@jelena: teorija sa " triput tjedno je triput tjedno " ima konotacije na simino " svaki sex je bolji nego nikakav sex ". mozda prirucno, al postane frustrirajuce i ponizavajuce za zenu kad to istrpi x puta. bjezi dok se nisi tak zbedirala i pocela strahovati da ce ti se to desiti sa svakim. curo, po svijetu hodaju opce opasnosti kad te frajer stane gađati, ima da sa šljemom bježiš. a ova ljencina nek spusti ruku u gaće i vjezba (x 06.09.2007., 23:04:40)

Mi se cesto posvadamo zbog toga, tj zbog scene koja uslijedi nakon odbijanja doticne radnje... i to je onda frustrirajuce.

dok sam brljavila i jela 3 bloka odnosno 11 nisam se micala i to je bilo frustrirajuce. kasnije sam shvatila da uz količinu treninga koje sam imala i tako malo hrane je jasno zasto nisam imala rezultate osim gubitna misicne: (Onda sam pocela primjenjivati ovo s 1500 kcal i rezultati su zadovoljavajuci - cca 7 kg masti dolje, cca 2 kg misica gore:) tada sam shvatila sta misle pod onim - " manje nije više ".

ne rece se duje ukraj nego na kraj, al fala sta si potkrijepija moju tvrdnju o tome koliko ste pismeni, odnosno nepismeni. nije lako bit toliko glup, a u isto vrime toliko ljut. frustrirajuce je bit prikriveni peder, al ne brini, vecina onih s kojima se druzis su takodjer pedercine. aj sad napisi nesto da ti se mozemo smijat.

Nije ti lako: svaku knjigu u kojoj nadjes tiskarsku gresku, moras odmah odlozit jer je ne mozes shvatit, sigurno je to frustrirajuce.

i jos jedne lyricse tek sad u potpunosti shvacam - words are meaningless i prilicno sam ocajna sto ne mogu pronaci one koje bi bile dovoljno dobre da zaustave vrijeme i osjecaj i miris i dodire i ono sto je receno - i osjecam se kao da su mi ruke vezane na ledjima a trebala bih pisati - prilicno frustrirajuce i panicno i uzurbano i ocajno i potrebno i cudno i smotano i trapavo i nepoznato i novo i bitno

U svim tim naguravanjima Massa je izvlacio deblji kraj i to je ocito frustrirajuce za vozaca kad nemoze doci u idealnu poziciju gdje moze vjerovati u bolid i sebe da se moze boje.

ps politicki marginalac mora biti da je stvarno frustrirajuce u drzavi koja ionako uglavnom ima samo birokrate, politikante, demagoge... i ne moci medu slicnima sa " svojom " demagogijom i politikantsvom na vrh.. vec stalno biti gubitnik, koliko god puta promijenio stranu i retoriku..

nisan bija na zenita pa mislin da mogu rec dvi tri rici o tv prijenosu. prvo, znan i razumin da komercijalne televizije moraju namirit ogormne apetite sponzora koji in placaju basnoslovnu lovu za prime time termin, ali ne mogu svatit da državna televizija kojoj moran placa svaki misec unisti prvi PET minuta prijenosa zvijezda majonezon i slicnin sranjima. znan da tvoj prika nima veze s tin, al zbog toga san totalno pop ja u startu. kad me malo " smirija " prasickov glas koji je prvi po ure prica ka da je zenit klub iz pescenice koji moramo dobit sa par golova razilike, nisan moga ne primjetit da je kamera neprestano zmirala one pijane i gole ruse. kod svakog njihovog gola. i kada ga nije bilo. malo je falilo da su ih pokazali i kad je ljubicic zabija gol. a uzgred receno, nije bila niti jedna panoramska slika, takod a nisan uopce moga sinjat niti koliko je stadion popunjen niti sta je torca napravila ovaj put.. frustrirajuce moran popzdit.. ono, zbog zivotne situacije mora san se na određeno vrime preselit i splita a zbog posla tesko da mogu uvatit dan slobodno priko radnog tjedna. i onda, tako osicen od svega, zivin za svaki prijenos hajduka. tjedan dana prije me euforija trese. i onda se dogodi nesto ovako. ka da me neko trisne nogon u facu.

