Prešao je 1971. u Gornje Bogićevce gdje je ostao do umirovljenja 1985. kada župu predaje svećenicima Franjevačke provincije Bosne srebrene.

Za razliku od ovakvih razmišljanja čelnika Katoličke Crkve u BiH, neki drugi vjetrovi pušu kod franjevaca u okviru Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Vizitator Bosne srebrene fra Ivan Krstitelj 1708. g. piše da cernički samostan Sv. Petra vodi duhovnu brigu za Cernik i za drugih 20 sela u kojima ovi redovnici imaju izgrađene kapele. 1758. g. na starom groblju zapadno od današnjeg postoji kapela (drvena) pod nazivom Sv. Luka. 1765. g. spominje se se izvan sela kapela Sv. Luke Evanđeliste.

Dana je i povijest Bosne Srebrene i njezinih fratara.

Za pocetak evo vam malo Franjevackog provincijala Bosne Srebrene

Podatak je doista zapanjujući, ali baš kao što mi je to ovih dana kazao nekadašnji provincijal Bosne Srebrene fra Luka Markešić, to je naprosto činjenica.

Veliku važnost i vrijednost slikarskih i kiparskih predmeta što se nalaze u samostanima Bosne Srebrene, tek je široj javnosti pokazala velika i reprezentativna izložba Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, najprije održana u Sarajevu, 1988, a potom u Zagrebu, 1988/89. godine pod naslovom Franjevci Bosne i Hercegovine na raskršću kultura i civilizacija.

Cilj pohoda bio je susret generalnih tajnika s tajnicima za misije i evangelizaciju, te odgoj i izobrazbu svih južnoslavenskih provincija: Bosne Srebrene, Hercegovačke, Splitske, Zadarske, Zagrebačke i Slovenske franjevačke provincije.

Župa je osnovana dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 6. lipnja 1991. godine i povjerena Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene.

Kako vidite, koncert se održva u ovoj lijepoj dvorani, koju nam je velikodušno ustupio, kao i cijeli prostor za izložbu, fra Mirko Majdandžić, ekonom i definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

U posljednjem ratu i poraću na području Banjolučke biskupije ubijeno je ili umrlo od posljedica teškog maltretiranja sedam župnika svećenika Banjolučke biskupije, jedan redovnik franjevac Bosne Srebrene i jedna sestra milosrdnica Družbe sv. Vinka Paulskog. (Ika/HRsvijet) www.hrsvijet.net

Da se fra Andrija, i kao učeni fratar, u svom radu zadržao samo na pastoralnom, teološkom i filozofijskom području, zasigurno ga generacijama poslije ne bi spominjali, kao i tolike druge iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, iz koje je 1735. nastala i Provincija Presvetog Otkupitelja.

Veliki je dio franjevačkih samostana u Fojnici, Kreševu, Olovu, Širokom Brijegu, Rami, Visokom i Sutjesci posjedovao djela pisaca iz mnogih krajeva Hrvatske (Slavonije, Pokuplja, Like, Dubrovnika, Međimurja, Dalmacije) kao spise kojima su se franjevci Bosne Srebrene služili u dnevnoj vjerskoj uporabi i kao nacionalnu lektiru iz koje su crpili motive za vlastito stvaralaštvo.

Donosimo izviješće o blagoslovu kapele Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Divuljama kraj Trogira, o misi za poginule branitelje u Dubravicama, o proslavi Uzvišenja sv. križa u Kninu, o blagoslovu kamena temeljca za crkvu Hrvatskih mučenika u Udbini, hodočašću bogoslova u Knin, o proslavi Sv. Mihovila u Kijevu i Šibeniku, o proslavi 25. obljetnice svećeništva u Vrlici, o proslavi Gospe od Zdravlja u Drnišu, donosimo propovijed provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mije Džolana koju je održao u Kninu na 4. nedjelju Došašća te izvješće dokle se stiglo s obnovom crkve sv. Josipa u Kninu.

Tako provinciji Bosne Srebrene imaju u Slavoniji ostati samostani i rezidencije u Gradiški, Dubočcu, Brodu, Kopanici, Našicama, Velikoj, Požegi, Cerniku, Voćinu (Šarengradu), Zrinu i dva u Pounju (Pougnia): Novi i Sveta Katarina.

Nagodbu o tom morali su u generalnoj kuriji u Rimu 16. lipnja 1700. sa zakletvom potpisati provincijal Bosne Srebrene Franjo Travničanin i kustos provincije svetog Ladislava Aleksije Buzijaković (Franj.

Franjevce Bosne Srebrene pod krunom apostolskoga kralja čekale su još mnogo teže stvari.

Na njegovu molbu provincija Bosne Srebrene dala mu je te godine lektora teologije patra Petra iz Lipe i lektora filozofije patra Emerika Budaja.

Imao je car daleko boljih izvještaja o djelovanju franjevaca Bosne Srebrene, ali se bojao ozlovoljiti Patačića.

Kontaktirala je do sad« Svijetlo riječi », list bosanske franjevačke provincije Bosne Srebrene koji se već odazvao i predstavio Matinu situaciju na svojim stranicama, te« Glas koncila »iz čije redakcije su također obećali pomoć.

izbjeglica iz bosne srebrene godine 1991...

O Paunoviću kao kustosu provincije Bosne Srebrene (1732 1735)

U Kustodiji je trenutno jedan fratar iz vaše provincije, petorica iz Provincije Sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, jedan iz provincije Bosne Srebrene, jedan iz Provincije uznesenja BDM (Hercegovina).

Ovaj je izvjestilac, eto, očevidno bio potpuno na strani Dubrovčana i protiv Bosanaca i franjevaca Bosne Srebrene.

Svetkovini je prethodila trodnevna priprava koju je predvodio fra Mirko Bobaš, franjevac provincije Bosne Srebrene.

Ovo je bio glavni razlog da Pataćič kao nadbiskup u Kaloči nije više mogao trpjeti franjevce Bosne Srebrene.

Tu su Drugo kolo Iz Bosne Srebrene, što je zbirka franjevačkih rukopisa i monografija Kulturna povijest BiH.

Poznate osobe Fra Antun Bačić (oko 1690. Vrba kod Broda, 1758. Našice), nakon studija bogoslovije u Italiji bio hrvatski pisac i provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene 1754. - 1757. Napisao knjigu Istina katoličanska.

Tradicija franjevaca da sakralnom umjetnošću, likovnošću i graditeljstvom izgrade svoja svetišta i da uz njih prezentiraju sačuvano umjetničko i kulturno blago jasna je i na ovom mjestu, u crkvi i samostanu, osebujnoj riznici suvremenih ostvarenja, gdje samostanska knjižnica, arhiv, pinakoteka, stalna muzejska postavka provincije Bosne Srebrene (otvorena u povodu sedam stoljeća bosanskih franjevaca) i Mala galerija Sv. Anto čine stjecište znanosti i umjetnosti.

Na samostanskom ulazu ploča s natpisom na hrvatskome jasno govori o njihovoj prošlosti: »Povodom 300. godišnjice osnivanje franjevačkog samostana Bosne Srebrene u Mohaču, Hrvati u Mađarskoj 1693 - 1993.« U franjevačkoj crkvi se, inače, redovito slave mise na hrvatskom jedanput mjesečno, tj. svake treće nedjelje u 10,30 sati, u kojima sudjeluje stotinjak vjernika.