Scenograf predstave je Ivo Knezović, kostimografiju potpisuje Marita Ćopo a glazbu Frano Đurović.

S kladatelji Krešimir Seletković i Frano Đurović imenovani su novim umjetničkim voditeljima uglednog zagrebačkog Muzičkog biennala.

Nagradu su Ivici Buljanu uručili Darko Stazić, ravnatelj kazališta " Gavella " i gospodin Ivan Hren, predstavnik Hrvatkog telekoma te gospodin Dario Harjaček, predstavnik žirija (čiji su članovi bili i Helena Braut, Frano Đurović, Pavlica Bajsić i Asja Jovanović).

Po odluci stručnih povjerenstava glazbenu nagradu, Josip Štolcer Slavenski, dobio je Frano Đurović, nagradu za likovne umjetnosti Josip Račić Antun Maračić, nagradu za kazališnu umjetnost Dubravko Dujšin Dragan Despot i Ivan Vidić, nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić Danijel Dragojević i nagradu Krešo Golik za ukupan prinos filmskoj umjetnosti Krsto Papić.

Mlade glazbenike koji nastupaju u sklopu HR Projekta odabrala je prosudbena komisija u sastavu Nikša Gligo, Zlatko Tanodi, Srđan Dedić, Mladen Tarbuk, Frano Đurović i Krešimir Seletković.

Dramaturginja predstave je Žanina Mirčevska, scenograf Branko Hojnik, kostimografkinja Marita Čopo, autor glazbe je Frano Đurović, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, a koreograf Ivan Peternelj.

Balet je nastao u koprodukciji Muzičkog Biennala Zagreb i HNK Varaždin, glazbu potpisuje skladatelj Frano Đurović a koreograf je Massimilian Volpini.

Ali, da taj brend treba nastaviti pod svaku cijenu pokazao je i program ovogodišnje Tribine koji je osmislio umjetnički voditelj Frano Đurović.

U glazbenom sloju predstava je išla za aktualizacijom, ali ne do sadašnjice Frano Đurović skladao je scensku glazbu i umjetnički obradio glazbene hitove pretežno iz osamdesetih godina.

Istaknula su se i četiri imena hrvatskih skladatelja, koji su napisali nova djela za laureate, a to su Frano Đurović, Vjekoslav Nježić i Krešimir Seletković te Olja Jelaska, čija će skladba biti praizvedena najesen.

Scenografiju potpisuje Slavica Radović Nadarević, kostimografiju Doris Kristić dok je glazbu skladao Frano Đurović.

Dramaturg predstave je Vladimir Stojsavljević, jezična savjetnica Marija Kohn, scenograf i oblikovatelj svjetla sam redatelj, kostimografkinja Doris Kristić, koreografkinja Davorka Čorko-Rodeš, a autor scenske glazbe Frano Đurović.

Blagoje Bersa, Boris Papandopulo, Luka Sorkočević, Amando Ivančić, Dubravko Detoni, Vladimir Ruždjak, Frano Đurović i Ivo Josipović hrvatska su skladateljska imena koja su bila zastupljena na različitim koncertima, a popisu treba dodati i ime Olje Jelaske čije djelo je bilo naručeno upravo za nastup Zagrebačkih solista na Igrama.

»Dubrovnik« se otvara studijom Uglazbljeni Držić Ileane Grazio, koja piše o uglazbljenim piščevim djelima, poput Dunda Maroja (Đelo Jusić, Ivo Lhotka Kalinski, Alfred Švarc, Krunosav Cipci, Mihovil Logar), Novele od Stanca (Božidar Širola, Jakov Gotovac, Antun Dobronić) ili Pjerina (čije je fragmente za vlastitu operu uporabio Frano Đurović), a na koju se nadovezuje tekst Marin Držić, glazba i ja Luka Paljetka, u kojem autor progovara o pisanju libreta za mjuzikl Dan od amora skladatelja Đela Jusića, a koji je nastao prema Držićevoj čarobnoj vilinskoj igri Grižula (Plakir), koja (znano je, ali svakako uvijek zanimljivo spomenuti) po sadržaju anticipira Shakespeareov San ljetne noći, napisan četrdeset godina nakon Plakira i 28 nakon Držićeve smrti.

Skladatelj Frano Đurović na press konferenciji u HDS-u u petak, 11. ožujka, prisutnima je otkrio svoje oduševljenje pri radu na svojem prvom baletu u karijeri:

Obrazloženja su pročitali predsjednik žirija Emin Armano i predstavnik HDS-a Frano Đurović.

