Za javnost će biti otvorena palača Akademije i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Stotinjak djela na izložbi sabrana su iz muzejsko-galerijskih ustanova, javnih i privatnih zbirki Hrvatske, Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine.

Umjetnici su svojim izričajem artikulirali prostor uokolo Galerije umjetnina, pa se stoga ova suradnja dviju muzejsko-galerijskih ustanova nacionalnog značaja u suradnji sa street-artistima s umjetničkim imenima Morka, Guru, Lunar, ElMag, Anxio i Senkone, prerasla u projekt pod imenom MEŠT ART IKULACIJA PROSTORA.

Kao što je Rijeka imala posebno, izdvojeno mjesto unutar muzejsko-galerijskih institucija 1954, tako je to mjesto potvrdila 1968. organizacijom Prve međunarodne izložbe originalnog crteža, koja je bila među prvim izložbama te vrste u svijetu.

I ove godine Muzej grada Rijeke 18. svibnja obilježava Međunarodni dan muzeja, niz događanja kojima se šira javnost upoznaje s radom muzejsko-galerijskih institucija.

Kako bi se to promijenilo, potrebna je promišljenija programska politika galerijskih ustanova, strategija otkupa, autorski koncipirani projekti koji bi umjetničku praksu pojasnili gradu i predstavili je izvan grada.

Ovaj se nakit odlikuje strogom redukcijom kolorističkih rješenja, uz posve jasno pridržavanje načela minimalizma. " Kontakt: Galerija ULUPUH Janja Ferić, v. d. voditeljice galerijskih djelatnosti ULUPUH-a Zagreb, Tkalčićeva 14 T/F: 01 48 13 746 E: [email protected]

Obnova Palače Sincich traje od travnja 2008. godine, te je untar palače između ostalog uređen galerijski prostor, suvremeno opremljen, pogodan za raznolike izlagačke koncepte i prostorno spada u red većih galerijskih prostora.

Na nekadašnji industrijski objekt podsjeća još jedino ime Baltic, sve ostalo arhitekt Dominic Williams, koji je sa svojim timom pobijedio na natječaju za adaptaciju mlina 1994. godine, pretvorio je u šest katova s pet galerijskih prostora od ukupno tri tisuće četvornih metara, niz atelijera, predavaonicu-kinodvoranu, knjižnicu, medijski centar i arhiv za studij suvremene umjetnosti.

Problem je u politici vođenja takvih muzejsko-galerijskih prostora koji upravo za cilj imaju proizvodnju umjetnosti u svrhu reprezentacije a ne kritičkog promišljanja.

Okuplja ne samo povjesničare umjetnosti nego i voditelje galerijskih odjela odnosno zbirki koje sačinjava umjetnička građa.

U posljednjih su nekoliko godina njezini radovi artikulirali neke ponuđene prostore galerijskih interijera ili eksterijera.

Ovaj Muzejsko-galerijski prostor je jedan od najljepših galerijskih prostora u Hrvatskoj u kojem su organizirane brojne uspješne izložbe (Ki sit ki lačan, Numen, Hrvatski apoksiomen, Refleksije vremena,). ova je izložba napravljena na znanstveno-popularni način, uz korištenje brojnih rekonstrukcija i modernih tehnoloških pomagala (3 D rekonstrukcije, videovodiči, wi-fi free zona). na tri jezika izdani su i znanstvena publikacija te popularni katalozi.

Veliki broj muzejskih i galerijskih institucija iz Zagreba i Hrvatske i ove će godine svojim sudjelovanjem u Noći muzeja doprinijeti atraktivnosti te manifestacije, te uspješnosti akcije i popularizaciji muzeja u Hrvatskoj.

Pet muzejsko-galerijskih ustanova, osam izložbenih prostora, deseci različitih programa, preko 3500 posjetitelja koji su se zadržali sve do jedan iza ponoći uz glazbu, izložbe, slastice kuhano vino i čaj... rezultat su Noći muzeja 2013. u Brodsko-posavskoj županiji.

