U Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju za redovite članove izabrani su Marko Ruždjak i Frano Parać, za dopisnog člana Tomislav Neralić, a za člana suradnika Eva Sedak.

Do konca milenija nastaje još nekoliko novih opernih djela u kojima autori različitim u pravilu suvremenim skladateljskim senzibilitetom pokazuju raznolikost pristupa opernome mediju: Igor Kuljerić - Moć vrline (1977) i Richard III. (1987), Ruben Radica - Prazor (1990), Stanko Horvat - Preobražaj (1995), Miro Belamarić - Ljubav don Perlimplina (1974) i Priče iz Bečke šume (1997), Zoran Juranić - Pričaj mi o Augusti (1999) i Frano Parać - Judita (2000)

Od 615 prispjelih radova iz osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, ocjenjivački sud u sastavu: akademski slikar Dimitrije Popović, akademik Frano Parać, skladatelj, i Tonko Maroević, likovni kritičar i publicist, odabrao je šest najuspješnijih radova koji će biti posebno nagrađeni te 104 likovna uratka izložena na izložbi.

Frano Parać naslijedio je očevu sklonost prema vokalnom izričaju.

U kojoj je fazi izgradnja zgrade Muzičke akademije? Dekan Akademije, profesor Frano Parać, ugledni skladatelj koji odgovorno obnaša tu ulogu i uvijek mi se čini da je šteta da ima toliko administrativnih obveza koje ga zasigurno ometaju u skladanju, potpisom svih sporazuma koji su dosad potpisani doveo je do toga da izgradnja Akademije ne može nego ići naprijed.

Druženje sa slavim Marulom nastavlja se 27. svibnja kada će u Berlinu biti otkriven veliki nadnaravni spomenik Maruliću što ga je izradio kipar Slavomir Drinković. 20. lipnja obilježit će se 500. godina od Markova prevođenja " Od naslidovan ja Isukrstova " Tome Kempenca, čime je začeta i hrvatska umjetnička proza. 14. srpnja na Splitskom ljetu praizvedba je opere Judita koju je prema Marulovu izvorniku i libretističkoj preradbi Tonka Maroevića skladao Frano Parać. 18. kolovoza rođendan je Marka Marulića.

Dekan Muzičke akademije Frano Parać naglasio je kako je taj potez pozitivna prekretnica u razvoju ove najstarije glazbene ustanove u državi, te zahvalio u ime 450 studenata i stotinjak profesora.

Akademik Frano Parać (Split, 1948.) svoju je Simfoniju završio 1992. godine a praizvedena je 19. veljače 1993. godine u Zagrebu, na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Shao Chia Lüa. Temljni je pokretač djela opća repetitivnost melodijsko-ritmičkih pokreta, a jasnoća oblika i jednostavnost njihovih unutarnjih struktura dovedene su do maksimuma, piše o Paraćevoj simfoniji Dubravko Detoni.

Akademik Frano Parać (Split, 1948.) jedan je od najznačajnijih i najuglednijih suvremenih hrvatskih skladatelja.

Prvo nastavnik na zagrebačkoj Glazbenoj školi Blagoje Bersa, Frano Parać od 1978. godine radi na Muzičkoj akademiji, od 1992. godine u zvanju redovnog profesora, a obavljao je u dva navrata i funkciju dekana te visokoškolske ustanove.

Frano Parać svakim svojim novim djelom pobuđuje pozornost i veliki broj njegovih skladbi osigurao mu je važne nagrade (Nagrada HAZU, 1993., za djelo Missa Maruliana, Diskografska nagrada Porin 1993. za skladbu Sarabanda, Nagrada Međugorje 1994. za skladbu Pacem, Diskografska nagrada Porin 1996. za Gudački kvartet, nagrade Judita 2000., Peristil, 2000., Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski, Vladimir Nazor, Nagrada hrvatskog glumišta i Nagrada HAZU, sve 2001. godine za operu Judita).

Tijekom 37 godina festivala, među brojnim skladateljima u Osoru su nastupali Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Jakov Gotovac, Krsto Odak, Berislav Šipuš, Frano Parać, Davorin Kampf, Pavle Dešpalj te mnogi drugi.

Pod nazivom " Očevi i sinovi " ove su godine većim brojem skladba zastupljeni predstavnici poznate glazbeničke obitelji Stahuljak, i to otac Vladimir Stahuljak (1876. - 1960.) i njegov sin Juraj Stahuljak (1901. - 1975.), te otac Ivo Parać (1890. - 1954.) i njegov sin akademik Frano Parać (1948.).

FRANO PARAĆ, skladatelj: " Čitajući Marulićev jazik, koji je star pet i pol stoljeća, otkrijete da je unatoč arhaizmu toga jazika, on stvaran, živ, da sažima jedan mediteranski i hrvatski prostor i vrijeme koji je dio svakoga našeg čovjeka.

Kao posebno vrijedan prinos istaknimo Večer splitskih skladatelja posvećenu Kruni Cipciju (Cipci, Ivo Parać, Frano Parać, Josip Hatze, Ruben Radica).

