Frankenstein ili moderni Prometej (Frankenstein, or, The Modern Prometheus), jedno je od vrhunskih ostvarenja gotičke literature.

U zabačeno kastiljsko selo 1940, u koje se tijekom građanskoga rata doselio povučeni znanstvenik Fernando s obitelji, putujuće kino stiže prikazati film Frankenstein.

- Zašto? - upitao je Frankenstein.

Ideja okupljanja svih univerzalovih čudovišta je brat bratu stara več skoro 70 godina... počev od frankenstein meets the wolfman, iz 1943 gdje se susreću Lugosi (u jedinom nastupu kao Frankensteinovo čudovište) i Lon Chaney Jr. sva trojica čudovišta po prvi puta su zajedno u House of Frankenstein pa još jednom i u House of Dracula, a glavni motiv bio je osigurati popularnost kod gledatelja jer su horrori polako bili u padu po gledanosti... Sommers je jedino orginalno u tome donio Van Helsinga kao lovca na sve njih.... a čak mu ni Jakyll nije bio orginalan, to je pokrao iz LOEGA

Prvi set plakata sastoji se od šest različitih djela sa naslovima život je lijep ", Zlo je prisutno ", Gorče od soli ", Frankenstein, želim van " i Labirint ".

Bio je primoran glumiti u seriji vrlo loših nastavaka udružen s ostalim Universalovim horror zvjezdama u filmovima B-produkcije uključujući Frankenstein Meets the Wolfman (1943), i u dva filma koja su dodala Draculu ovoj mješavini: House of Frankenstein (1944) (prvim zajedničkim all-star filmom s Glennom Strangeom kao Frankensteinom, Johnom Carradineom kao grofom Draculom, Borisom Karloffom u ulozi ludog znanstvenika i Lonom Chaneyem mlađim koji je glumio Vukodlaka), te House of Dracula (1945) neposrednim nastavkom filma House of Frankenstein (1944) ponovo sa Lonom Chaneyem mlađim u ulozi Vukodlaka i Johnom Carradineom u ulozi Dracule.

Koreografirao je i mjuzikle Frankenstein i Jesus Christ Superstar, a za balet zagrebačkog HNK postavio je novu kreaciju Varijacije u f. ado molu.

Moderni dr. Frankenstein, dr. Walter Bishop, pola je života proveo u umobolnici.

Onaj monstrum Frankenstein je također jedna literarna vizija umjetnog bića proizišla iz straha.

Poveznica između književnog stvaranja i smrti jednog od roditelja zapravo je natuknuta u romanu kada neposredno nakon oživljavanja čudovišta Victor Frankenstein sniva da drži na rukama mrtvo tijelo svoje majke.

Na prvi pogled se čini da Frankenstein više iznenađuje time što izbjegava žensko pitanje nego što progovara o njemu.

Žene su pak lijepe, nježne, nesebične, dosadne njegovateljice i žrtve koje nikad ne iskuse unutarnji sukob ili istinsku želju. Ä udovišnost je toliko protuslovna ženstvenosti da Frankenstein čak ne može dovršiti družicu koju njegovo stvorenje toliko željno iščekuje.

Prvi film o Frankensteinovom čudovištu u SAD-u bio je Edison Frankenstein (1910), šesnaestominutna verzija koju je izradio Edison Studios u kom je Charles Ogle glumio čudovište.

Prvu filmsku adaptaciju čudovišta Mary Shelley režirao je J. Searle Dawley 1910. godine. 12 minutni film snimao je čak tri dana u vrijeme kad je većina filmova snimana samo jedan dan Frankenstein je sniman u studiju Thomasa Edisona, a nakon gledanja filma poslušajte audio ili pročitajte tekstualnu verziju.

Snjeguljica, Alisa u zemlji čudesa i Frankenstein samo su neki od likova koje je ponovno oživio u slikovnicama prevedenima na 12 jezika.

To je njihova Frankenstein kreacija koja objedinjuje sve moguće koncepte o Case study strategijama u jednu onu pobjedničku.

Del Ponte je, crvena od bijesa, odmah naručila kozmetiku Helene Frankenstein da si popravi ten.

U vrijeme prve industrijske revolucije pojavljuje se roman »Frankenstein, or The Modern Prometheus« (1818) engleske književnice Mary Shelley.

U novom Burtonovom animiranom filmu glavnu ulogu nema Johnny Depp, već dječak Victor Frankenstein koji se suočava s velikom životnom traumom.

Za Sašu Anočića u Trešnjinoj predstavi Frankenstein (slobodnoj adaptaciji romana Mary Shelley), čudovište u izvedbi Vilija Matule djeluje kao paradigma napuštena djeteta hotimice naglašene, orkanske emocionalnosti (od bebina plača do prvih koraka žednog i pozornog istraživanja šumskog svijeta, svjetla, ptičjih zvukova). Stvor je, dakle, neka vrsta neposrednog, socijalno necenzuriranog Mowglija ili Kaspara Hausera, dok samokontrolu i ledenu monstruoznost pohranjuje lik Victora Frankensteina, u Anočićevoj predstavi nedovoljno dramaturški razrađen, no u svakom slučaju postavljen kao pomanjkanje empatije.