U znaku neposredne prezentacije suvremene umjetnosti izvan muzejsko galerijskih prostora, cilj Festivala vizualnih umjetnosti Arterija II je ukazati i na vrijedne elemente novigradske kulturne baštine.

On smatra da bi se položaj likovne kulture mogao promijeniti i uvođenjem završnih ispita (mature) iz vizualne kuture, zatim kroz aktivnu ulogu muzejsko-galerijskih institucija, istraživanjem uzroka razlika u vizualnom obrazovanju u pojedinim sredinama te korigiranjem odnosa vizualnih područja unutar programa (slikarstvo (plošni mediji) 40 %, skulptura 15 %, novi mediji 10 %, arhitektura i urbanizam 20 %, dizajn 15 %).

Među zanimljivim posjetima Galerijskih prostora Starog grada, nedjeljni je posjet urednice WDR-a Nadice Markovica, sa sjedištem u njemačkom gradu Kölnu.

Otvorenim vratima galerijskih prostora, bez naplaćivanja ulaznica, Centar za kulturu Grada Đurđevca je u subotu i nedjelju, posjetiteljima pokazao s koliko odgovornosti čuva svoje kulturno nasljeđe, a uz to promiče i znanja o njenoj vrijednosti u sklopu europskog kulturnog prostora.

Svojim pristupom nadilazi uski krug stručne publike i zaštićenu sferu muzejsko-galerijskih institucija.

Namjera je galeriju Kortil prostorno reorganizirati i interijerno preurediti u cilju još boljeg zadovoljenja galerijskih standarda, te kvalitetnijeg korištenja i funkcioniranja izložbenog prostora.

Otprilike osamdeset posto od tri tisuće predmeta sabranih iz muzejsko-galerijskih, samostanskih i crkvenih te privatnih zbirki prvi je put objelodanjeno.

Organizatori velikog skupa bili su Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umje-tnosti, a za govornicom su se u tri vrlo intenzivna dana izredali povjesničari umjetnosti iz različitih hrvatskih krajeva, profesori, konzervatori i zaštitari baštine, muzealci, znanstveni istraživači, kustosi muzejsko-galerijskih institucija, ljudi iz medija koji se bave i pišu o umjetnosti te brojni sudionici iz srodnih struka poput arheologa i etnologa.

Cilj je izložbe strategije svijeta umjetnosti usporediti sa marketinškim strategijama poslovnog svijeta prisutnim na sajmu, a pojam branda kao temeljni pojam suvremenog marketinga primijeniti na analizu galerijskih oblika prezentacije umjetnosti.

Galerija Vijećnica nalazi se na službenom popisu priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj od strane: - ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - HDLU - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, te im se redovito šalju izvještaji o radu.

Na isteku ove (2002) godine pravi je trenutak da se osvrnemo na iznimno značajnu kulturnu politiku i sveobuhvatni dijapazon likovnih, galerijskih, izdavačkih i arhitektonsko-konzervatorskih aktivnosti koje su se tijekom godine intenzivno odvijale malo dalje od našega susjedstva, i koje su u opasnosti da budu zanemarene i prešućene samo zato jer se radi o aktivnosti i kulturnim investicijama Tvornice duhana Rovinj.

Osim toga, spaja ih i želja za radom u improviziranim uvjetima, te predstavljanje publici izvan sustava standardnih galerijskih prostora i pompoznih izložbenih ceremonija.

Međunarodni dan muzeja čini niz događanja kojima se šira javnost upoznaje s radom muzejsko-galerijskih istitucija.

Đurđevac se i ove godine našao na popisu 72 hrvatska grada koja su otvorila vrata svojih muzejskih i galerijskih prostora i dodatnim programima i u noćne sate nastojali privući zainteresiranu publiku.

Treba naglasiti da je problem krađa kulturnih dobara posebno zaoštren tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, u razdoblju od 1991. do 1995. g., kada je s okupiranih područja opljačkano i odneseno na desetke tisuća predmeta iz sakralnih, muzejsko-galerijskih i privatnih zbirki.