osjecas li zlobu u cereku svjetla koje ti klizi kožom makar su ti oci zatvorene da ne vidis hladnocu svjetlost bi trebala biti topla, ne bi li.. - i nije li cudno da je tek noc zagrije, ili refleksija u mrakom obojanoj vodi ne volim svjetlost.. stvarno ne volim.. prizma bi ju trebala rastavljati u boje a ne osjecaje - izlozenosti, nesigurnosti, hipersvjesnosti vlasitog tijela pa opet izlozenosti i tako u krug.. rekoh da ne volim svjetlost makar znam da se radi o tome da zapravo ne volim (ne zelim koristiti rijec mrzim jer je trenutno prejaka, makar u nekom trenu, bas je ono sto bi trebala napisati) - sebe logika stvari je potpuno jasna, realno pozitivni argumenti su pobrojani, razum shvaca zasto je nevoljenje sebe krivi zakljucak i da je to rezultat dobro poznatih i razjasnjenih stvari - pa je poprilicno frustrirajuce da usprkos tome, _iste_ negativne emocije su jos uvijek tu i zuljaju i bodu i smetaju i dovode do stanja kao kod nesanice - nemir, zivcanost, iscrpljenost, uzaludnost, mozda cak i potreba za suzama kad svi ostali pokusaji rjesavanja emotivne zapetljanosti propadnu a strpljivost mi nikad nije bila jaca strana i stvarno me nervira to da ne mogu promijeniti krivi emotivni set nego ga samo probati drzati dovoljno daleko da postane relativno zanemariv faktor kojeg mogu svjesno ignorirati pa ne smeta na neko vrijeme - a onda se prica ponovi - argh:/s druge strane, svjesnost toga da takve emocije postoje i kad je dobro, i iz kojih razloga (kriva percepcija je nesto sto se, izgleda, da promijeniti kad imas nekog tko te podsjeca da vidis krivu sliku zapravo i kad dodje do toga da mozes usprkos panici sklopiti oci i jednostavno.. vjerovati nekome) je ogroman korak i promjena.. na bolje i cini mi se (koliko god dreamlike) da se polako osjecaj sigurnosti zbog nedostatka svjetlosti mijenja u osjecaj sigurnosti zbog toga sto su tu..

Posjedujem Daihatsu Charade TS 1990. g., 38 kw, 1.0 motor, 3 cyl. ovako ubrzanje do 100 km/h je uredu, bar mi tako djeluje, no iznad 100 katastrofa. recimo od 120 - 130 km/h mu treba valjda minuta ili vise, uzas, i ne razumijem u cemu bi moga biti problem. malo mu je pojacan ler gas na razvodnoj kapi, jer kada upalim svijetla trese se pa sam rekao mehanicaru da mi to malo pojaca. imam nekakvu sitnu rupicu na asupuhu. e da i treba mu malo duže da se zagrije. uglavnom svijecice i svi kablovi su novi, ocisten fergazer i dizne. da li mi mozete reci par razloga zasto bi se on tako mogao ponasati.. to je frustrirajuce. poštovanje, Vedran.

Delom, ima istine u tome sto govoris Ali, opet sa druge strane, ako znas da postoje vozaci koji, zbog ovakvih Pireli pneumatika nisu u mogucnosti da voze na limitu, vec moraju da koriguju svoj vozacki stil, zapitas se kuda sve to vodi Biti svestan da posedujes najbrzi bolid, a da nisi u mogucnosti izvuci maksimum, priznaces, deluje prilicno frustrirajuce Reci cu i ovo Trenutna pravila su takva da favorizuju vozace sa prefinjenim vozackom stilom Da je situacija sa pneumaticima drugacija da su izdrzljiviji danas definitivno ne bi pricali o ravnopravnosti izmedju Luisa i Dzensona Hamilton bi bio miljama ispred Batona Ubedjen sam u to Ali dodacu i ovo: Pravila vaze za sve Kakva god da su

