Bertoša, Migracije i antagonističke grupe: starosjedioci i doseljenici između sukoba i suživota (Odrednice istarskog »modela« od XVI. do XVIII. stoljeća), Jugoslovenski istorijski časopis, Beograd 1988, 3 4; Gazophylacium (tematski broj), 1994, 3 4; M.

Dosad je objavila više od 70 znanstvenih i 190 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik " Dani hvarskog kazališta "; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, Forum, Rad HAZU, Građa HAZU, Gazophylacium, Kačić, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croatica, Kolo, Mogućnosti, Zadarska smotra, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulić, Vijenac, Mosorska vila, Poljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra i dr.) Popratila je predgovorom više od 70 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: " Ljevak ", " Školska knjiga ", " Mladost ", " Znanje ", " ABC - naklada ", " Mozaik ", " Laus ", Albatros Nova stvarnost, Neretva, Alfa, Naklada Bošković i dr. Za izdavačku kuću " Mozaik " priredila je za biblioteku " Zlatna lađa " dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I. B. Mažuranić i V. Nazora).

Bilo bi dobro da napišeš članek za nešterne od ovih knjigi; " Dictionar ili reči slovenske " od Habdeliča, " Gazophylacium illyrico-latinum " od Belosteneca, " Lexicon latinum " od Sušnika i Jambrešiča... ali da napišeš nešterni članek iz kajkavske književnosti nekaj od Štoosa, Matoša, Zrinskega, Frankopana, Galoviča, Domjaniča, Paviča, Brezovačkega, Krleže, Prešerena...

Važno je napomenuti da je u ovom samostanu djelovao Ivan Belostenec, pavlin, o bjavivši hrvatsko-latinski rječnik GAZOPHYLACIUM koji sadrži oko 40.000 riječi, spojivši kajkavski, štokavski i čakavski.

Ivan (Ioannis) Belestenec u opširnom rječniku Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (napisan prije 1675., a tiskan u Zagrebu 1740.) donosi najstariju potvrdu - stačilo pirovni, sa značenjem " dever svadbeni " i naznakom da je to dalmatinizam (dalmatice), što drugdje (" okol morja ") imenuju kum (svadbeni).

Stačilo je ušlo u drugi dio rječnika, hrv. - lat. registar (Gazophylacium illyrico-latinum), koji je doradio Jeronim Orlović.

Taj rječnik objavljen je tek nakon njegove smrti 1740. u Zagrebu pod nazivom Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatum aerarium (Riznica latinsko-hrvatskih imena).

Među knjigama nalaze se i neki neprocjenjivi primjerci, od djela Fausta Vrančića i Ruđera Boškovića, preko Marka Marulića, Frane Petrića, Petra Katančića, Gazophylacium Ivana Belostenca, pa do knjige Matije Divkovića tiskane bosančicom, kao i zbirka rukopisa na glagoljici.

Sudjeluje na znanstvenim skupovima kojima je tema hrvatska kulturna baština, a svoje radove objavljuje i u časopisima " Gazophylacium ", " Kaj ", " Libellarium ", " Kolo ", " Svjetlo ", " Tema ", " Marulić "...

Član znanstvenog vijeća Stalnog arbitražnog suda za zaštitu okoliša sa sjedištem u Den Haggu Predsjednik razreda Zaštita prirode u HUSZPO hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša Član Uredničkog vijeća časopisa Šumarski list, Croatian Journal of Forestry, Gazophylacium

Tom mu je prilikom Grad darovao Belostenčev« Gazophylacium »kao podsjetnik na bogatu kulturno - znanstvenu baštinu Lepoglave.

Godine 1663. povlači se u Lepoglavu gdje sprema svoje životno djelo Gazophylacium odnosno dictionarium latino-croaticum.

Među njegove glasovite članove ubraja se pjesnik, vjerski pisac i leksikograf Ivan Belostenec (1593./4. ⠀ 1675.) koji je kao velikodostojnik pavlinskoga reda proputovao različite hrvatske krajeve i savršeno upoznao sva tri narječja te na osnovi tih spoznaja stvorio svoje životno djelo Gazophylacium, latinsko⠀ hrvatski i hrvatsko⠀ latinski rječnik, Âťnajmonumentalnije književno djelo XVII. stoljeća u HrvatskojÂŤ.

Pod krovom samostana nastajao je veličanstveni tronarječni rječnik Gazophylacium.

Na kraju, ističemo posebno vrijedno djelo, (u sklopu biblioteke ČUVARI BLAGA), koje smatramo krunom našega rada, a riječ je o pretisku GAZOPHYLACIUM-a, latinsko-hrvatskog i hrvatsko-latinskog enciklopedijskog rječnika pavlina Ivana Belostenca, koji je u vrijeme svoga dovršetka bio drugi rječnik te vrste u svijetu.

Saborski zastupnik i gradonačelnik grada Lepoglave, gospodin Marijan Škvarić sa zamjenikom Župana Varaždinske županije, gospodinom Milanom Pavlekovićem, danas je posjetio Prvu gimnaziju Varaždin, te ravnateljici škole Janji Banić uručio vrijednu donaciju za školsku knjižnicu: rijedak primjerak latinsko-ilirskog rječnika " Gazophylacium ", pretisak djela iz 1740. godine.

