Župu svetog Ivana Krstitelja osnovao je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, 16. travnja 1981. godine.

Obnovljenu je župnu crkvu posvetio 1987. ondašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Iz mojega životnog iskustva, najbolje i nasuvislije objašnjenje je uvijek davao pokojni kardinal Franjo Kuharić.

Kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup vratio se iz Sarajeva gdje je bio nazočan liturgiji posvećenja novog vrhobosanskog pomoćnog biskupa dr. Pere Sudara.

Ona je u svojoj pjesmi zahvalnici navijestila pobjedu dobra, istine i pravednosti koju Božjom pomoći ostvaruju ljudi vjere, nade i ljubavi« (KARDINAL FRANJO KUHARIĆ, Mir je djelo pravde.

Bilo je to uzbudljivo doba održavanja II. vatikanskoga koncila, a po završetku studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu apostolski administrator zagrebačke nadbiskupije Franjo Kuharić zaredio ga je 16. studenoga 1969. za svećenika.

Pokret krunice za obraćenje i mir su osnovali biskupijski i redovnički svećenici, zajedno s laicima, a kardinal Franjo Kuharić ga je odobrio 01.11.1993. U međuvremenu su ga odobrili za područja svojih biskupija i svi ostali biskupi u Republici Hrvatskoj, te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Priopćenje s 10. plenarnog zasjedanja HBK 21.6.1996. - Zasjedanje je održano u Zagrebu od 18. do 20. lipnja 1996. kardinal Franjo Kuharić ponovno izabran za predsjednika HBK.

Spomenut ćemo samo neke: nadbiskup zagrebački mons. Franjo Kuharić, nadbiskup splitski mons. Frane Franić, đakovački biskup mons. Ćiril Kos, šibenski biskup mons. Josip Arnerić, zagrebački biskup mons. Mijo Škvorc.

Sjećam se početaka naše demokracije kada je blagopokojni kardinal Franjo Kuharić znao progovoriti o časnoj službi političara.

Zbog pastoralnih potreba - saslušavši mišljenje župnika Nove Gradiške i Svećenikog vijeća Zagrebačke nadbiskupije (od 25. 05. 1992.) u jesen 1. rujna 1992. godine dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu br: 2762/1992. - nadbiskup zagrebački, uzoriti kardinal Franjo Kuharić, osniva novu župu u gradu Nova Gradiška - Jug.

Drugog dana zasjedanja biskupi su pošli u provincijalnu kuću sestara Sv. Križa gdje je predsjednik HBK, kardinal Franjo Kuharić predvodio koncelebriranu misu.

Uz to nas je kao i Vaš časni prethodnik, pokojni kardinal Franjo Kuharić, podsjećao na to da u okrutnom i nadasve teškom ratu za Domovinu i za Slobodu ne smijemo izgubiti svoju kršćansku dušu.

Stepinac - zag. katedrala, 10.2.1982. FRANJO KUHARIĆ)

Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić veselio se istini i radovao dobru.

Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić je tražio od Sabora da se taj zakon ukine, a osobito zato što je uveden za vrijeme bivše države za koju znamo da je bila utemeljena na bezvjerstvu kao i zločinima poraća Drugog svjetskog rata.

Za blagdan Križeva ove godine svečanu Sv. Misu predvodio je i propovijedao uzoriti kardinal i zagrebački nadbiskup u miru dr. Franjo Kuharić.

Ako vrijedi isti Zakonik kanonskog prava i u Hrvatskoj (a 87.83 % hrvatskih državljana se 2001. godine izjasnilo katolicima), onda je krajnje vrijeme da se takvim osobama da do znanja da postoje granice preko kojih se ne smije prelaziti (kardinal Franjo Kuharić).

