U Kapelu je osim biskupa Josipa Lacha, i nadbiskupa Alojzija Stepinca rado dolazio biskup dubrovački Josip Carević i biskup skopski Smiljan Čekada, kao svećenik je radio dr. Franjo Šeper, kasniji nadbiskup i kardinal.

Blaženko Nikolić uputio je riječi pozdrava i dobrodošlice podsjetivši na pola stoljeća života župne zajednice koju je na 1961. godine osnovao kardinal Franjo Šeper povjerivši je na upravljanje isusovcima. Pedesetogodišnju povijest župe, više negoli promjene generacija, obilježile su društveno-političke promjene, pa tako i život zajednice od skrovitosti u skučenim prostorima negdašnje male kapele sv. Josipa do slobodnog ispovijedanja i slavljenja Boga u novim prostorima primjerenim tako velikoj zajednici kao što je ova naša, kazao je o.

U zajedništvu s brojnim (nad) biskupima i svećenicima misno je slavlje kao papin izaslanik predvodio kardinal Franjo Šeper.

S njim je zaređen i Franjo Šeper (rođen 1905.), koji je 5. ožujka 1960. postao njegov nasljednik na stolici zagrebačkih nadbiskupa.

Prof. dr. Dinko Sučić (1896 - 1981.) iz Dobrinja jedan je od pionira-stručnjaka u proučavanju leukemije i srčanog infarkta u nas a svoje su mu zdravlje povjeravala i dvojica kardinala-Alojzije Stepinac i Franjo Šeper.

Zanimljivo je također da su u toj bazilici dvojica Hrvata slavili mlade mise 1930. godine - Alojzije Stepinac i Franjo Šeper, i to pred relikvijama betlehemskih jaslica.

Likove su izradili različiti akademski kipari: bl. Majka Terezija (Kate Marović), bl. Alojzije Stepinac (Goran Balić), nadbiskup Frane Franić (Kažimir Hraste), kardinal Franjo Šeper (Kuzma Kovačić), kardinal Franjo Kuharić (Kažimir Hraste), kardinal Vinko Puljić (Tomislav Kršnjavi), kardinal Angelo Sodano (Dragan Dužević).

To je učinio kardinal Franjo Šeper, koji je i sam nekoliko godina bio rektor kapele, zatim kardinal Franjo Kuharić i kardinal Josip Bozanić koji je prošle 2010. godine osobno predvodio svetu misu u njoj.

Crkvu je posvetio kardinal Franjo Šeper 15. rujna 1974. godine, a Nacionalnim svetištem proglašeno je 15. travnja 1987. godine.

Cijela je ta pastoralna godina bila obilježena geslom: »Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu«, a taj je poziv uputio i papa Ivan Pavao II. u svojem pismu, koje je pročitao njegov izaslanik kardinal Franjo Šeper.

Franjo Šeper rođen je u gradu na Dravi 2. listopada 1905. godine, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, samo nekoliko mjeseci nakon smrti velikog Josipa Jurja Strossmayera.

Nadbiskup Franjo Šeper želio je da se izlaženje lista svakako nastavi, a to su izrazili i sudionici širega savjetovanja, svećenici i laici, na Svećeničkom tjednu u veljači 1963. Budući da je umro papa Ivan Dobri te je na čelo Crkve došao novi papa, Pavao VI, o.

81. Franjo Šeper (1905. - 1981.).

Posebnu molbu svetom ocu za kanonizaciju podnijeli su 17. veljače 1979. Stepinčevi nasljednici: kardinal Franjo Šeper, tada prefekt Kongregacije za nauk vjere, u Rimu i nadbiskup Franjo Kuharić u Zagrebu.

Hrvatski kardinal Franjo Šeper, koji je sudjelovao u konklavama, bio je posebno zadovoljan takvim izborom.

Kasnije (1977. godine) će blaženim biti proglašen i Leopold Mandić, takođe pokatoličeni Bokelj, pa će Hrvati proglasiti Boku Kotorsku zaljevom hrvatskih svetaca (ni više, ni manje) Poglavar Crkve u Hrvata, kardinal Franjo Šeper će, učestvujući na svečanoj beatifikaciji u Kotoru i Herceg Novom, pokazati šta misli o ekumenizmu, pozivajući se upravo na Mandića koji je govorio da bi se zbog ostvarenja istinskog jedinstva odijeljeni istočnjaci trebalo da vrate u katoličko jedinstvo.