hvala na dobrodoslici, ne znam sta bih rekao... kod mene se radi o nizu nesretnih okolnosti, sumnjam da bi i punktovi sa besplatnim mjerenjem šećera pomogli jer ja ne bih svratio posto su mi odavno poznati svi simptomi a kako rekoh nisam ih imao. nekad prije 5 - 6 godina sam mjerio secer na poslu iz radoznalosti posto je kolegica kupila majci aparatic i bilo je sve ok. od tada do danas se nista sa mojim zdravljem nije promijenilo osim sto sam izgubio desetak kilograma ali sam to pripisao drzanju linije. kad vratim film unatrag jedino neuobicajeno sto mi se desavalo je bio povremeni svrbez po tijelu, nista posebno. razmisljam kako se zivot preokrene u sekundi - nakon povrede noge sam bio silno nesretan jer cu morati mirovati nekin 30 - 40 dana a onda paf, mirovanje do kraja zivota na ovaj ili onaj nacin. pokusavam posloziti kockice u glavi i krenuti dalje, jako bih volio ako na forumu ima neko sa amputacijom da mi se javi posto ja o svemu ovome nemam pojma. inace, ono sto me prilicno zacudilo je da ne boli tako strasno kako bi se moglo ocekivati. prijelom me vise bolio - ono sto je jako cudno je da nogu osjetim svakim milimetrom i da to zna biti jako frustrirajuce. nemas je a svrbe te prsti ili peta pokusacu staviti sliku sebe i donija, mog psa kojem nikako nije jasno koji mi je vrag. na ovoj slici kao da se pita hocu li mu baciti oba " stapa " i sta je nedostajalo njegovom stapu koji sam mu bacao do sad

prije8-9mjeseci pojavilo mi se crvenilo na prepucijumu i glansu pa sam se obratio dermatologu koji je konstatovao balanitis i prepisao mi terapiju efuril tablete i triderm mast medjutim crvenilo se nije nikako povlacilo skroz a poslije odnosa i masturbacije se jos vise crvenilo. napominjem da sam imao par \ " sumnjivih kontakata \ " poslije kojih se i javilo pomenuto crvenilo a inace sam u tom periodu bio u stalnoj vezi (sve je bilo bez kondoma). medjutim prije prije 4 mjeseca iz tog crvenila na prepucijumu i glansu kao i ma pubicnoj kosti pojavili su se kondilomi (to mi je konstatovao drugi dermatolog) te su uklanjani krioterapijom. u strahu sam odmah rekao djevojci da uradi papa test koji je bio u redu. sad ih vise nemam na glansu i prepucijumu vec jedno 2 mjeseca (vrlo brzo su se povukli) osim jedan-dva sitna na pubicnoj kosti.Sad imam novu djevojku sa kojom sam imao odnos bez zastite jer je doktorica rekla da je to sad ok medjutim to cr venilo se jos uvjek nazire, iako me ne pece niti osjecam bilo kakvu nelagodu, a kad namazem kanasten kremom skroz nestane mada se ppsle masturbacije ili odnosa javi. malo sam vam opsirnije opisao problem pa vas molim da mi date savjet sta dalje pogotovo zbog nove djevojke, te dali bi eventualno radjenje cirkumcizije bilo od nekakve koristi? napominjem da se bavim vrhunskim sportom te da vodim racuna o ishrani a pogotovo sad da radim na jacanju imuniteta pa da mi kazete sta bi mogao da uzimam preventivno kao i koju bi kremu mogao koristiti ako mi se negdje pojavi poneki manji kondilom jer mi je postalo jako frustrirajuce ici doktoru na spaljivanje. unaprijed veliko hvala

U redu, mozda sam i pretjerao u gornjem komentaru, ali biti navijac Ferarija u zadnje vrijeme je jako tesko i frustrirajuce

Ova druga opcija djeluje jako frustrirajuce I sigurno ne vodi prema zdravom mentalnom zivotu a kamoli prema zdravoj vezi na duze vrijeme.

