Rečena knjiga, zapravo reciklaža starijih polemika iz Književne republike, treba danas, nakon što je autorica zakazala u Njemačkoj, medijski pripremiti povratak svjetski poznate znanstvenice u Hrvatsku na neku sinekuricu, gdje bi predavala svoju propalu teoriju o srpskohrvatskome jeziku. " hm, serbohrvati bi rekli ne laje pas radi sela... nju je čak izribao i njezin znanstveni mentor prof. pranjković, u kojem je konstatirao da je: Čisto jezično, genetski i tipološki riječ je o jednom jeziku (u podlozi im je štokavsko narječje, a ono ne bi bilo jedno narječje kad bi u sebi imalo različite gramatičke sustave, odnosno i jest jedno narječje zato što je jedan sustav); ali kad je riječ o standardnim jezicima (koji su i jezične i društvene činjenice), to su oduvijek dva različita standardna jezika.

Pranjković je, naime, prije dvije godine objavio knjigu Sučeljavanja.

Oni će pod vodstvom dviju iskusnih prevoditeljica, Romane Perečinec i Ane Pranjković, na unaprijed pripremljenim prijevodima raspravljati o problemima kontekstualizacije i prenošenja teksta u drugi jezik.

Predavači na seminaru bit će naši ugledni profesori Marin Andrijašević, Lada Badurina, Krešimir Bagić, Branimir Belaj, Damir Boras, Željka Čorak, Josip Lisac, Ivo Pranjković, Milovan Tatarin, Tvrtko Vuković.

Prevoditeljica Ana Pranjković govori o Thomasu Bernhardu i reakciji čitatelja na njegov prepoznatljivi stil.

Učenice su osvojile pehar za ekipno 2. mjesto (Matea Vidović, 5. a; Marina Madunić, 4. a; Ana Maria Madunić, 8. b; Monika Smoljan, 5. a; Lucija Pranjković, 5. b) te su se plasirale na Županijsko natjecanje.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesor Ivo Pranjković te Željko Jurčić, profesor u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matko Laginja i suautor Ante Bičanić.

Profesor Pranjković također je istaknuo kako je knjiga pisana kao popularni pregled.

Knjiga ne sadrži dijelove koji bi bili u nečemu problematični, naglasio je Pranjković.

Jozefata Križni put predvodio je Slavko Pranjković, župnik u Nuštru.

Tako čak i prof. Pranjković tvrdi da su hrvatski i srpski na određenoj razini jezik jedan jezik, a akademik Brozović u svojim radovima priznaje kako je riječ o dvama standardima koji su dio jednoga zajedničkog dijasistema.

Ekipu naše škole u sastavu: vođa Leon Tomić, Damjan Sokolović, Martin Hrženjak, Anamarija Lukanović, Lucija Pranjković (zamjena Filip Latinčić) za natjecanje je pripremio učitelj prirode i biologije Alen Crnković.

Za taj važan događaj pripremali su se i duhovnom obnovom na kojoj je kroz tri dana predvoditelj Pranjković govorio o obitelji, o tome da je živjeti u obitelji i križ i radost.

Koliko se god autor članka (Ivo Pranjković) trsio, osjećaj nedostatnosti, kratkoće i divulgativne razine neisperiv je pa i nadalje nedostaje hrvatski jezik kao zasebna i pomno obrađena jedinica.

Pranjković od toga zazire: reći će on po čemu cijeni ili ne cijeni svoga oponenta ili će pak reći u čemu se s njim slaže, a u čemu mu pak i iz kojih razloga ne daje za pravo.

U zabavnoj igri na Facebooku, u kojoj smo tražili tko će najduhovitije prevesti ime Morris Lessmore, nagradu godišnju članarinu u knjižnici Bogdan Ogrizović i CD naše izložbe dobila je naša članica Ana Pranjković za rješenje Punko Praznunko.

Radionica pod vodstvom dviju iskusnih prevoditeljica Ane Pranjković i Romane Perečinec i uz sudjelovanje Bettine Baláka i Christophera Kloeblea održat će se 28.03.2013. od 10.00 do 15.00 sati u Austrijskom kulturnom forumu, Gundulićeva 3, Zagreb.

Da bi svi izvođači na pozornici imali sve potrebne rekvizite pobrinuli su se Lekaj, Garašić i Pranjković.

