Bednjanska svadba pokrenuta je pod vodstvom priređivača teksta, redatelja i scenografa Josipa Genca još 1980. godine, no vrlo brzo postala je izuzetno popularna i izvan Bednje, te je dosad u Hrvatskoj izvedena više od 90 puta.

Nakon zadnjeg nastupa u Babincu, u cestičkoj općini, gdje su posjetitelje oduševili izvedbom Bednjanske ženidbe, glumački i glazbeni ansambl KUD-a Josipa Genca uskoro će nastupiti i u susjednoj Krapinskoj županiji te Svadbom razveseliti građane Krapinskih Toplica.

U cilju čuvanja izvornog bednjanskog govora kao hrvatskog kulturnog blaga i njegove promidžbe na nacionalnoj razini, Kulturno-umjetničko društvo Franje Serta ovog će i sljedećeg mjeseca uprizorenje autohtone Bednjanske svadbe autora Josipa Genca prikazati na dvije renomirane kulturne adrese.

Nazočilo joj je više od tridesetak učitelja, profesora, članova KUD-a Josipa Genca, predstavnika Općine Bednje i drugih zainteresiranih za čuvanje, njegovanje i promicanje bednjanskoga govora.

Uz pjevački zbor i tamburašku sekciju KUD-a Josipa Genca iz Bednje, nastupili su i članovi KUD-a Cvetlinski zvon i mladi cvetlinski tamburaši, zapjevali su i Kavaliri te učenici bednjanske Osnovne škole Franje Serta.

Pod vodstvom uglednih bednjanskih majstora Zlatka Genca-Runjaka i Branka Baničeka-Fiće, mjesni građevinari, soboslikari i ličioci poslije Nove godine obojili su školsku sportsku dvoranu.

Nakon sjednice, kratki program održali su tamburaši i zbor KUD-a Josipa Genca, a stihove je govorila učenica Lana Grobenski.

Teško oboljelog kolegu, novinara Jutarnjeg lista Mladena Genca, u njegovu su domu u Bednji, nedaleko od Lepoglave, posjetili kolege Ernest Fišer, predsjednik Županijske novinarske udruge, i Željko Pavlek, predsjednik Podružnice novinara dopisništava, malih redakcija i umirovljenika.

Popratni program začinjen pjesmom ženske vokalne skupine Kraljica Jelena i gitarskim varijacijama Genca Quivlakua, koji je privukao nemali broj uzvanika i potencijalnih donatora, organizirala je agencija Clain Nova, a kao ekskluzivna gošća predstavila se tekstilna umjetnica Božena Martinčević s nizom odjevnih kreacija nadahnutih splitskim koloritom, uz pomoć manekenki Modne agencije " Kristina ".

Kao šlag priredbe uslijedio je nastup gostiju iz Bednje, članova Kulturno umjetničkog društva Josip Genc, a u najavi predstave je istaknuto: - Dobro došli na uprizorenje 3. čina ženidbe prema autohtonim zapisima Josip Genca.

One su, prema istraživanju novinara Mladena Genca, jedine očuvane Moscatellijeve orgulje u sjevernoj Hrvatskoj i jedino veće djelo talijanske škole postavljeno u Hrvatskom zagorju. (ljr)

Uz Limenu glazbu, u programu su sudjelovali i tamburaši KUD-a Josipa Genca, glazbeni sastav Kavaliri i Ženska vokalna grupe Lire iz Đurmanca, a kao solisti nastupili su i sopranistica Suzana Češnjaj i Danijel Češnjaj.

Čak 360 posjetitelja te je večeri s velikim zanimanjem pratilo izvedbu Bednjanske svadbe autora Josipa Genca, a buran pljesak na kraju predstave duge 75 minuta na najbolji je način pokazao da je publika prepoznala trud, entuzijazam i rad što ga bednjanski dramski amateri ulažu u čuvanje svojih izvornih narodnih i po mnogočemu posebnih svadbenih običaja.

Fošnjik ne Bednje ove su godine organizirali Općina Bednja u suradnji s KUD-om Josipa Genca, DVD-om i drugim udrugama, a načelnik Bednje Mirko Bistrović osobno je počastio maškare s 1200 krafni, s 800 na Bednji i 400 u Vrbnu.

Prvi put uprizorena je 1980., zaslugom priređivača teksta, redatelja i scenografa Josipa Genca, koji je na takav način uspio sačuvati bogato autentično bednjansko nasljeđe

Marko Grzunov je u obrani rekao da poznaje samo Marka Pavića i Genca Daku (obojica iz Zagreba), te da je od " Pavića čuo da Valentić ima neke dugove nekim ljudima iz Zadra "

Danas saslušani policajci Marinko Puškarić i Dalibor Grgić svjedočenjem su potvrdili da su 25. svibnja u dvorištu Miće Valentića u Cetingradu uhitili Marka Grzunova i Genca Daku pošto je Grzunov rekao da su došli u vezi s dugom od 460 tisuća kuna

Vijeće je odbilo prijedlog obrane Danijela Miočića, Elvisa Lučića, Marka Grzunova i Genca Dake za puštanjem iz pritvora jer, kako je navedeno, ostaju razlozi za pritvor, a na takvo rješenje okrivljenici se ne mogu žaliti

Ovdje nailazimo kod Herodota na vrlo važan podatak, kad nam nabraja plemena od kojih se je sastojao najplemenitiji iranski narod-narod Medijaca, a to su, prema Herodotu: Busi, Paretakieni, STRUHATI, Arizanti, Budini i Magi (na grčkom: Esti dc Medon tosade genca: Boysai, Paratakenol, STROYHATES, Arizantoi, Voydioi, Magoi.