Narednik: - " Tko se to miče tamo dolje? " Mujo odgovori: - " Zemlja. " Narednik: - " Tko je to rekao da ga išamaram? " Mujo: - " Galileo Galilej. "

Galileo Galilej s tvrdnjom da Zemlja nije u središtu svemira, Charles Darwin s teorijom o podrijetlu vrsta, a sada i ovaj bezbožni klipan s umjetnom oplodnjom, kilometri polica knjiga, tisuće znanstvenih dokaza, sve je vrijedno ognja jer mudri proroci i apostoli s ravne ploče, gdje je puštanje krvi bilo vrhunac medicinske njege, nisu ništa čuli o tome.

Kao ni Bruno, ni Galilej nije dolijao zbog Kopernika (kojeg su uvažavali i pape Klement VII., Pavao II. i Grgur XIII.), nego zbog nekih skolasti? kih za? koljica koje danas više nitko ne razumije.

Budu? i da je bio znanstvena zvijezda, Galilej nije bio ni uhi? en ni su? en, nego je u Rimu diskutirao sa svojim akademskim kolegama, stanovao u peterosobnom stanu i svaki dan dobivao ru? ak iz firentinskog poslanstva.

Naravno, rekao je to Galileo Galilej, a zanimljivo je kako se skromni Dinamov trener našao uspoređivati s ocima astronomije.

Ispriku sam naravno prihvatila, sa smješkom jer tako nešto da se dogodi ipak je rijetkost i sve si mislim onako pametno kao Galilej " Eppur si muove "............

Prvi pravi mehanički sat, sat s njihalom, otkrio je Galileo Galilej sredinom 16. stoljeća, kada je primijetio da se njihalo njiše jenolikom brzinom i predložio da se to gibanje upotrebi za mjerenje vremena.

Galileo Galilej je, 1610. godine, prvi usmjerio teleskop prema njemu.

Brod kao paradigmatska heterotopija Foucault u svom tekstu o heterotopologiji navodi primjer kako je Galileo Galilei (Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e Copernicano, 1632.) razorio srednjevjekovni, hijerarhijski zatvoren sistem mjesta (mjesta su tada bila sveta ili profana, zaštićena ili nebranjena, urbana ili ruralna itd.): Ovaj prostor lokalizacije otvorio je Galilej jer je prava sablazan koju je izazvalo Galilejevo delo nije bilo otkriće, ili ponovno otkriće, da se Zemlja okreće oko Sunca, već afirmacija jednog beskrajnog i beskrajno otvorenog prostora u kom se prostor srednjeg veka donekle rasplinuo.

Usput rečeno, pitanje je da li je Galilej zaista imao sreću da konstruira prvi dalekozor ili je o mogućnosti konstrukcije dalekozora saznao od svog prethodnika na mjestu profesora matematičkih znanosti u Padovi, našega Dominisa U Londonu štampa niz spisa te objavljuje svoje najveće godinama pisano teološko djelo ' De Republica Ecclesiastica (O crkvenoj republici) te druge spise.

I nakraju zelim ti sve najbolje u zivotu i izabrao sam Istinu, pa ti slobno izbrisi sve moje postove, jer istina uvjek pobjeduje, ili kako bi kazo Galilej pred kardinalima i Papom kad su njega trazili da odustne od istine ipak se zemlja okrece srdacan pozdrav

Opite skromnog poljskog kanonika Nikole Kopernika potvrdili su Galilej i nova znanost.

U kojoj npr. autor teksta već u startu iznosi tvrdnju-neistinu o Galilejevom završetku studija medicine (naime, Galilej je odustao od studija na prvoj godini).

Zapravo, Galilej je bio prvi koji je izračunao ubrzanje sile teže i to iz svojih eksperimentalnih podataka.

Nije li to upravo onaj prostor što su ga prvog odredili Galilej i Newton?

Galilej i Kopernik otišli su dalje jer nisu bili ograničeni crkvenim dogmama.

Neptun je kroz teleskop prvi ugledao Galileo Galilej, dok je davne 1613. godine promatrao Jupiter.

To je prije 400 godina učinio Galilej kad je nedaleko bazilike svetoga Antuna u Padovi postavio teleskop i promatrao Jupiterove satelite.

Galilej otkrio - beskonačnost svjetova (kako god si vi to interpretirali).

Galileo Galilej je osudjen na dozivotnu tamnicu zbog tvrdnje da je Zemlja okrugla.

Rekao je šaptom Galileo Galilej, nakon nijekanja svoje teorije o okretanju zemlje oko sunca pred Inkvizicjom (i tu je Crkva u negatinom konteksti, kao uvijek). prikaži cijeli komentar

Prvi za kojeg postoje pisani dokazi da je pokušao mjeriti brzinu svjetlosti bio je Galilej (oko 1600. g.), i to pomoću dva fenjera.

A glede Spitzerove reputacije i vjerodostojnosti, znamo iz povijesti da je jedan puno veći znanstvenik, Galilej, podlegao pritiscima i povukao svoje učenje.

Galilej je utvrdio da je i dužina prijeđena puta jednaka kvadratu proteklog vremena (kvadrat nekog broja je taj broj pomnožen samim sobom).

Medjutim, Kopernik je potkrijepio logicnim rasporedom suncanog sustava sumnju u geocentrizam a Galilej, koji je dalekozorom dokazao da se sve planete ponasaju poput zemlje, osim sunca prema kojemu su one orjentriane, ostao je zapamcen u epistemologiji kao mucenik.

Praćenje ove serije i susret s nizom slavnih imena kao što su Pitagora, Anaksimandar, Aristarh, Demokrit, Eratosten, Galilej, Kepler, Newton, Huygens, Einstein, Hubble, Humason za mene je u to vrijeme predstavljalo fascinantan doživljaj, koji se još produbio nakon čitanja istoimene knjige, koja se pojavila uskoro.

On se družio s ljudima među kojima se kretao i Galilej.

Imajući to na umu, talijanski znanstvenik Galilej počeo je praviti pokuse oko 1592. godine, stotinu godina prije nego što je Columbo otkrio Ameriku.

Galilej je napravio neku vrstu toplomjera, koji se naziva zračni termoskop ".

Uzviknuo je veliki Galileo Galilej prije petstotinjak godina i ne sluteći da će u povijesti ljudske gluposti biti često citirana ova njegova velika univerzalna svevremenska mudrost.