A sami autori Mirela Ivičević (Waiting, trio za obou, klarinet i fagot), Ivana Kiš (Boombrass, 7 minijatura za brass kvintet), Sanja Stojanović (Number 9 za violinu, trubu i čembalo/glasovir), Ivan Josip Skender (For wisemen and jesters za brass kvintet), Viktorija Čop (Strip kvintet za flautu, klarinet, obou, rog i fagot), Ruđer Glavurtić (Vrata vremena, trio za obou, klarinet i fagot) i Frano Đurović (Mrtva priroda za brass kvintet), koji »umjetnički zanat« studiraju u klasama Marka Ruždjaka, Frane Paraća, Željka Brkanovića i Stanka Horvata, zavrijedili su da se njihove skladbe poslušaju kao iskaz njihova rana autorstva.

Scenograf predstave je Ivo Knezović, kostimografiju potpisuje Marita Ćopo a glazbu Frano Đurović.

U pozadini, a na kraju i u prvom planu, je i zbor mladića i djevojaka (Nikola Baće, Antonela Burđelez, Katia Hudspeth, Ana Koncul, Marko Lubura, Mira Medović, Judita Prlender i Grga Raguž) koji ne komentira radnju poput antičkog zbora, samo tu i tamo daje naznake pokreta vlaka ili pritajene glazbe (autor glazbe Frano Đurović), mladenački je to zbor čije buduće sudbine kao da ocrtavaju likovi u drami.

Kostimografkinja je Sandra Dekanić, glazbu je skladao Frano Đurović, koreografkinja je Irma Omerzo, a svjetlo u predstavi oblikovao je Zdravko Stolnik.

Promotrimo ponajprije kako su se Frljić i njegov glazbeni suradnik Frano Đurović odnosili prema problemima glazbene izvedbene prakse.

Dva koncerta elektroničke glazbe Sam svoj majstor predstavila su s jedne strane doajene Branimira Sakača (Svemirski pejsaž), Josipa Magdića (Aperion E) i Silvija Foretića/Janka Jezovšeka (Balkanal, narodni oratorij), a s druge strane mladu generaciju darovitih skladatelja proizašlih iz razreda uglednih profesora Muzičke akademije u Zagrebu Frane Paraća (Marko Slaviček, Antonio Babić, Frano Đurović), Željka Brkanovića (Tibor Szirovicza), Davorina Kempfa (Krešimir Seletković), Stanka Horvata (Vjekoslav Nježić) te izvrsnog Kolegija Osnove elektroničke glazbe Zlatka Tanodija (Slaviček, Babić), ali i jednog dvostrukog magistra Muzičke akademije Čajkovski u Kijevu i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Boris Jakopović).

Scena je tijekom predstave upotpunjena kako vizualnim, tako i auditivnim motivima, tako da se za scenografiju pobrinuo sam redatelj, kostimografiju Marita Ćopo, dok je za glazbu, koja je obuhvaćala raspon od Plesa Šećerne vile (Čajkovski) do Feeling Good (The Muse), bio zadužen Frano Đurović.

Tako je uvodni dio glazbe za svečanost otvaranja osmislio dubrovački skladatelj Frano Đurović, a u glumačkom ansamblu koji se našao pred TV auditorijem i uzvanicima nije bilo veterana poput Milke Podrug Kokotović, Tonka Lonze, Pere Kvrgića ili Miše Martinovića koji su u svojim karijerama otvorili na desetine Igara.

Skladatelj Frano Đurović izjavio je kako ga je suradnja s talijanskim koreografom Massimilianom Volpinijem oduševila.

Tijekom dosadašnje je karijere s velikim uspjehom praizvela i snimila neka od najsloženijih i interpretacijski najzahtjevnijih djela autora kao što su Milko Kelemen, Ivo Josipović, Berislav Šipuš, Mladen Tarbuk, Frano Đurović ili Krešimir Seletković.

Kostimografkinja je Doris Kristić, a glazbu je skladao je Frano Đurović..

Dramaturgiju potpisuje Katarina Pejović, scenografiju Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić, kostimografkinja je Doris Kristić, a glazbu potpisuje Frano Đurović.

Skladatelj, Dubrovčanin Frano Đurović, asistent je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

Niz skladatelja (Petar Bergamo, Frano Đurović, Ivana Kiš, Mirela Ivičević i Alexandros Drymonitis) upravo je za Gordana pisalo djela koja je on i praizveo, a i sam sklada.