Odnos Judite i Abre, služavke što je neki možda iz Maroević-Carićeve dramske adaptacije Marulićeva spjeva za Splitsko ljeto krajem sedamdesetih godina pamte kao razigranu renesansnu djevojčicu (a takvu ju je preuzeo i Frano Parać za libreto svoje opere), kod Dunje Robić postaje priča o nježnom prijateljstvu starije i mlađe žene, započetom davno prije početka radnje.

Zadovoljno su se novinarima tada smješkali i premijer Sanader i gradonačelnik Bandić, a najviše i najiskrenije Akademijin dekan Frano Parać, koji je najavio otvorenje nove zgrade 2009. godine.

Ne vezujući se ni uz jedan strogo određen pravac glazbene estetike, Frano Parać primjenjuje u svojem skladateljstvu iskustva svih dosadašnjih glazbenih usmjerenja zaobilazeći pri tom svaki ekstrem.

Izgradnja i obnova trebale bi početi u ljeto iduće godine, a sav posao završiti 2009., rekao je dekan Frano Parać.

Premijeri je uz brojne uglednike iz hrvatskog javnog života nazočio i autor Frano Parać te uspjeh svog djela proslavio s ostalim članovima autorske i solističke ekipe na kasnijem domjenku.

Od 1961. godine radi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, prvo kao profesor teoretskih predmeta, da bi kasnije preuzeo katedru kompozicije, gdje je odgojio velik broj danas najznačajnijih hrvatskih skladatelja (Frano Parać, Ivo Josipović, Berislav Šipuš, Mladen Tarbuk, Srđan Dedić, Srećko Bradić, Sanda Majurec Zanata, Vjekoslav Nježić i drugi). Od 1976. do umirovljenja bio je redovan profesor te ustanove, a dekan od 1977. do 1981. godine.

Na ovogodišnjim 35. osorskim glazbenim večerima u središtu pozornosti su očevi i sinovi Vladimir i Juraj Stahuljak te Ivo i Frano Parać, autori značajnih skladateljskih opusa, koji se u slučaju najmlađega, Frane Paraća, našeg suvremenika, i dalje oplođuju vrijednim ostvarenjima.

A u generaciji u koju spadaju Marko Ruždjak (1946), Davorin Kempf (1947) i Frano Parać (1948) novo je u tolikoj mjeri prihvaćena činjenica da ovi predstavnici NHG svoj individualni stil doslovno traže u skladanju onako kako svakome od njih pojedinačno leži, pri čemu im nije strana ni pomisao na razne vrste povrataka tradiciji (naročito kod Paraća od Collegiuma vocale iz 1979).

Među njima su Janica Kostelić, sudac Vrhovnog suda Zdenko Konjić, glumica Ksenija Marinković, skladatelj Frano Parać, Danica Ladan, supruga preminulog jezikoslovca Tomislava Ladana, i mnogi drugi.

Skladatelj Frano Parać pozabavio se u Juditi starozavjetnim motivom o židovskoj udovici Juditi koja spašava svoj grad Betuliju, prema epu što ga je sa istom temom spjevao Marko Marulić.

Nakladništvo su predstavili glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, tajnik Razreda za za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nenad Trinajstić, tajnik Razred za prirodne znanosti Ivan Gušić, tajnik Razred za medicinske znanosti Marko Pećina, tajnik Razreda za filološke znanosti August Kovačec, tajnik razreda za književnost Ante Stamać, tajnik Razreda za likovne umjetnosti Boris Magaš, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Frano Parać, tajnik Razreda za tehničke znanosti Stjepan Jecić, a o izdanjima Razreda za društvene znanosti govorio je akademik Zvonko Posavac.

Peto Međunarodno natjecanje mladih dirigenata Lovro pl. Matačić održano je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i ministra kulture Jasena Mesića, uz znatnu novčanu pomoć sponzora, a u organizaciji Fonda Lovro i Lilly Matačić kojeg vode akademik Frano Parać, predsjednik Skupštine, Eva Sedak, predsjednica Upravnog odbora i Josip Nalis, glavni tajnik.

Prema " Juditi " Marka Marulića libreto napisao Frano Parać uz suradnju Tonka Maroevića

Prema vlastitom priznanju opsjednut Marulićevom Juditom niz godina, Frano Parać odlučuje i dalje upredati niz započet dalekim Porinom Lisinskog, a nastavljen Zajčevom odnosno Gotovčevom trilogijom (Mislav, Ban Leget, Nikola Šubić Zrinjski, Dalmaro, Mila Gojsalića, Petar Svačić), uz djelomice tome žanru pripadne opere Papandopulovu Sunčanicu, Lhotkino More, Devčićevu Labinsku vješticu, Brkanovićev Hod po mukah i Matiju Gupca Lhotke-Kalinskog.

Ocjenjivački sud Omiš Guitar Fest-a 2012. kojim predsjeda akademik Frano Parać, izabrao je tri skladbe koje će biti izvedene na finalu međunarodnog gitarističkog festivala u Omišu.