ne znam kako bih opisao opci dojam ove vrhunske i vrlo zanimljive utrke. prije svega osjecam veliko zgrazanje, bijes i isfrustriran sam ponasanjem mehanicara i cijelog teama u boksu mclarena jer ovo prelazi sve granice normale. covjeku u kljucnim trenucima kada se lomi borba za naslov svjetskog prvaka, ovako los posao odrade (da ne spominjem prijasnje incidente) i na kraju ni kriv ni duzan, a vozi bez greske i uz alonsa najbrzi vozac na gridu, stoji na, usudio bi se reci ovako losoj poziciji, jer vjerujem da bi tu bilo puno vise bodova i bolji plasman. takodjer vrijedi i za mschumija koji je ovako lose plasiran u prvenstvu zbog velikih greska u svom timu. trkaci incident izmedju hamiltona i maldonada necu komentirat, kraj utrke, umor, trenutak dekoncentracije, zelja za sto boljim plasmanom ih je obojicu ucinila krivim zbog neosvojenog ijednog boda.ponavljam, prvenstveno sam isfrustriran bio (pitajte moje ukucane haha) greskama mehanicara u boksu mclarena. druga stvar. ovaj vikend sam prvi put gledao f1 na kreator f1 na 405 programu maxtv-a, jer je dosad bilo preko streamova stranih drzava. mislim, zalosno je da od 2 h utrke, 45 min gledamo pp-ove, bolje receno dosadne reklame, kojih je bilo na pretek, prestao sam ih brojat nakon 10 - tog puta.. i mislim da mnogim ljubiteljima f1 ovakve stvari jako smetaju, sto je previse, previse je.. treca stvar, komentator i komentiranje utrke je lose. da izvines svrsavanje nakon svakog preticanja i taj glas.. na pocetku sam se lijepo smijao al kasnije je djelovalo frustrirajuce. ko ga gledam bobo smrade cestitke alonsu raikkonenu i schumacheru. da su vettel grosjean hamilton i maldonado ostali, nebi ovako na kraju zavrsilo. al, lopta je okrugla, jos se u vrhu moze puno toga promijeniti. zivi bili pa vidjeli

usprkos svim slomovima i nevjerovanju u sebe nikad se nisam smatrala slabom ili zeljela nekog da rjesava stvari koje bih ja trebala rijesiti - a pogotovo nisam zeljela da me se drzi u mraku oko toga sto se dogadja - gore je saznati naknadno i onda se ubijati u pojam s razmisljanjem da nisam dovoljno dobro gledala, da sam trebala vidjeti da nesto ne valja, da sam trebala napraviti nesto - radije znam da se nesto dogadja koliko god ne mogla uciniti nista oko toga. ono sto je zeznuto kod toga je koliko pritisnuti nekog za kog mislis da ga nesto muci da prica, a kad ga ostaviti na miru - ne mogu se dogovoriti sama sa sobom oko toga sto bi trebalo napraviti kad se radi o meni, a kamo li znati za druge. prilicno frustrirajuce. toliko puta kad bih trebala pricati ne mogu naci rijeci.. jednostavno ne mogu. i kad bi smotana recenica pomogla, ne mogu je izgovoriti. bar ne vecinu vremena. a reci da nesto trebam.. nejde. cak ni onda kad se uspijem prisiliti da na sekundu povjerujem da smijem zeljeti.. nesto.. za sebe i radi sebe. indoktrinacija nevrijednosti, nevaljanosti, beskorisnosti, uzaludnosti pokusavanja, zauzimanja prostora, ne imanja prava na ljubav, iskrenost, sigurnost, pogreske, osjecaj da je nesto napravljeno dobro.. oduzimanje shvacanja da se u svakoj situaciji ne mora dati sve od sebe i da je u redu ne napraviti ono sto treba kad jednostavno iz nekog razloga ne mozes.. izvanjsko oblikovanje vlastitog identiteta trganjem onog sto jest i pritisak da mora biti ono sto oni zele da bude, gusenje u opravdavanju i pokusajima zauzimanja za sebe koja uvijek uspiju biti pretvorena u negativne emocije usmjerene prema sebi - jer sam godinama ucila raditi bas to ne poznavajuci alternativu i ne prepoznajuci da se zapravo radi o pritisku sredine u koju ne pripadas da te pretvori u svoj dio - da, radilo se o nekakvom osjecaju da stvari ne bi trebale biti takve i da se osjecas kao gost u vlastitom domu i da gledas stvari drugacijim ocima ali je to bilo preslabo da razbije uvjeravanja, i vlastita i s vanjske strane, da se to i to jednostavno tako radi koliko god ja osjecala nekakvu distancu i faznu pomaknutost koja te pretvara u promatraca koji oponasa pokrete sudionika koreografije koju bi trebao znati ali mu oni ne padaju prirodno i uvijek je tu trapavosti i nespretnosti i pokusaja pobune koji su najcesce zavrsili s emocijama negativno okrenutih prema samoj sebi jer jedino sto mozes misliti je da je sav taj osjecaj nepripadanja i razlicitosti i neprihvacanja negativan i nesto za sto sam sama kriva i sto bih trebala izbaciti iz glave. ponekad pozelim da sam ranije shvatila da je u redu osjecati se drugacije i ne imati potrebu za prilagodjavanjem umjesto da sam to smatrala svojim greskama. ponekad, ali zapravo, nista ne bih mijenjala - mozda su se stvari trebale posloziti tako kako su sada poslozene da bih stvarno shvatila o cemu se radi umjesto da to ostane na razini teorije. the damage is done, ali zbog toga sam to sto jesam. i koliko god se vecinu vremena utapala u vlastitoj dubini, ne bih zapravo zeljela da je nema. smijesno, nije li?

