Osnovna mirovina Mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti koju ostvaruju osiguranici koji su, od 1. siječnja 2002., obuhvaćeni i obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnovna mirovina određuje se prema stažu osiguranja navršenom nakon 1. siječnja 2002., prema 0,25 % bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, 25 % aktualne vrijednosti mirovine i osobnim bodovima osiguranika u trenutku odlaska u mirovinu;

Razvidna je trostruka dobit starijih građana; 1. Pokupovali su nekretnine za vrijednosti koje realno nikada nisu otplatili-dobitnici stariji građani. 2. Od dobivenog novca prodajom banaka djelomice je podmirena razlika za isplaćene mirovine-dobitnici stariji građani 3. Primaju mirovine po modelu generacijske solidarnosti iz fonda u koji su vrlo malo ili ništa uplatili-dobitnici stariji građani.

Usklađivanje mirovina Način na koji se obavlja usklađivanje mirovina s ekonomskim kretanjima; u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj mirovine se usklađuju prema plovici stopa rasta plaća i polovici stope rasta cijena na malo;

Ako je član obveznog mirovinskog fonda stekao uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu (pod uvjetima mislimo na potrebne godine života i radnog staža) pod uvjetima povoljnijim od općih uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na osobnom računu člana obveznog fonda bit će putem REGOS-a prenesena na Državnu riznicu koja će mu odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Uz pomoc gradjanske sutnje dovedeni smo pred ponor u koji necu pasti samo oni najvjestiji. najodgovorniji, najpohlepljivi koji su nas do njega doveli.1.Sutili smo kad su bez pitanja drustveno vlasnistvo pretvorili u drzavno po. 2. Sutili smo a jos i dalje sutimo kad drzava bez kontrole i odgovornosti rasprodaje oteto nam vlasnistvo koje su generacije stvarale i sacuvale da bi samo razbojnici od te prodaje imali korist.3.Sutjeli smo i jos sutimo kako nam se drustvo raslojava na mali broj bogatih a sve veci i veci siromasnih. 4. Srednji sloj kao najvaznija snaga svakog drustva je nestao.5.Nestalo je humanosti i generacijske solidarnosti bez koje nijedno drustvo ne moze funkcionirati (zdrastveno i mirovinsko osiguranje itd.) 6. Stojimo pred ponorom i cekamo da se zemlja pomakne umjesto da se probudimo iz te pogubne sutnje i sprijecimo da nas zaspale bace u provaliju.Stoga mi ova jutarnja spranja sve vise i vise lici na budilicu kako bi se uspjeli na vrijeme probuditi.

Prva nelogičnost mirovinskog sustava generacijske solidarnosti u prvom mirovinskom stupu ogleda se u činjenici što je 2008. u mirovinu otišlo nešto više od 54 tisuće osoba, od čega je samo 11,47 posto imalo puni mirovinski staž.

Ministar Mirando Mrsić podsjeća kako je nakon velikog pada broja osiguranika devedesetih godina, zahvaljujući gospodarskom rastu i reformi mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti početkom 1999. pa do 2007. godine broj osiguranika kontinuirano rastao.

Može li dokup mirovine ući u javni sustav generacijske solidarnosti?

Zavod je osnovan radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznog mirovinskog osiguranja, na temelju generacijske solidarnosti.

U SSSH, pak, ističu kako su se susreli i sa poslodavcima koji uredno uplaćuju pet posto bruto plaće na radnikov račun u drugom mirovinskom stupu, jer se u tom sustavu već za tjedan dana može uočiti da doprinos nije plaćen, a da istodobno ne uplaćuju preostalih 15 posto bruto plaće u sustav generacijske solidarnosti.

Zoran Anušić, viši savjetnik Svjetske banke, kaže da se, zbog višekratnih intervencija u prvi stup, " pojeo " prostor za daljnje djelovanje na zamjeni sustava generacijske solidarnosti drugim stupom.

Naime, zbog viših troškova generacijske solidarnosti koje su stvorili dodaci i povećanja mirovina nedostajalo je novca za pokriće tranzicijskog troška koji bi nastao da se povećavala stopa izdvajanja za drugi stup.

Uz povećanje te stope, Anušić upozorava da bi bilo važno odrediti i koji stupanj solidarnosti u sustavu generacijske solidarnosti želimo, odnosno možemo podnijeti.

