ne može se crkvi predbaciti narodna nepismenost. pa glagoljica, ćirilica i narodni jezik u bogoslužju su fenomen u europi. tko je radio na pismenosti koliko franjevci. a ta dnevna politička pristranost je ono što dugoročno crkvi sigurno šteti, fratri govore jezikom poganijim od novinara. kaćunkove besjede na blogu su sramotne za svećenika, i za novinara da je samo to.

Mi franjevci možemo ponuditi nadu koja nema svjetovnih pomagala.

Sudjelujemo i u našim provincijskim susretima kada nastavljamo kao franjevci trajnu formaciju.

Ilija Garasin je rekao kako " nece biti tesko poSrbiti bOSNJAKE " a franjevci su mu rekli: " Mi ne govorimo Srpskim nego Bosanskim jezikom. " Tek tada je se pocela Hrvatska nacionalna ideja siriti na Bosnu i tek tada su je Bosnjacki katolici prihvatili jer je bilo jasno da je Bosnjastvo slomljeno kao ideja. " Moj pradjeda je mogao birati: mogao je postati Hrvat ili Srbin jer Bosnjastva nigdje nije bilo nakon sto je protjeran Jukic i Ljubusak.

Kao što su subraća franjevci ovdje ostavljali zrnca krunice, danas je ova šuma velika krunica koja poziva na molitvu i obvezuje nas da ne šutimo.

Kako mene, tako i moje kolege kad smo odlučili napustiti sjemenište izbacili su bosanski franjevci kao zadnje ljudsko smeće da nas nitko nije upitao: kako ćete živjeti, gdje ćete stanovati, od čega ćete živjeti?

Ove je godine župa proslavila 80. obljetnicu od osnutka i 55. obljetnicu otkako franjevci iz zadarske provincije sv. Jeronima upravljaju župom.

Nakon priprema koje su zbog raznih otegotnih okolnosti potrajale više godina, s ponosom stručnoj javnosti i drugoj zainteresiranoj publici možemo predstaviti zbornik Franjevci u Slavonskom Brodu, koji donosi radove s istoimenog znanstvenog skupa održanog 27. listopada 2007. u organizaciji naše Podružnice i Franjevačkog samostana Slavonski Brod i pod potkroviteljstvom mr. sc. Bože Biškupića, tadašnjeg ministra kulture u Vladi Republike Hrvatske.

Znanstveni skup Franjevci u Slavonskom Brodu organizirale su ove institucije povodom nekoliko značajnih i istodobno tijesno povezanih jubileja koji se odnose na slavonskobrodske franjevce.

Svakoga jutra uz cestu su ga ispraćali i navečer dočekivali ", rekao je nadbiskup, podsjetivši da je poziv Ivanu Pavlu II. u Rijeku uručen još početkom devedesetih godina kada su franjevci na Trsatu slavili 700. obljetnicu svetišta Gospe Trsatske.

Slijedi razgled otočića i samostana u kojem su franjevci prikupili vrijednu etnografsku zbirku, arhiv biblioteku, prirodoslovnu i numizmatičku te vrlo vrijednu sakralnu zbirku.

Franjevci su se morali obraćati na njih pismeno, a povoljno riješene molbe provodili su u djelo posebni opunomoćenici.

U četvrtak 23. veljače poslije podne, u župi sv. Ivana koju vode franjevci konventualci, u suslavlju sa župnikom i kapelanom, fra Petar je slavio Misu za pulsku međugorsku molitvenu skupinu koju vodi g.

Taj su zapis franjevci stavili u svoj arhiv.

Misu je te večeri predvodio gvardijan fra Anto, a u koncelebraciji su još sudjelovali, vlč Velimir Martinović i franjevci Stanko Dodig, Žarko Lučić i fra Josip Grivić koji je u propovijedi naglasio Fra Ilija prihvativši redovnički život nastojao je slijediti put sv. Franje, ne samo riječima nego i djelima.

BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1942 - 1948, Split, 1995.; Stjepan KOŽUL, Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 1992. ili S.

