Marija Kraljica Anđela i zaštitnica franjevačkog Reda

U vrtiću sv. Male Terezije u Majčinu selu djeca i odgajatelji pripremaju završnu priredbu u kojoj će istovremeno proslaviti Majčin dan i 800. obljetnicu osnutka Franjevačkog reda.

Premda je bio pripadnikom institucija Katoličke crkve i franjevačkog reda, fra Didak Buntić je svojom zauzetošću za opće dobro, hrabrim preuzimanjem uloge vođe u kriznim i apokaliptičkim vremenima gladi, potpunoj predanosti u službi naroda i neustrašivim zastupanjem njegovih interesa pred onima koji mu o sudbini odlučuju sa socioreligijskoga zrenika gledano pokazivao mnogobrojna obilježja karizmatskoga, proročkoga djelovanja.

Jasno mi je da ova vaša heretička izjava nema za cilj doći do objašnjenja riječi iz Evanđelja (jer vjerujem da su vam jasne), nego da preko njih potaknete rasprave o (bjelosvjetskim) bogatstvima Crkve, a što se doima da je u neskladu sa suštinom značenja Kristovih riječi iz toga Evanđelja život u duhu franjevačkog reda.

Većina naših prosvjetitelja potječe iz franjevačkog reda: Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, Matija Petar Katančić.

Prvi put na hrvatskom jeziku objavljena su najvrednija djela iz franjevačkog reda, izvorni dokumenti franjevačkih spisa iz cijelog svijeta. (I.

Pitam: koliko doista držite do Regule (Pravila) franjevačkog reda, a čiju je posljednju redakciju ispravio kardinal Hugolin (kasnije papa Honorije III.) koji je bio u svojstvu nadzorne institucije Franjevačkog reda u osnivanju.

Upravo prigodom slavlja zaštitnika franjevačkog reda, framaši iz cijele krajine dali su svoja prva obećanja, a time i obnovili krsna obećanja te se obvezali na sklonost življenja Evanđelja i posvetu maldosti Kristu.

Uz jubilej grada mi franjevci slavimo i 800. obljetnicu Franjevačkog reda.

Oporuka je dokument od najveće autobiografske vrijednosti i nositelj karizme Drugog franjevačkog reda, budući da je napisana, kako kaže predavačica, iz bojazni da papa ne bi potvrdio Pravilo koje je sastavila Klara.

Oba generalna tajnika, i fra Massimo i fra Vidal naizmjenično su izlagali poruku Uprave Franjevačkog reda, utemeljenu na objavljenim dokumentima od Generalnog kapitula 2003. do danas.

Vrhovna uprava franjevačkog reda odlučila je tada uglavnom da svaka provincija zadrži ono što tog časa ima.

Vjekovima zavađena i naposljetku za budućnost pomirena zagrebačka naselja Kaptol i Gradec i njihovi patroni, zagonetni podsusedski svetac Martin, nježna i istodobno hrabra sveta Lucija Turopoljska, koprivnički zaštitnik biskup sv. Nikola, vinkovački splet svetaca od ranokršćanskih vremena do suvremenosti, ravničarski svetački kultovi i iskazi pobožnosti pod okriljem franjevačkog reda u bačkih Hrvata, trolist istarskih franjevačkih blaženika, maloazijski sv. Nicefor u minijaturnoj Pićanskoj biskupiji, rapski komunalni pokrovitelj sv. Kristofor, brački i poljički sv. Jure, sv. Todor i grad Korčula, široko rasprostranjeni stonsko-dubrovački sv. Antun Opat, metkovski starozavjetni prorok sv. Ilija te naposljetku niz skupno objedinjenih, u narodu počesto zazivanih zaštitnika od bolesti, tematski su i sadržajni okviri koji čine naslove i poglavlja ovoga tematskog bloka.

Radi kontrole uzeta je u obzir i radnja Janka Barela: Rananici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb 1907.

Eto u što me odvede razmišljanje o velikom jubileju Franjevačkog reda.

