Knjigu? Trsatski franjevci?, koja obuhva? a 550 godina franjeva? ke prisutnosti na Trsatu, predstavio je fra Bonaventura Duda. 550 godina franjeva? ek prisutnosti u Svetištu predstavljeno je kronološki.? Dosadašnje knjige o franjevcima usredoto? ene su na razvitak reda, a ova se trudi predstaviti franjevce izbliza, te njihovo djelovanje.?, istaknuo je fra Duda.

Pomireni s Bogom, obukavši bijele haljine, sudionici duhovne obnove proslavili su misno slavlje na kraju kojega su se mogla? uti dva svjedo? anstva života Mirjane Pinezi? iz Svjetovnog instituta Mala franjeva? ka obitelj i? akona Kristijana Zebe.

Fra Zlatko Špehar, gvardijan u crkvi sv. Filipa i Jakova, pozdravio je sve prisutne, radostan zbog ovog susreta s mladima i s pomo? nim biskupom? akova? kim i srijemskim, mons. dr.? urom Hrani? em. Svjetlo ste vi danas ovdje, svjetlo ste vi u našoj Domovini, svjetlo ste vi u ovoj našoj franjeva? koj crkvi.

Te rije? i danas stoje ispod fotografije Nikole Kurtija u klaustru franjeva? kog samostana, a fra Hoško još nadodaje:? Izložba svjedo? i da su Trsat i Rijeka radosno i s poštovanjem primili i pratili papu Ivana Pavla II. za njegovog tre? eg pohoda Hrvatskoj.?

Hodo? aš? e su sponzorirali franjeva? ka provincija Sv. Jeronima, Grad Rijeka i mnogi sponzori iz mjesta kojima hodo? asnici prolaze.

Uo? i Trsatskih Marijinih dana, 6. svibnja u 19 sati u klaustru Franjeva? koga samostana bit? e otvorena izložba fotografija? Trsatski hodo? asnik?, što ju postavlja Novi list sa svojim poslovnim suradnicima s kojima je sura? ivao i na projektu? Papa me? u nama??

Autori ve? ine fotografija su fotoreporteri Novoga lista, no bit? e izložene i fotografije iz arhiva Franjeva? koga samostana te L ' Osservatore Romana.

Kroz tri dana boravka u Rijeci nuncij je pohodio provincijalni samostan Sestara Milosrdnica u Rijeci, ku? u maticu Sestara Presv. Srca Isusova na Drenovi, Svetište Majke Božje i franjeva? ki samostan na Trsatu te kapucinsku crkvu i samostan Gospe Lurdske na Žabici.

Na nišanu mu je najviše Široki Brijeg, gdje pronalazi najgore hrvatske nacionaliste kad piše: Franjeva č ki redovnici skupa s ustaškim postrojbama i SS-ovcima branili su samostan Širki Brijeg 1945. protiv napada č kih partizana do posljednjeg metka. To je prepisao iz izvješ ć a komunisti č kih partizana od 7. velja č e 1945, ali ponovno prešu ć uje svoj izvor.

U 11 sati tradicionalna je zavjetna misa franjevaca Hrvatske franjeva? ke provincije sv.? irila i Metoda, a u 18 nave? er sve? ana misa nakon otkrivanja kipa Ivana Pavla II.

Misi su nazočili članovi Kluba gimnazijalaca " Ivan Merz " Prve sušačke hrvatske gimnazije, Kluba studenata " Ivan Pavao II. ", bratstva Franjevačke mladeži - Frame i Franjeva? kog svjetovnog reda grada Rijeke, Akademskog katoličkog društva " Jeronim ", Zajednice kršćanskog života Zamet, Hrvatskog katoličkog zbora MI Rijeka, Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije, Molitveno-karitativne zajednice " Agape " Prve riječke hrvatske gimnazije i Zajednice Štovatelja Božanskog Milosrđa Rijeka, koji su sa svete mise odaslali poziv svim srednjoškolcima, studentima i radničkoj mladeži da se 4. travnja okupe na tradicionalnom planinarskom križnom putu koji kreće iz riječke katedrale, a subotu nakon toga na istom mjestu na još jednom zajedničkom misnom slavlju.

Vicepostulatura postupka mu č eništva Fra Leo Petrovi ć i 65 subra ć e Hercegova č ke franjeva č ke provincije Uznesenja BDM izdala je peti broj glasila Stopama pobijenih, a odlu č nost neumorne skupine koja tiskovinu stvara nedvojbeno je prikazana ve ć na naslovnici, gdje se u obrisu fratarskoga habita velikim slovima ispisuje: Nismo se umorili tražiti ih i dostojno pokopati.

Od 16. do 19. velja? e župnik fra Ivo Sadri? upoznao je Nadbiskupa sa životom župe,? lanovima pastoralnog i ekonomskog vije? a, biblijske i molitvene grupe, pjeva? ima te? lanovima franjeva? kog svjetovnog reda.