Iznimno djelo leksikografa Ivana Belostenca Gazophylacium tiskan 1740. godine poslužio je i kao izvorište hrvatske mineraloške terminologije jer sadrži i 270 termina koji pripadaju mineralogiji.

Svoj dan će obilježiti i Općina Marija Bistrica i to svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 16 sati u Domu kulture, uz prigodan program, koji uključuje svečanu dodjelu priznanja povodom Dana Općine, promociju časopisa Gazophylacium i nastup mag. art.

Kad se usporedi ono što je ona navodno govorila Krleži 1902. i 1903. i kad se uzme u ruke fascinantna knjiga Ivana Belostenca Gazophylacium, s čudesnim natuknicama o Bogu, vinu i kruhu, kada se Djetinjstvo u Agramu, dakle čita s tim znanjem, onda vidite da je genijalni Krleža, oblikovao Terezine rečenice pomoću Gazophylaciuma.

Digitalizirani ' Gazophylacium ' Ivana Belostenca iz 1740. godine na simpoziju će po prvi put biti predstavljen javnosti kao primjer kako suvremene tehnologije mogu i trebaju biti ključni faktori u očuvanju, ali i sve većoj dostupnosti neprocjenjive knjižne i kulturne baštine čuvane u našim muzejima.

Svu je njegovu građu uvrstio u svoj dvostruko veći Gazophylacium, učinivši je tako temeljnicom hrvatske kajkavske leksikografije. H. je dobro poznavao djela europskih pisaca na latinskome jeziku, ali i dotadašnje malobrojne kajkavske pisce.

Ludus, Ludicrum, Ludere. Početno G jamačno je suoblikovalo i oblik izraza današnje (ili već davno negdašnje) riječi čigra.) Latinske pak riječi jocus i ludus zakladni naš leksikolog Ivan Belostenec (Gazophylacium, 1740, pisan vjerojatno o. 1660, pretiskan 1977) prevodi na hrvatski ovako (pisano suvremenom grafijom): Jocus = 1. »šala, šalnica«, 2. igra, 3. špotnica; Ludus = l. igra (zgodan pridometnuti distih i danas zvuči duhovito: Kad naybolye igra teche,/Obernutje mores pleche), 2. šala, ali ima i ludus litterarius, »meszto navuka, skola«; potom 4. »pesem«, i 5. »osmeh« (), pridometnuvši i jednoj i drugoj natuknici po nekoliko onodobnih frazema.

Najstarija knjiga u Zbirci, ujedno i jedina inkunabula, jest " Biblia sacra veteris et novi testamenti ab antiquitaten memorabilis ", Venetiis, 1487. U Zbirci se nalaze i vrlo vrijedna izdanja iz hrvatske i europske kulturne povijesti, kao što su Lucićeva " Robinja " iz 1638., više glagoljskih misala tiskanih u Rimu u 17. i 18. stoljeću, Belostenčev " Gazophylacium " iz 1740., " Parabolarum " Erazma Rotterdamskog iz 1516. godine...

iako je pisao nabožnu poeziju, hrvatsku znanstvenu i kulturnu javnost zadužio je velikim dvojezičnim rječnikom poznatim kao gazofilacij gazophylacium, seu latino-illyiricorum onomatum aerarium (gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi); druga knjiga rječnika ima naslov gazophylacium illyrico-latinum. djelo je ostalo nedovršeno s oko 40.000 riječi na 2.000 stranica teksta. gazofilacij je važan i po tronarječnoj (kajkavsko-čakavsko-štokavskoj) jezičnoj koncepciji. rječnik su dovršili i za tisak priredili pavlini: orlović i mužar, a prvo izdanje objavljen je u zagrebu 1740.

Uz to što ima i druga značenja (naziv srednjovjekovnog trgovačkog broda), Pinta je naziv veselog društva feudalne vlastele, a od 1988. god. i Udruga koja čuva i obnavlja kulturno blago Hrvata i izdaje časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku ko-jemu je naziv Gazophylacium u značenju riznica blaga.

Spomenimo samo neka od vrijednih izdanja koja će se moći vidjeti u našoj knjižnici: Pravni leksikon na latinskom jeziku iz 1599. godine, Kašićev Ritual rimski (1640.), Laksikon Svetih Otaca, careva i konzula iz 1668., glagoljski Rimski misal iz 1706. (?), Gazophylacium (1740.) itd.

Belostenec u rječniku Gazophylacium (1740) zapisao i istar. jezično blago.

Sredinom 1737. nazire se i postupno razvija sukob između pavlinskog i isusovačkog reda u svezi s tiskanjem poznatih rječnika Gazophylacium pavlina Ivana Belostenca i Lexicon Latinum Andrije Jambrešića.

Gazophylacium je nastajao prije 1675. godine, dijelom u Lepoglavi no ostao je nedovršen.

Veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik Gazophylacium Ivana Belostenca napisan je prije 1675., kada su u Europi postojala samo dva velika enciklopedijska rječnika (talijanski i francuski), ali je tiskan tek po autorovoj smrti 1740. Po svojoj tronarječnoj orijentaciji Belostenec je bio blizak piscima ozaljskog književnojezičnog kruga.