BEZINA, Progoni biskupa, svećenika i redovnika Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije 1941. - 1992., Split, 2000.; Ivan DAMIŠ, Franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i jugokomunizma, Zagreb, 2000.; Miroslav AKMADŽA, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945. - 1966., Rijeka, 2004.; Antun JARM, Pribrojeni zboru mučenika.

Harambaša Bartul Jelavić i alfir Josip Jelavić iz Muća, dana 15. siječnja 1714. godine svjedoče kako su sela Nisko i Neorić posluživali franjevci iz samostana u Rami i Živogošću, i to posljednjih dvadeset i pet godina otkako oni tu.

Stara franjevačka svetkovina, Gospa od Anđela (Porcijunkula), u Kraju na otoku Pašmanu proslavljena je euharistijskim slavljem u gotičkom franjevačkom samostanu Sv. Dujma s crkvom iz 1392. Svetkovina je to koja potječe iz prvih franjevačkih dana, na koju se franjevci sjećaju obraćenja sv. oca Franje, koje se dogodilo upravo tog 2. kolovoza 1208. u crkvi Svete Marije od Anđela podno Asiza, u franjevačkoj povijesti crkve poznate kao Porcijunkula.

Franjevci su sami uredili novi prostor knjižnice, uveli Internet, plaćaju studentima rad i trude se kako knjižno blago zaštitili od crvotočine koja je nakon, posljednjeg bombardiranja samostana, uništila dio fonda.

Situacija je, naime, takva da franjevci samo upravljaju župom te im je zabranjeno otuđivati bilo što iznad 25 tisuća kuna i za sve trebaju suglasnost Nadbiskupije.

Kako su za najbrojnije stanovništvo, katolike, od najranijih vremena duhovnu službu na ovim prostorima vršili Franjevci, istovremeno s trvđavom gradi se i novi franjevački samostan s crkvom.

U gradu se 1709. godine otvara škola, a prvi učitelji bili su brodski franjevci koji 1720. godine otvaraju i filozofski fakultet.

Lik Vatroslava Jagića; Franjevci u Varaždinu; Spomenica o 50 - godišnjici Zanatlijskog i pomoćničkog društva u Varaždinu; Varaždinski muzej; Varaždinski mesarski ceh; Glazbeni život Varaždina. (>)

Knjigu? Trsatski franjevci?, koja obuhva? a 550 godina franjeva? ke prisutnosti na Trsatu, predstavio je fra Bonaventura Duda. 550 godina franjeva? ek prisutnosti u Svetištu predstavljeno je kronološki.? Dosadašnje knjige o franjevcima usredoto? ene su na razvitak reda, a ova se trudi predstaviti franjevce izbliza, te njihovo djelovanje.?, istaknuo je fra Duda.

Usput rečeno, taj je isti negativan sud objavio i vatikanski dnevnik L Osservatore Romano prije dva mjeseca (13. 10. 1994) donoseći sažetak nastupa na Biskupskoj sinodi Žanićeva nasljednika biskupa Perića koji je " pošao istim putem i da se bori ", kako zaprepašteno primjećuju " Franjevci iz Međugorja ", a ne kažu da se " bori " protiv neposluha u Crkvi.

Glavni su krivci za taj početak, za PRVI NAŠIĆKI KRIŽNI PUT, dr. Slavko Žagar i tadašnjeg župnik i gvardijan fra Željko Železnjak, ali tu su i svi oni franjevci koji su došavši u ovu župu istim žarom prihvatili ovakav način pobožnosti koja traje i danas.

Po nalogu biskupa uhvaćeni su franjevci iz Pounja i pod stražom dovedeni u Zagreb.

Ovo je dovelo do toga da su neki franjevci ohladili prema zagrebačkom biskupu.

Nazočili smo misi u Franjevačkom samostanu kojeg krasi slika Majke Božje koju su franjevci u taj samostan donijeli bježeći pred Turcima 1687. g. iz Rame.