optužuje me, kaže da ga varam, da se na dr. palim, da tako nije bilo prije, da želi curu koju je imao a ne ovu koju ima. bilo šta da mu kažem, ne valja i na kraju sam ja njega povrijedila i ubila u pojam, na kraju je on žrtva koja pati. mogu razumjeti oboje jer bila sam sa obje strane, i mogu reci da mi je bilo GORE kad sam ja zeljela sex a on ne: bang: to je bas frustrirajuce, i tad sam shvatila kako je bilo mom bivsem muzu prije njega kog sam redovno ladno otkantavala kad mi se " nije dalo " jer sam mislila da je to moje pravo i da nema sta pizditi zbog toga, da cu se sexati kad mi dodje i nek se on izvoli tome prilagoditi... sto je rezultiralo izmedju ostalog da nam je brak otisao u kurac... jer je toi bilo samo vrh ledene sante

Multitasking je takoder poprilicno veliki nedostatak jer gasit pa palit aplikaciju po aplikaciju cisto radi kopiranja linkova iz maila u browser, ili iz skype-a u mail i sl. ce postat jako frustrirajuce vec nakon par sati koristenja.

dozivjela sam nesto slicno frustrirajuce je to do bola ja sam pobjegla glavom bez obzira jer ionako me ne krasi neko preveliko samopouzdanje u zivotu a jos imati takovog frajera koji te ne moze posteno ni....... hm... ako netko ima erektilnu disfunkciju to je mana kao i mnoge druge mane... ovisi samo koliko je konkretno ta mana vazna partneru u vezi... da li je dovoljno imati prijatelja njeznog, lijepo se razgovarati, setati, smijati istim salama itd... a u krevetu biti sama?... danas doduse urolozi cesto uspjesno rijesavaju te probleme... ali sto je s onima koji ili ne traze strucnu pomoc godinama ili cak ni tamo nema pomoci???... zar nije posteno potencijalnoj curi priznati svoj problem prije kreveta..... ljubav ocito ovdje ne pobjedjuje... ne bi bilo ni ovog pitanja tada ili...?;)

zvuci jako frustrirajuce, skoro al... opet nista

Draga teta sententia, znam da je frustrirajuce gledati mladu uspješnu i svestranu djevojku koja želi uživati u životu i ako vam je bespredmetno diskreditiranje ljudi svojevrsna psihoterapija i bježanje od vlastitih neuspjeha, onda neka vam bude.

U neku ruku shvacam pereza frustrirajuce je takva procesija koja traje 2 sata i vise u ovom slucaju.

Prvo brdo (cca 8 km nesto krace od Sljemena i malo jaci uspon) i tu me svi preticu katastrofa, bas frustrirajuce, razumijes ama bas svi.