Anočićev Frankenstein tako pokazuje da je redateljsko čudovište navedene predstave zapravo samo kazalište s kojim se Anočić kao objedinjujuća svijest predstave ne usuđuje ili ne zna nositi.

Umjesto da prepozna paroksizam scenske uvjerljivosti u Matulinoj interpretaciji odbačenog stvorenja, redatelj ušutkava ili izbjegava moćne glumačke vapaje, razrađujući i favorizirajući tek najbanalnije postupke kronološkog filmskog pripovijedanja te forsirajući konzervativnu idilu kikotanja za stolom ili oko stola bračnog para Frankenstein.

Warhol, 1966), Krv za Drakulu (Blood for Dracula, 1973) i Meso za Frankensteina (Flesh for Frankenstein, 1973) potonja dva u režiji Warholova suradnika i štićenika Paula Morrisseya te podsjeća na to kako je Warhol dizajnirao plakat filma Querelle (1982) Rainera Wernera Fassbindera.

Najznačajniji filmovi tih desetljeća su Bride od Frankenstein, Flash Gordon, King Kong i The Invisible Man.

Za ružnog vremena tijekom obiteljskog izleta, Victor Frankenstein slučajno nailazi na djela Corneliusa Agrippe i odmah ga obuzima želja za prodiranjem u tajne života i smrti.

Štoviše, Maryno otkriće teme o kojoj će pisati opisano je gotovo istim riječima kao i Frankensteinovo otkriće načela života: ÂťBrza poput svjetlosti i podjednako oduševljavajuća bijaše ideja koja mi sinu.ÂŤ (str. xi), 11 piše Mary u uvodu dok Frankenstein govori Âťsve dok me usred te tame nije obasjalo iznenadno svjetloÂŤ. 12 U oba slučaja nenadana inspiracija mora biti poduprta podrobnim prikupljanjem raznovrsne, gotove građe: Frankenstein skuplja kosti i organe; Mary bilježi razgovore o znanstvenim pitanjima koje je slučajno čula, a koji će dovesti do njezine nenadane vizije o čudovišnom stvoru. ÂťOtkrićeÂŤ, piše autorica o postupku pisanja koji se podjednako može primijeniti i na Frankensteinov rad, ÂťOtkriće... se ne sastoji od stvaranja ni iz čega, već stvaranja iz kaosa; kao prvo, treba imati sredstva da se dođe do građe: građa može oblikovati tamnu, bezobličnu tvar, ali joj ne može udahnuti životÂŤ (str. x). 13 Vjerojatno je najizravnija naznaka spisateljičina povezivanja vlastite aktivnosti s Frankensteinovom u načinu na koji se koristi riječju ÂťumjetnikÂŤ na dva različita mjesta u romanu kako bi opisala Âťblijedog studenta bogohulnih umjetnostiÂŤ: ÂťNjegov uspjeh bi prestravio umjetnikaÂŤ (str. xi), 14 piše spisateljica o katastrofalnom trenutku stvaranja, dok se Frankenstein ispovijeda Waltonu riječima: Âťpa sam svojim izgledom više nalikovao nekome osuđenom na robovski rad u kakvom rudniku ili na kakvu drugu tešku rabotu nego na umjetnika zaokupljena njemu omiljenim poslom.ÂŤ 15

Pozivam te da me poslušaš prije nego što iskališ mržnju na mojoj već osuđenoj glavi.ÂŤ 4 [ Frankenstein: ] ÂťOdlazi, ne želim te slušati.

I na kraju jedna prava " poslastica " - Frankenstein

Henry Markram vodi projekt stvaranja umjetnog ljudskog mozga s rokom završetka u 2023. Na projektu će raditi istraživači iz devet zemalja (u inozemnim medijima prozvani i kao Team Frankenstein), a vrijednost projekta je jedna milijarda eura.

Svoja stajališta temeljit ću na dvjema dvadesetostoljetnim teoretskim studijama ⠀ Moja majka/Moje jastvo (My Mother/My Self) spisateljice Nancy Friday i Sirena i Minotaur (The Mermaid and the Minotaur) spisateljice Dorothy Dinnerstein ⠀ te na jednome gotičkom romanu iz XIX. stoljeća, Frankenstein ili suvremeni Prometej (Frankenstein; Or, the Modern Prometheus), spisateljice Mary Shelley, čiji se značenje za književnu povijest donedavno nije temeljilo na njezinim spisateljskim postignućima, već na činjenici što je bila druga supruga pjesnika Percyja Bysshea Shelleyja te kći političkog filozofa Williama Godwina i prethodnice feminizma Mary Wollstonecraft.