Uprava za međugeneracijsku solidarnost obavlja poslove praćenja mirovinskog i ostalih sustava koji se tiču starije populacije i predlaže mjere poboljšanja; predlaže i prati primjenu propisa koji se odnose na starije osobe; prati stanje u okviru svog djelokruga i prikuplja podatke za izradu stručnih podloga radi predlaganja izmjena propisa iz oblasti zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, mirovinskog osiguranja koji će pridonijeti jedinstvenom reguliranju pitanja koji se tiču starije populacije; potiče organiziranje dnevne skrbi u domovima za starije i sličnim ustanovama; potiče osnivanje centara za skrb o starijima i servisa za pomoć u kućanstvima; stvara uvjete za uvođenje tzv. geronto-domaćica za pomoć u kući; potiče razvijanje uslužnih djelatnosti u domovima za starije; predlaže mjere za otvaranje timskih savjetovališta i telefona za pomoć; potiče uvođenje olakšica i popusta za starije; predlaže mjere za poticanje svijesti o potrebi uzajamnog pomaganja, brige o starijima, susjedske pomoći, potiče ustanove u kulturi, medije i organizacije da nude moguće oblike suradnje sa starijom populacijom; predlaže uvođenje mjera prevencije sa svrhom na prilagodbu smanjenoj tjelesnoj snazi, umirovljenju, smanjenom prihodu, smrti supružnika; potiče ponude mogućeg korisnog rada u mirovini i edukacije o značaju generacijske solidarnosti; surađuje s humanitarnim i vjerskim organizacijama, vladinim i nevladinim udrugama i organizacijama; predlaže mjere radi organiziranja zaštite od tjelesnog i duševnog izrabljivanja starijih osoba; prati načela svjetskih organizacija, propisa EU i predlaže usklađivanje nacionalnoga zakonodavstva.

Danas je u Hrvatskoj nesporna kriza aktualnoga društvenog modela, osobito modela među-generacijske i unutar-generacijske solidarnosti.

Može li sustav generacijske solidarnosti pritom izdržati novo smanjenje priljeva sredstava?

To sa sobom nosi mnoštvo novina i negativnosti od rušenja sustava mirovinskog osiguranja i generacijske solidarnosti uopće, do naglašenih potreba skrbi o starijoj populaciji i sl.

No ne treba takve skupine uključivati u mirovinski sustav generacijske solidarnosti.

Kada u mirovinu počnu odlaziti radnici koji će mirovinu primati iz generacijske solidarnosti i drugog stupa osiguranja postati će svima jasno koliko štete se nanosi radnicima za koje se mirovinski doprinos plaća na minimalac a ispod stola, na ruke stvarna plaća.

Stoga preporuča postupno povećanje dobi umirovljenja za žene na 65 godina, vraćanje stope umanjenja za rano umirovljenje na stare razine, te postupno usklađivanje povlaštenih novih mirovina s općim sustavom generacijske solidarnosti.

Proporcionalno su umanjena izdvajanja za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, te doprinos za zapošljavanje.

Zaboravlja se da su krize mirovinskih sustava generacijske solidarnosti u Europi pa i u svijetu posljedica gospodarskih kriza, što je kod nas još potencirano zbog prekobrojnih neopravdanih mirovinskih privilegija.

Svima je bilo jasno da loša demografska struktura i činjenica da stanovništvo iz godine u godinu stari mogu dovesti samo do toga da država u budućnosti ima sve više problema s osiguranjem novca za isplatu mirovina iz sustava generacijske solidarnosti, i da je osobni račun, kako onaj obvezni, tako i onaj u sustavu dobrovoljne štednje, najbolje što mogu učiniti za sebe.

Plaća = doprinosi iz plaće porez na dohodak neto primitak zaposlenika Ukupni trošak poslodavca za isplaćenu plaću uvećava se i za zakonom propisane doprinose na plaću, tako da je ukupna obveza poslodavca: Ukupni trošak poslodavca = plaća doprinosi na plaću Plaća koju poslodavac isplaćuje zaposleniku na temelju zasnovanog radnog odnosa podliježe plaćanju sljedećih doprinosa: doprinosi iz plaće: - 20 % doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, odnosno - 15 % doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti 5 % doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje za osiguranike koji su osigurani u II. stupu mirovinskog osiguranja; doprinosi na plaću: - 15 % doprinos za zdravstveno osiguranje, - 0,5 % posebni zdravstveni doprinos za osiguranje od nesreće na radu i profesionalnog oboljenja, i - 1,7 % doprinos za zapošljavanje.

Pravila o obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti uređena su odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 102/98, 127/00, 59/01 i 109/01).

Inače, ministrica obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti Jadranka Kosor tražila je, kako doznajemo, da se njezinom resoru u proračunu osigura oko 6,8 milijarda kuna.

Glavni je razlog, očito, u stalnom pumpanju sustava generacijske solidarnosti.

Kada su se u Americi i Njemačkoj pojavili prvi mirovinski sustavi zasnovani na konceptu generacijske solidarnosti preko 30 (trideset) radnika izdvajalo je iz plaće za 1 (jednog) svog penzionera koji je napustio svijet rada.

Sistem generacijske solidarnosti definitivno se urušio, a njegova najveća žrtva su ljudi koji su u mirovinu otišli nakon 1998. godine.

Cilj je da se ispravi nepravda zbog koje umirovljenici koji su štedjeli i u drugom mirovinskom stupu danas imaju manja ukupna primanja od onih koji su štedjeli samo u sustavu generacijske solidarnosti.