Iako ne postoji izravna veza između Majke Terezije i franjevačkog reda, jako je cijenila i poštivala sv. Franju Asiškog. [ 40 ] U njenom životu mogu se naći utjecaji franjevaca i poveznice sa životom sv. Franje.

mravac i tvoji i njegovi dokazi nisu nešto. ti pričaš priču jedne strane, on druge vi bi optuživali partizane, srbe, komuniste. ali da oni nesmiju optuživati vas i vaše Živanović tvrdi da je u ustaškim zločinima sudjelovalo gotovo 1400 katoličkih svećenika, te da su većina bili pripadnici franjevačkog reda.

Ušli smo u proslavu 800. obljetnice Franjevačkog reda pa i ovom prilikom želim pročitati nešto od onoga što je važno za ovu proslavu, a tiče se svetog Franje Asiškoga.

Budae 1857. Buturac Dr Josip, Katolička Crkva u Slavoniji za turskoga vladanja, Zagreb 1970. Buturac Dr Josip, župe arhiđakonata Since u XVIII. vijeku, Croatia Sacra 2, Zagreb 1931, 216 254. Draganović Krunoslav, Izvješće fra Tome Ivkovića, biskupa skradinskog, iz godine 1630, Croatia Sacra 7, Zagreb 1934, 65 78. Esser Kajetan Zirdum Andrija, Pregled povijesti Franjevačkog reda, Sarajevo 1972. Fermendžin P.

Godine 1625. odlazi u Španjolsku gdje sudjeluje u radu općeg sabora Franjevačkog reda.

Misno slavlje koje je u utorak u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio don Dario Matak, župnik Privlake, bilo je na spomen svih svetaca franjevačkog reda, što se svake godine obilježava 29. studenoga.

Svi sveti franjevačkog reda se slave toga dana jer je upravo na taj datum 1223. godine papa Honorije III. posebnim pismom potvrdio " Pravilo Manje braće ".

Zbog toga se na općem zboru franjevačkog reda u Rimu žalio provincijal Franjo iz Travnika (1699 1702).

Bio je član franjevačkog reda te se pridružio onim franjevcima koji su na temelju ugovora sklopljenog u Dubrovniku 15. rujna 1265. došli iz Dubrovnika u Kotor.

Ondje je blaženi Marin Kotoranin god. 1288. pretrpio mučeničku smrt, kako nam to svjedoci franjevački martirologij knjiga mučenika franjevačkog reda.

U četvrtak 26. veljače povodom obilježavanja 800. obljetnice utemeljenja franjevačkog reda održano je molitveno slavlje pred križem iz crkve sv. Damjana u crkvici Krista kralja u samostanu sv. Franje Asiškog u Ogulinu.

Provincijalatom franjevačkog reda u Zadru, postignut je dogovor o budućem korištenju ovog objekta na način da franjevački red zadržava u sakralnoj funkciji samostansku crkvu i oko 40 % samostanskog prostora, dok se 60 % samostanskog prostora predaje na korištenje Općini Dubrovnik na rok od 50 godina bez naknade (odlukom Skupštine općine Dubrovnik ovaj prostor je ugovorom dodjeljen za potrebu Sveučilišta u Zagrebu).

Ponešto se ipak pronađe u raznim dokumentima Franjevačkog Reda i u vatikanskim arhivima.

To je otprilike i vrijeme kada je Dubrovnik dobio svoje zidine.U tom vremenu i to od 1202. do 1271. vodilo se 6 Križarskih ratova a tad su živjeli Sveti Franjo Asiški (1181. - 1226.), katolički svetac, osnivač franjevačkog reda, Sveti Antun Padovanski (1195. - 1231.) katolički svetac zatim osvajač i utemeljitelj mongolskog carstva Džingis Kan (1162. - 1227.) a kasnije i Kublaj Kan (1215. - 1294.) jedan od najmoćnijih mongolskih careva, koji je bezuspješno pokušao osvojiti Japan a poznato je da ga je u tome spriječio božanski vjetar, kamikaze.

Franjevačkog reda, koja se slavila 2012. godine, s izborom pjesama posvećenih Klarinoj karizmi ljubavi i sv. Franji.