Stančić, već spomenuti Neven Frangeš i Davor Rocco, Mario Mavrin, Boško Petrović, ali i naši Zadrani Vedran Božić i Đimi Matešić.

Magistrirao je 1990. godine s temom Antun Augustinčić studije (ekvivalent), a doktorirao je s temom Robert Frangeš-Mihanović (1872. 1940.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj simbolični čin prethodio je jazz koncertu na kojem su nastupili neki od Boškovih najbliskijih prijatelja i glazbenih suradnika.U znak sjećanja na Boška nastupili su tako Primož i Grega Grašič, Mario Mavrin, Neven Frangeš, Ratko Divjak, Emil Spany, Karin Sever i Sandi Čakalo.

Umjetničko obrazovanje stekao u Zagrebu (Valdec, Frangeš, Meštrović) te u Parizu (Ecole des Arts Decoratif, Academie des Beaux-Arts).

Kongres hrvatske kulture treba biti svehrvatski kongres o našoj kulturi, a ne stvar umjetnika i znanstvenika; to će biti akcija u koju bi se trebao uključiti svaki Hrvat kojem na srcu leži sudbina hrvatske kulture, rekao je dr Ivo Frangeš, predsjednik DKH.

Tekstom u prošlom broju »Vijenca«, osim što sam svojim sjećanjima na stare knjige podsjetila i mnoge knjiške moljce na njihove slične sudbine, pa su mi se javljali u velikom broju, uznemirila sam nehotice, naravno i gospođu Vesnu Frangeš, udovicu prof. Ive Frangeša, ovom rečenicom: »Volim misliti da su profesorove knjige završile barem u nekom antikvarijatu.« Naravno, cijeli je kontekst ove moje rečenice mnogo davniji, iz vremena mojega studija, dakle oko 1965. godine.

Kao free-lance svira s vodećim jazz glazbenicima Hrvatske: Boško Petrović, Neven Frangeš, Mario Mavrin, Matija Dedić, Tamara Obrovac.

Autori objavljenih tekstova su Vjeran Zuppa, Andreja Jeličić, Darko Gašparović, Tuga Tarle, Marijana Krajač, Jelena Mihelčić, Ivančica Janković, Svjetlana Hribar, Bosiljka Perić Kempf, kao i Šparemblekovi bliski suradnici Nenad Fabijanić, Neven Frangeš, Dženisa Pecotić i Vojko Vidmar.

Putopis: Ivo Frangeš - biciklom do Istanbula

U Vijeću za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti su Jagoda Martinčević, predsjednica, Ivo Lipanović, Krešimir Seletković, Neven Frangeš i Maja Đurinović.