Trenutno sam na putu i prilicno je frustrirajuce, vidim slobodne mreze oko sebe, ali se iPhone ne moze spojiti (MBP bez ikakvih problema).

cesto pisem to ' weee ' iako ne znam sta bi to trebalo predstavljati. uostalom da li je to uopce bitno?? doma sam, nisam isla danas u skolu.. naime ne mogu hodat. nisam ostala invalid ne daj boze, ali nakon jucerasnjeg treninga sve sta mogu je sepati. (nekima je sigurno to sad jako smijesno.. ddd) ovako, vec me par dana boli kuk i to dosta (pyre, sjecas se poze koju sam ti oponsala u sk kako sam se tusirala s ' bolesnim ' kukom??). dosla sam jucer na trening i vidjela, pa covjeca boli me. da bi nakon par sekundi shvatila da ja uopce vise ne mogu hodati.. i ostala sam bespomocna. nisam mogla nis drugo nego otici doma i to sepajuci.. zalim ljude koji su me morali gledati na putu do doma. sigurno su si mislili jel ova poludila zenska, al kaj im ja mogu.. od boli sam se pocela smijahti onda sam izgledala jos retardiranija.. znate ono kad zelite nesta, a ne mozete to napraviti.. e bas tako sam se ja osjecala. htjela sam hodat, a nisam mogla. to uskoro postane vrlo frustrirajuce. tako da smo zakljucili da bi bilo vrlo pametno ostati doma (ma daj) i tako da sam spavala do 10 danas, a moji iz raz (haha patite), probudili se kad vec oko 6, pol 7. tako da cijeli dan lezim, pa ne osjecam, a kad ustanem, boze pomozi.. nista, nadam se da bar malo imate sazaljenja za moj kuk pozdravlja sve, jeeeee

Ovo sto kaze drlovric je stvarno frustrirajuce.

Anketa na stranici Nekretnine.hr pokazuju kako je jako frustrirajuce ako ste nezadovoljni vanjskim izgledom Vašeg doma.

mislim nije da se zalim, ali postaje vec dosadno. naime moja cuvena noga vec oar dana odmara s naznakom da se ne krece bas mnogo. jucer sam bili kod mr. doktora i rekao mi je da ovo nema veze s kukom vec da je to misic koji se nalazi ispod crijevne kosti i hvala bogu nije nista slomljeno vec netuceno.. mislim ocito. jos mi je tamo reko neke latinske nazive, koji mi apsolutno nista misu znacili:) dok je on pola sata pricao, a ja samo klimala glavom, rekao mi je da bi bilo dobro da se i sutra odmorim i ostanem doma. reko care nema frke. ostajem, hehe. tako da sam i danas bila doma. mislim super je to kad ne ides u skolu, ali kad si doma i ne preporucuje ti se da se puno mices, ostajeti sjediti, lezati, buljiti u strop, gledati, jesti, piti, i sve to ponovo ispocetka.. malo frustrirajuce.. ali prezivjet cu. ajde barem sam gledala cijeli meč ljubicica i callerija koji je btw trajao 4 h (uh, bas je na kraju naporno bilo gledat) i hehe ljubo je pobijedio.. ma mi hrvati smo legende. zar ne?? dobit ceo argentinu, ziher. a sutra idem gledat parove. kupila sam kartu. ne idem u skolu a idem na tenis neko bi pomislio, ali racunam na to da ce mi sutra bit bolje s obzirom da je i danas bilo bolje nego jucer.. vec dugo imam zelju skakati padobranom i jucer sam u novinama vidjela da je od 16 do 18 god tecaj besplatan.. mislim znala sam ja to i prije ali za svaki slucaj sam to vidjela i sad me nista vise nemoze sprijeciti.. osim naravno staraca.. ali i to cemo nekako srediti. ne znam bas kako ali... zanima me jel ima jos takvih ljubitelja skakanja padobranom?? (sad odjednom sam ja kao neki ljubitelj, ma nisma samo mi je to kul) ok, odoh nastavit gledat tv.. saljem vam pozdrav jeeeeeeee