U ožujku 2010. navršilo se 550 godina od osnutka Otočke biskupije i prvoga proglašenja Otočca gradom (civitas) temeljem bule koju je papa Pio II. izdao 5. ožujka 1460. na inicijativu kne za Sigismunda Frankapana, tadašnjega gospodara Gacke.
U ožujku 2010. navršilo se 550 godina od osnutka Otočke biskupije i prvoga proglašenja Otočca gradom (civitas) temeljem bule koju je papa Pio II. izdao 5. ožujka 1460. na inicijativu kne za Sigismunda Frankapana, tadašnjega gospodara Gacke.
Medovića i dr., među kojima se ističu Bukovčev Hrvatski narodni preporod i Ivekovićev Oproštaj Zrinskoga i Frankapana od Katarine Zrinske.
Bernardin Frankapana borio se za domovinu riječju, zaključila je dr. Matijević Sokol.
Jedan od autora knjige dr. Ivan Jurković kome je to bio i diplomski rad je ukazao na osobitost Bernardina Frankapana dionika tadašnje europske elite koji je svojim govorom ukazao na iscrpljenost Hrvatske kao predziđa kršćanstva.
Junačka pogibija Nikole Zrinskoga pod Sigetom nadahnula je mnoge prije i poslije Vitezovića, ali njegovo djelo jedinstveno je po tome što je nastalo kao reakcija na mučko pogubljenje Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankapana u Bečkom Novom Mjestu god. 1671.
Vitezović prikazuje sigetsku bitku kao nesreću koja je bolno odjeknula u čitavom hrvatskom narodu, misleći pritom, dakako, na tugu koju je izazvala mučenička smrt Petra Zrinskoga i Krste Frankapana.
Po smrti Jurja Frankapana Slunjskoga, preuze vlastničtvo grada njegov sin Ferenac, (Franjo) Slunjski, slavni junak onoga vremena.
Ocjene i prikaze novijih knjiga dali su Mislav Elvis Lukšić " Znanstveno izdanje o dobu Bernardina Frankapana i čuvenom ' Govoru za Hrvatsku ' ", Šime Peričić " Prilog zavičajnoj povijesti zadarskog kraja " i opet Mislav Elvis Lukšić " Znanstvena studija o hrvatskom ratnom trijumfu " gdje govori o izvrsnoj knjizi " Oluja " jednog od naših ponajboljih povjesničara Davora Marijana.
Po smrti Stjepana Ozaljskoga podigne kraljevski odvjetnik, po naročitoj zapovjedi kralja Rudolfa god. 1577 s nova pravdu proti Zrinskim, radi posjeda Slunja i višerečenih gradovah, ali bez ikakova uspjeha, premda su u bivših Stjepana Frankapana gradovih: Slunju, Modrušu, Ključu, Jesenici, Dabru, Plaškom, Ogulinu, i u polurazorenom Vitunju, tada jur carske posade stojale, braneći jih proti Turkom, te je grad Slunj faktično pripadao jur tada pod krajinu i ogulinsku kapetaniju ili zapovjedničtvo, bivši po nadvojvodi Ernestu na državne troškove god. 1573 s nova popravljen.
Rečeni Friderik II. knez celjski i zagorski imao je za ženu Jelisavu groficu Frankapanku, kćer Stjepana Frankapana i Katarine, kćeri Franje Principa od Carrare.
Prilikom ovom nisu se obzirali na zahtievanja kraljevskoga fiska, koj bješe g. 1626. proti Žigmundu Erdödu podigo parnicu radi Samobora, niti na zahtievanja Nikole Frankapana, koj radi istoga Samobora, Stjepana i Žigmunda Erdöda, kao i Susanu udatu Turzovu, a rodjenu Erdödovu, g. 1631. pred sud palatinalski pozvà.
Iako su uzroci i posljedice, pa i sam tijek bitke, već u znatnoj mjeri prikazani u starijoj i novijoj hrvatskoj historiografiji, ipak su odnosi između bana Derenčina i knezova Frankapana i Kurjakovića u događajima koji su bitki prethodili ostali uvelike nerasvijetljeni i nerazjašnjeni.
Autor će na osnovi sačuvanih pisanih i arheoloških svjedočanstva, kao i nakon uvida na terenu, pokušavati objasniti odnose između bana Derenčina i knezova Frankapana prije Krbavske bitke.