Ukupno je podijeljeno oko 250 paketa, plus 15 paketa koji framaši podijelili potrebitim obiteljima, donose? i im u dom iskreni osmijeh i radost.? Radosni smo svi zajedno kada možemo pružiti topli osmijeh i napraviti humanu gestu, svjedo? iti ljubav Isusa Krista na Franjeva? ki na? in, time što u uo? i Boži? a i ususret Uskrsu nastojimo bar malo pomo? i ljudima koji si ne mogu priuštiti bogati blagdanski stol.

Tek izgradnjom samostana i otvaranjem škola, posebno franjeva č ke gimnazije, na podru č ju Širokoga Brijega po č ele su se otvarati i neke trgovinice, a zatim se trgovina prenosila u grad na rijeci Lištici.

Ukoliko se želi zakonski odrediti začtita ljudskoga zametka, pravi na in za to nisu kazne nego dručtveno promicanje žene, odgoj u počtivanju vrijednosti, socijalno zakonodavstvo itd. " (ĆK) FRA PETAR BEZINA: NOVICIJAT FRANJEVAĐKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA " Novicijat franjeva ke provincije Presvetog Otkupitelja ", novo je izdanje Knjižnice zbornika " Ka iđ ", iz niza " Monografije, dokumenti, graša... ", pisca, osobito franjeva ke povijesne tematike, splitskog franjevca fra Petra Bezine.

Iz te je povijesti dosada objavio viče knjiga, mešu ostalima: " Pu ko čkolstvo i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja " (1735. do 1941.), " Srednje čkolstvo u Franjeva koj provinciji Presvetog Otkupitelja (1735 - 1920.), " Studij filozofije Franjeva ke provincije Presvetog Otkupitelja ", " Ante Konstantin Matas ", " Studij bogoslovije u Franjeva koj provinciji Presvetog Otkupitelja " i " Fra Rafo Kaliniđ ".

Nedavno izačlu knjigu o franjeva kom novicijatu na Visovcu, fra Petar je podijelio u: uvod i tri poglavlja posveđena opisu ustrojstva i života u Novicijatu, u iteljima (mečtrima) novaka i popisu novaka u svim franjeva kim samostanima provincije Presvetog Otkupitelja.

U uvodu autor objačnjava da su veđ na po etku Franjeva kog reda postojale odredbe sv. Franje o prednaobrazbi za redovnike, koje su se usavrčavale na generalnim skupčtinama Reda i u Opđim ustanovama Reda.

U drugom poglavlju naslovljenom " Novicijat Franjeva ke provincije Presvetog Otkupitelja " pisac daje povijesni pregled nastanka, mjesta i razvitka franjeva kih novicijata po negdačnjoj jedinstvenoj provinciji na hrvatskim prostorima.

Na provincijskom kapitulu po etkom 17. stoljeđa dalmatinski provincijal fra Marijan Kosoviđ odredio je da novicijat bude na oto iđu Visovcu, gdje novicijat djeluje uz manje prekide i danas, kazuje u knjizi fra Petar, te daje opsežan povijesni pregled razvitka franjeva kog novicijata u Dalmaciji s obiljem dokumenata.

P otvrdio je i prvo pravilo Franjeva č kog svjetovnog reda, d ao uljep š ati crkve sv.

Drevni franjevački samostan i crkva govore o nekadašnjoj prisutnosti bosanskih franjeva

Na završetku euharistijskog slavlja, provincijal Hrvatske franjeva? ke provincije sv.? irila i Metoda fra Željko Železnjak objavio je promjene u trsatskom samostanu koje? e stupiti na snagu nakon blagdana Velike Gospe.

Nepregledno mnoštvo vjernika ispunilo je toga dana Perivoj franjeva? kog samostana gdje je služena misa.

U Rije? koj nadbiskupiji ti se znakovi vide u u? eni? kom domu za siromašne u? enice otvorenom u staroj ku? i matici sestra Družbe presvetog Srca Isusova u Rijeci, u gradnji Ku? e sv. Vinka za siromahe u sklopu samostana rije? kih sestara milosrdnica u Kresnikovoj ulici te u nedavnom otvaranju Prihvatilišta za besku? nike u prostorima župe sv. Romualda i Svih svetih na Kozali, pod vodstvom Franjeva? kog tre? eg reda.

Istom je prisustvovalo preko tisu? u vjernika iz svih župa? abarskog kraja, Delni? kog dekanata, Rije? ke nadbiskupije, susjednih slovenskih župa ali i okolice Karlovca.. Fra Lini? svoj pastoralni sve? eni? ki život posvetio je mladima i Franjeva? kom samostanskom redu.

Franjeva? ki svjetovni red i FRAMA Trsat održali su danas na Trgu Republike Hrvatske u Rijeci prosvjed protiv sporazuma o projektu Družbe Adria.

Realizaciju ovog projekta smatrat? emo iskazivanjem dubokog prijezira prema stvorenom i Stvoritelji?, istaknuli su predstavnici franjeva? kog svjetovnog reda.

HBK, a osobito na Otvoreno pismo Vije? a franjeva? ke zajednice Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Franjeva? ki institut za kulturu mira koji okupljaju 19 redovni? kih zajednica, Franjeva? ki svjetovni red i Franjeva? ku mladež.