Uzoriti kardinal Franjo Šeper, 8. prosinca 1967. godine, posvetio je oltar i blagoslovio novu crkvu, ispunjenu presretnim vjernicima domaće, rudeške župe, ali i vjernicima iz susjednih župa.

Referat pod naslovom »Kardinal Franjo Šeper, veliki čovjek Crkve teških vremena« izložio biskup Srakić.

Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji 7. lipnja 2003. i kako je, vraćajući se iz Đakova prema zračnoj luci u Osijeku, prolazeći pokraj crkve sv. Petra i Pavla, Papa s oduševljenjem izgovorio: »Radostan sam što prolazim pokraj crkve u kojoj je kršten kardinal Franjo Šeper, nekadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, jedan od mojih prvih uskih suradnika kad sam preuzeo službu rimskoga biskupa.«

Nakon što su 1966. vraćene neke prostorije uršulinskom samostanu, na prijedlog Dijecezanskog odbora redovnica Nadbiskupije, nadbiskup Franjo Šeper osniva interkongregacijsku gimnaziju »Marianum« za sve redovnice i redovničke kandidatice koje nisu završile srednju školu.

Nakon što je gimnazija uslijed prilika koje su zavladale poslije II. svjetskog rata napustila crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, nadbiskup koadjutor Franjo Šeper predao ju je 1954. Čazmanskom kaptolu.

»Crkva zagrebačka smatra svojom časnom obvezom« - rekao je pozdravljajući visokoga gosta i sve prisutne kardinal Bozanić - »produbljivati veliku duhovnu baštinu koju joj je ostavio njezin nadbiskup i kasnije prefekt Kongregacije za nauk vjere, blagopokojni kardinal Franjo Šeper.

»Kad se u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti bude pisala objektivna povijest hrvatskog naroda i posebno povijest Crkve u Hrvata - ali i povijest opće Crkve - pisat će se i za Šepera: ' Tada je živio u Zagrebu, u Rimu čovjek imenom Franjo Šeper koji je bio pravedan i bogobojazan i Duh Sveti bijaše na njemu koji ga je prosvijetlio kako se postaviti i voditi Crkvu u Hrvata poslije velikog Stepinca, kako se postaviti i voditi Sveti oficij u Vatikanu poslije glasovita i svemoćnog kardinala Otavianija '« - rekao je mons. Stanković i dodao: »A u svezi sa službom pročelnika Kongregacije za nauk vjere, bilo je na Simpoziju 2001. rečeno i ovo: ' Pavao VI. nije slučajno pozvao kardinala Šepera u Vatikan, a još mu je manje slučajno povjerena zadaća reformirati Sveti oficij.

Na svjetlo dana ga je izvukao msgr. Simčić koji je bio visoko pozicioniran u Vatikanu pa je to možda objašnjenje kako je relativno nepoznata i ne odveć značajna osoba iznenada izabrana za primaša nadbiskupije u kojoj su prije njega stolovali Alojzije Stepinac, Franjo Kuharić i Franjo Šeper.

Crkva na Dubovcu u Karlovcu podignuta je zalaganjem mons. Marijana Radanovića, a posvetio ju je kardinal Franjo Šeper.

A na kraju slavlja zagrebački je nadbiskup rekao: »Kardinal Franjo Šeper, zagrebački nadbiskup i kasnije prefekt Kongregacije za nauk vjere, na osobit način povezuje Zagreb i Rim, Hrvatsku i Svetu Stolicu.

U drugome dijelu propovijedi kardinal Levada sažeo je životno svjedočanstvo kardinala Šepera: »Prošla je sto i jedna godina otkako je Franjo Šeper rođen u Osijeku.

Tijelo mu počiva u bazilici Srca Isusova u Zagrebu, tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Šeper pokrenuo je 1958. postupak za Merčevu beatifikaciju, a zagrebački biskupi kao da ne mare što će za manje od sto dana papa Ivan Pavao II. proglasiti Merza blaženim.

Nedavno objavljena knjiga memoara kardinala Casarolija pokazuje cijelom svijetu, napose nama Hrvatima, što je i tko je bio kardinal Franjo Šeper.«

To su kardinali Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharià ¦.