Zatim protuslovi opet proti prodaji i predaji druge polovice grada Samobora Kristofor Grubar, koj g. 1564. silnom rukom navali na plemićki dvor Nikole Frankapana u Samoboru.
Pa ja bih rekao da je zametak te misli nastao pod utjecajem Krste Frankapana - on je tvrdio da, ako mu Habsburg da XX ljudi, da će osvojiti Bosnu jer " ona ionako pripada Hrvatskoj ".
Krčki knezovi (Frankapani) priznavali su dakle dvije vlasti nad sobom, mletačku u odnosu na Krk i hrvatsko-ugarskih vladara u odnosu na kopnena područja (uključujući i Vinodol) pa su vještom i mudrom politikom doveli svoj ugled do vrhunca u vrijeme snažnoga Nikole Frankapana u prvoj polovici XV. stoljeća.
Modruše bijahu koncem god. 1525. stolno mesto kneza Bernardina Frankapana 10); pa svojim položajem i obranbeoom snagom tvrda jim grada zauzimahu prednje mjesto u onom predjelu nesretne Hrvatske, proti kojemu su se Turci iza mohačke bitke (1526.) osvojivši Liku i Krbavu, neprestano pomicali.
U hrvatske na udarcu ležeće gradove bude smještena i kraljevska vojska; od gradova kneza Stjepana Frankapana držala je god. 1558. kraljevska vojska: Modruše, Ključ, Jesenicu i Ogulin.
Na njemu grb Frankapana i grb grada Senja, i vjerojatno je to dar knezova Frankapana koji su tada upravljali gradom.
Tako je velik dio od 29 samostana nove provincije pod patronatom Frankapana što znači da bi teško bilo osnovati tu novu franjevačku pokrajinu bez potpore Frankapana.
Ratovi s Turcima umanjili su moć Frankapana u 16. st. te nisu više vršili patronat nad Krbavskom biskupijom i provincijom Bosnom-Hrvatskom.
Toj su bratovštini pripadali i neki članovi obitelji krčkih knezova Frankapana, među njima Nikola IV. i Ivan VII.
Senj kao i otok Krk, bijaše u smislu diobe načinjene g. 1449 medju sinovi Nikole Frankapana, vlastitost sve 9 bratje, ali stojaše tada jur njekoliko godinah (počam od 1480) u kraljevsklh rukuh i u njem zapovjedaše kao kapetan Ivan Bot Banjski.
Medju mrtvimi bijahu brat i sin Drenčinov, Ivan Frankapan, Karol knez Krbavski i Juraj Vladković, a ljuto sužanjstvo zapane bana Drenčina i Nikolu Frankapana, od kojih prvi umre u robstvu kod Carigrada, drugoga izkupi njegova žena Jelisava Peteva.
Bernardin je bio jedan od najisatknutijih predstavnika obitelji Frankapana, koja je tijekom nekoliko stoljeća bila povezana sa sudbinom Hrvatske.
Jedna Glagoljička Biblija u posjedu Bernardina Frankapana početkom 16. st. spominje se u [ Bratulic, Leksikon..., str. 150 ], i da nije bilo kasnijih vijesti o njenoj sudbini.
Značajno svjedočanstvo hrvatske povijesti su očuvani primjerci govora za Hrvatsku Bernardina Frankapana, pa gotovo i ne postoji drugo znanstveno djelo monografijskog tipa koje opisuje to srednjovjekovno razdoblje a da barem nije spomenulo taj govor.
Ipak, spletom raznih okolnosti govor Bernardina Frankapana u Nürnbergu prvi put je u ovoj knjizi u cijelosti predstavljen znanstvenoj, stručnoj i uopće hrvatskoj javnosti.
A mi, potaknuti molbama vašega brata Franje, biskupa krbavskoga i ljubljenoga sina plemenitog Stjepana Frankapana, kneza i gospodara istog mjesta, želeći da se rečena crkva obasiplje doličnim častima i da vjernici radije dolaze k njoj radi pobožnosti, sa svoje strane podjeljujemo oprost od sedam godina i sedam četrdesetnica na mlade nedjelje svakoga mjeseca te na blagdane Prikazanja Navještenja, Rođenja, Uznesenja i Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, za sada i na sve vjekove
Od 13. st. u kaštelu je sjedište župne uprave, a dolaskom Frankapana tu je rezidencija feudalčeva izaslanika-satnika.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com