Moj prijedlog: 1. Josip Jović svojom smrću (energija sa sprovoda 100 000 ljudi na sprovodu, energija u HRVATA nakon toga) 2. Blago Zadro - svojim junaštvom (zadržavanje JNA 3 mjeseca na Istoku Hrvatske) 3. Dr Franjo Tuđman - svojom vizijom, vodstvom i taktikom 4. Kardinal dr Franjo Kuharić svojim duhom, ispravljanjem stranputica, mjerom, uspravnošću, 5. Vlado Gotovac svojim habitusom (pisanje, robovanje, rad, stvaranje prve demokratske stranke, govorom protiv zla,..) 6. Sv. Otac Ivan Pavao II svojim zauzimanjem za prava, zauzimanjem za priznavanje Hrvatske, svojim dolascima i molitvom 7. Bruno Bušić - svojim životom, radom, djelima i smrću 8. Dražen Budiša svojim angažmanom (hrvatsko proljeće, robovanje, demokratska stranka, VLADA jedinstva,) 9. Zdravko Tomac svojim činima (pretvorbom YU SDP-a u hrvatski, VLADA jedinstva, pisanje i vlastita preobrazba) 10. Đuro Perica i Kata Šoljić svojim robovanjem, nepopustljivošću i žrtvovanjem te opraštanjem 11. Hrvatska vojska izlaganjem života na oltar Domovine 12. Poginuli hrvatski vojnici davanjem najdragocjenijega 13. Hrvatski narod svojom željom, odricanjem i davanjem 14. Hrvati iz BiH svrstavanjem u prve postrojbe, junaštvom, potporom svih vrsta i ne gledanjem (ne žaljenjem) samih sebe 15. Hrvatska dijaspora - čuvanje vatre, materijalna pomoć, dolazak u postrojbe, vanjski neprijatelj YU, 16. Katolička crkva u Hrvata - nošenjem žara hrvatskoga, podnošenjem progona i tortura, davanjem smjernica i putokaza, zagovor kod NAJJAČE VEZE, 17. Prijatelji iz svijeta shvaćanje stanja u YU, shvaćanje što se događa u HR, pomoć u lobiranju, pomoć materijalna, pomoć svekolika, govori, pisma, potpore, 18. Prijateljske države pomoći, lobiranja, priznanja, suprostavljanje svjetskim moćnicima čuvarima YU, 19. Stradalnici za Hrvatsku (od 45 do 90) odricanjima, žrtvovanjima, neumornošću; izlaganjem obilježavanju, progonu, torturi, zatvaranju, zlostavljanju i ubijanju 20. Neznani junaci junaci kroz cijelu hrvatsku povijest do 1990, junaci prije i za vrijeme prvih višestranačkih izbora, junaci u ratu, pošteni u svom poslu, obitelji, lokalnoj i široj zajednici, BORCI ZA SVOJE BEZ UGROZE DRUGIH

To znači da sam uvjeren da sam na tome putu ostvario svoj smisao.« Te je riječi kardinal Franjo Kuharić izgovorio uoči zlatnog jubileja svoga svećeništva 14. srpnja 1995. godine.

Svojedobno je i zagrebački »Studentski list« od 23. ožujka 1979. objavio krajnje besramnu i uvredljivu priču »Isus u kampu«, tako da je onodobni zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić s pomoćnim biskupima pozvao vjernike na zajedničke molitve kao javnu zadovoljštinu za uvrede.

Na Lenardovo, 06.11.1995. povodom dana župe Goričan, dolazi zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić, koji se sastaje kod crkve sa članovima DVD Goričan, zahvaljuje im se na očuvanju vatrogastva u mjestu i sudjelovanja u crkvenim događanjima, te se zajedno fotografiraju za uspomenu.

Na današnji dan prošle je godine u Zagrebu preminuo uzoriti kardinal Franjo Kuharić, dugogodišnji zagrebački nadbiskup i prvi čovjek Crkve u Hrvata u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.

Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Splitu i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta povodom 600. obljetnice, i pod pokroviteljstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, održana je u Zadru 16. listopada 1996. Sudionici tih dvaju tijela kao i članovi Rektorskog zbora Republike Hrvatske, brojni dekani, predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, HAZU, Matice hrvatske, Biskupske konferencije, Zadarsko-kninske županije, Grada Zadra, Zadarske nadbiskupije, Družbe " Braća hrvatskog zmaja " i mnogi drugi iz akademskoga, kulturnoga, političkoga, crkvenoga i javnoga života zemlje i inozemstva, među kojima i ministar prof. dr. sc. Ivica Kostović (i u ime predsjednika Republike Hrvatske) i kardinal Franjo Kuharić, gospođa Doris Pack, u ime Europske komisije, aklamativno su izrazili volju i težnju za osnivanjem (obnovom) Sveučilišta u Zadru uz puno razumijevanje te zamisli i od rektora i Senata Sveučilišta u Splitu.

A tko drugi do (tadašnji) predsjednik Biskupske konferencije Hrvatske, kardinal Franjo Kuharić.

Predsjednik mjesnog odbora Franjo Kuharić, Nenad Banjanin također je potvrdio da je inspekcija, koju je mjesni odbor pozvao na inicijativu građana, potvrdila da nema ilegalnih radnji na području tvornice Chromos.

Franjo Kuharić i tadašnji nuncij Enaudi.

Crkva naviješta Božju riječ čovjeku i pomaže da se ljudski odnsi, a i odnosi među narodima, izgrađuju u miru i poštovanju, u pravednoj i slobodnoj suradnji da svi žive u sigurnosti i ljubavi. (kardinal Franjo Kuharić, 16.1.1991)

U jednoj od svojih korizmenih poslanica, blage uspomene kardinal Franjo Kuharić, izrekao je sljedeće: »Kvaliteta kulture, društva i civilizacije velikim dijelom ovisi o kvaliteti žene, njezina srca, duše i savjesti.

Franjo Kuharić, Marija Bistrica, 15. kolovoza 1991.).