Članovi vijeća jednoglasno su prihvatili prijedlog učenice Lucije Pranjković iz V. b razreda da se Almi Tognon, predsjednici Vijeća učenika uruči u školskoj 2011./2012. godini zahvalnica Učeničkog vijeća za učinkovito i prijateljsko vođenje vijeća.

prof. dr. sc. Ivo Pranjković - Filozofski fakultet, Zagreb

Zahvalio je potom svima zaslužnima za dovršetak projekta, od autora koji su tijekom gotovo četiri godine koliko je trajao rad na knjizi uložili velik trud i obavili golem posao te članovima Pravopisnoga povjerenstva Matice hrvatske u kojem su bili Igor Zidić (predsjednik), Vlaho Bogišić, Stjepan Damjanović, Tonko Maroević, Mirko Peti, Ivo Pranjković, Marko Samardžija (do lipnja 2006) te Zorislav Lukić, kao i stalnom likovnom uredniku izdanja Matice hrvatske Luki Gusiću, koji je opremio i ovo izdanje, te službi grafičke pripreme u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža na čelu sa Semirom Resimovićem.

Posebnosti su Samardžijina pisanja o jeziku i stilu pojedinih hrvatskih pisaca izrazito respektabilna teorijska i metodološka utemeljenost, razvijen osjećaj za uočavanje i opisivanje pojedinih jezičnih osebujnosti te obilna oprimjerenja i opširni komentari izdvojenih primjera, izreći će uz naslov prof. dr. Ivo Pranjković, a prof. dr. Stjepko Težak pronaći u svemu kako je u pitanju naslov poticajan za nova istraživanja na ovom području, značajan u smislu prinosa hrvatskoj lingvističkoj stilistici, ali i jezičnoj standardizaciji.

Pranjković je borbu vodio na dvije fronte.

Matica hrvatska i hrvatski jezik u 20. stoljeću.// Hrvatski jezik u XX. [ dvadesetom ] stoljeću: [ zbornik radova sa znanstvenog skupa što je održan u Palači Matice hrvatske 20 - 21. siječnja 2005 ]/[ glavna urednica Jelena Hekman; urednici izdanja Marko Samardžija, Ivo Pranjković ].

Pravopis služi za uvođenje reda, a ne za izmišljanje nepostojećih načina pisanja, rekao je na predstavljanju Pregleda povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika " u velikoj dvorani Matice hrvatske sveučilišni profesor i recenzent izdanja Ivo Pranjković.

Autor dijela knjige o pravopisima Ante Bičanić nije se priklonio ni jednoj od postojećih pravopisnih knjiga izbjegavajući radikalna rješenja koja nije potvrdila praksa rekao je Ivo Pranjković, spomenuvši pri tome da Pregled donosi i pravopisno-gramatički rječnik. (Večernji list)

Stoga je, u njekoj mjeri, posrbljen, te je - što je Ivo Pranjković rekao, zadajući si autogol - " razjednačavanj e po srpskosti " jedan od činbenika i u pravopisu.

Tako su dvojica akademika (Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća, i Mislav Ježić), osam sveučilišnih profesora (Ivo Pranjković, Marko Samardžija, Liljana Kolenić, Marija Turk, Branka Tafra, Mile Mamić, Ivan Zoričić, Joško Božanić) dva doktora znanosti (Mirko Peti, Dunja Brozović-Rončević) i jedan enciklopedist svjetskoga formata (danas pokojni Tomislav Ladan) jednim potezom pera ministra Željka Jovanovića dezavuirani i raspušteni kao družba sitnih nitkova koji se umjesto znanošću bave nižim oblicima političkih diverzija.

Društvo su im pravili solistička grupa KUD-a " Val " pjesmom na tanko i na debelo " Puna je Pula " s učiteljicom Tanjom Uležić pod budnim okom voditelja Mladeži Crvenog križa škole, učitelja prirode i biologije Alena Crnkovića. (fotografije Lucija Pranjković, tekst Gabrijela Janjić, 5. b)

Prof. dr. Stipe Botica govorio je o dosad objavljenim knjigama u biblioteci i o hrvatskom usmenom narodnom stvaralaštvu, a prof. dr. Ivo Pranjković predstavio je jezikoslovce čija su djela zastupljena u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, posebno se osvrnuo na knjigu Jezikoslovne rasprave i članci, koju je priredio dr. Marko Samardžija, i na Vukovarca Nikolu Andrića, koji je pisao rasprave i polemike o jeziku, rasprave o nacionalnim pitanjima, govorio o jeziku kao o najmoćnijem sredstvu očuvanja identiteta i višestoljetnoj borbi za opstanak.