Franjevci trećoredci iz Samostana sv. Josipa i župljani Župe Svete obitelji u Splitu (Sukojišan) slavili su 11. studenog euharistiju na kojoj su obnovili sjećanje na prvog župnika o.

Mjesno bratstvo Ogulin zastupali su članovi FSR-a koji aktivno djeluju u kapelici Krista Kralja na Prapućama koju preko 70 godina obdržavaju franjevci trećoredci glagoljaši.

Mlađom ogulinskom župom upravljaju franjevci trećoredci glagoljaši odnosno gvardijan i župnik fra Marijan Jelušić, koji je uz pomoć suradnika kao i biskupije uspio u teška vremena za manje od šest godina podići novu župnu crkvu čiji je kamen temeljac lipnja 2003. godine blagoslovio papa Ivan Pavao II u Rijeci.

Moraju uvijek imati na umu da su oni prije svega redovnici, franjevci trećoredci, i to se mora očitovati i u njihovom načinu življenja i djelovanja. Svoja će zapažanja nakon toga proslijediti generalnoj upravi u Rimu, a nakon Uskrsa u Zagrebu će se održati kapitul Hrvatske provincije na kojemu će biti izneseni zaključci i smjernice te potvrđena nova uprava provincije i samostana u Hrvatskoj.

U Prvić Luci franjevci trećoredci glagoljaši stižu u drugoj polovici XV stoljeća te osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti, a ime Prvić navodno potječe od činjenice što je naseljeni otok najbliži kopnu, dakle prvi.

Franjevci trećoredci prvi su redovnici koji su (1937.) dolaze u unutrašnjost naše biskupije.

Predstavljanjem dviju vrijednih knjiga također ćemo osvježiti naše došašće:« Franjevci Trećoredci Glagoljaši », fra Petra Runje, 9. prosinca u 19 sati u crkvi Sv. Križa predstavit će sam autor i suizdavač Matica Hrvatska.

Ogulin, 24. rujna 2006. U nedjelju 24. rujna održana je u župi bl. Alojzija Stepinca u Ogulinu komemoraciju povodom desete obljetnice smrti biskupa Srećka Badurine koju su održali franjevci trećoredci, čijem redu je pripadao i blagopokojni biskup Srećko Badurina koje je preminuo pred 10 godina nakon što mu je pozlilo upravo u Ogulinu gdje je predvodio misno slavlje na blagdan Križeva.

Socijalna radnica u Domu za stare i nemoćne sv. Franjo u Odri, Marija Penava predstavila je tu ustanovu koju drže franjevci trećoredci kao ponajbolji primjer adekvatnog kršćanskog odnosa prema ljudima treće životne dobi.

Zatim u Zadru franjevci trećoredci poslužuju bolesne u nekoliko hospicija - leprozorija u drugoj polovici 14. stoljeća.

Kao što su se franjevci trećoredci organizirali oko glavnog mjesta pojedine pokrajine u Italiji, Njemačkoj tako su i kod nas, Zadar je postao centralni samostan u kojem se nalazi Uprava pokrajinska tzv. Provincija i zato Provincijalat.

Od samih početaka organizacije franjevci trećoredci upotrebljavali su glagoljicu i staroslavenski jezik u službi Božjoj i od tuda do najnovijih dana nose časni naslov Glagoljaši.

Ovdje ćemo spomenuti samo neke: o. fra Fabijan, fra Petar Bogdanić, fra Stjepan eremita, franjevci trećoredci glagoljaši u Zadru krajem 14. stoljeća.

Tijekom siječnja pohodio je braću u kvarnerskoj regiji Provincije i braću u zagrebačkoj regiji te se susreo i sa mjesnim ordinarijima u biskupijama u kojima djeluju franjevci trećoredci glagoljaši.

U crkvi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, u kojoj franjevci trećoredci glagoljaši djeluju već devedeset godina, svake se prve nedjelje u mjesecu slavi euharistija na crkvenoslavenskom jeziku.

Franjevci trećoredci služe župe u okolici Pittsburgha te u Washingtonu, D. C.

Bila je to i 71. godina koliko u Ogulinu pastoralno djeluju franjevci trećoredci glagoljaši.

Franjevci trećoredci - glagoljaši žive u samostanu sv. Mihovila kraj istoimene crkve od 1818. godine.

U zadarskoj župi Rođenja sv. Ivana Krstitelja, u kojoj duhovno i pastoralno djeluju franjevci trećoredci, u nedjelju 7. veljače, mjesno je bratstvo Franjevačke mladeži proslavilo obećanja dvanaestoro članova i primanje u bratstvo desetoro novih članova koji time započinju svoju jednogodišnju formaciju.

Novicijati iz Livna, s Humca i Visovca okupili su se na Trsatu u ponedjeljak navečer, gdje su i prenoćiili, a mi franjevci trećoredci prenoćili smo u našem samostanu na Pehlinu u Rijecu.

Ivan nam je u razgovoru kazao da franjevci trećoredci glagoljaši u Zadarskoj nadbiskupiji djeluju još u Samostanu Sv. Ivana na Relji te u samostanima na Školjiću i Zaglavu.

Franjevci trećoredci glagoljaši podigli su na mjestu ljetnikovca novi samostan od 1507. do 1509. Uz samostan se nalazi crkva Bezgrešnog začeća Marijinog čiji su temelji iz 1277., a 1507. uz koju je podignuta jednobrodna crkva s nadsvođenim gotičkim svetištem, korom i sakristijom.

Godine 1941. u samostan su došli franjevci trećoredci privremeno, a nakon dulje stanke preuzeli su ga kao trajno boravište.

Franjevci-trećoredci nisu, dakle, imali tako visokih pretenzija, ocijenivši ih preuranjenim, da na jednom mjestu, u dvije rečenice, sažmu cjelinu suprotstavljenih stradanja.

Ondje već dugi niz stoljeća žive i rade franjevci trećoredci-glagoljaši.

U izvještaju s vizitacije De Giudice piše kako su mu franjevci trećoredci doslovce zatvorili vrata pred nosom i skoro ga pretukli smatrajući da nitko, pa ni sam biskup, nema pravo braniti im uporabu glagoljice i jezika bogoslužja kojeg puk razumije.

Franjevci trećoredci iz Samostana sv. Josipa i župljani Župe Svete obitelji u Splitu (Sukojišan) slavili su 11. studenog euharistiju na kojoj su obnovili sjećanje na prvog župnika o.

Franjevci trećoredci poseban doprinos daju i u Ordinarijatu jer jedan od njih, fra Milan Šokčević, djelatnik je Interdijecezanskog ženidbenog suda.

Robert Zubović, te franjevci Trećoredci fra Danijel Mihanov i fra Vlado Rožić.

Sama posjeta i druženje sa korisnicima i djelatnicima Lobor-grada održano je u subotu 15. prosinca, a sudjelovale su medicinske sestre iz više zagrebačkih bolnica, kao i Zaboka i Koprivnice, a pridružili su im se i franjevci trećoredci fra Tomislav Vrsaljko i fra Marin Marančić.