Voditelj studija Krešimir Pavelić glavni je istraživač i voditelj projekta Molekularna obilježja miofibroblasta Dupuytrenove bolesti koje se nalazi unutar programa Integrativna genomika i proteomika u istraživanju raka.

Javnozdravstvena genomika djelatnost je koja analizira utjecaj gena na zdravlje populacije u interakciji sa životnim stilom, prehranom i okolišem.

Prema Nacionalnom uredu za javnozdravstvenu genomiku (National Office of Public Health Genomics), pri CDC-u (The Center for Disease Control and Prevention), javnozdravstvena genomika " promovira i provodi integraciju genetičkih istraživanja, politike i prakse u cilju unapređenja zdravlja populacije ".

Pojašnjava nam kako je neophodno da genomika postane sastavni dio medicinske edukacije.

Genomika cjelokupnih okoliša metagenomika nam omogućuje da bez pojedinačnog uzgoja organizama, postupkom izravne izolacije, sekvenciranja i računalne analize genske informacije, dobijemo potpuni uvid u raznolikost funkcija pojedinih mikrobnih okoliša.

Genomika kao grana medicine koja se temelji na promjenama gena i poremećajima uzrokovanim tim promjenama, silno je napredovala u proteklom desetljeću.

Nalaze se na kromosomima a geni se prenose sa roditelja na potomstvo gene mutation (genska mutacija) je trajna promjena strukture gena koja zahvaća jedan ili nekoliko nukleotidnih parova gene therapy (hrv. genska terapija) je metoda liječenja bolesti uzrokovanih genetskim poremećajima koja se temelji na uvođenju funckionalnih gena u stanice gene code (hrv. genski kod) je slijed nukleotida u DNA koje kodiraju jednu aminokiselinu genome (hrv. genom) je ukupan nasljedni materijal u svakoj stanici organizma genomic DNA (hrv. genomska DNA) DNA u jezgri koja izgrađuje kromosome genomics (hrv. genomika) je znanstvena disciplina koja proučava strukturu i funkcioniranje genoma genotype (hrv. genotip) su svi geni koje jedinka naslijedi od roditelja H homologus chromosome (hrv. homologni kromosomi) su kromosomi koji sadrže gene za ista svojstva.

Genomika je različita od genetike, a proučava organizaciju i evolucijsku povijest DNK.

Zbog toga, pored velikih obveza na izgradnji sustava, pokre ć emo nove diplomske studije (Studij smotatologije na MF mo ž da ve ć od 2006./07., Studij farmacije?) zatim novih poslijediplomskih studija (« Fiziologija i fiziolo š ka genomika »- me đ unarodni poslijediplomski studij na engleskom jeziku, i poslijediplomski studij« Biologija tumora »na hrvatskom i engleskom jeziku) te za sada« etabliranih »stru č nih studija: Studij sestrinstva, Fizioterapije i Medicinske radiologije.

Javnozdravstvena genomika je djelatnost koja analizira utjecaj gena, odnosno povezanost i međusobni utjecaj genetskog određenja i životnog stila, prehrane i okoliša, na zdravlje populacije ili pojedinca.

Očito je da će molekularna biologija te genomika i proteomika u budućnosti dati preciznije odgovore na pitanje kako uništiti tumorsku stanicu ili, još bolje, kako spriječiti aktivaciju mehanizma koji dovodi do razvoja tumorske stanice.

Nadalje, u područjima kao što je znanstveno istraživanje, javno zdravstvo ili genomika, možda nikad neće doći do velikih V2 instalacija (9).

Genomika se također može smatrati podpoljem bioinformatike.

Ali mislim da će funkcionalna genomika to razdoblje bitno skratiti, zaključuje dr. Pavelić.

Ako se na ispravan i promišljen način primjeni u praksi, genetika i genomika pružaju velike mogućnosti, od ranog suzbijanja ili odgode pojave bolesti preko mogućnosti individualizirane preventivne primjene, individualizirane primjene lijekova (na temelju genetskih predodređenosti za bolje ili lošije metaboliziranje lijeka) do mogućnosti genske terapije.

Neke od novijih metoda su: fluorescencija klorofila suhog sjemena i sjemena u fazi klijanja, analiza plinova u sjemenu, tehnologija Q2, metoda procjene sadržaja etanola u sjemenu, molekularne tehnologije, protočna citometrija, Luminex mapiranje, genomika, proteomika, metabolomika, metode za povećanje kvalitete sjemena, elektrifikacija i dr.

Kandidat mora imati najmanje dvije godine postdoktorskog obrazovanja u inozemstvu Kandidat se može prijaviti za dolazak u Hrvatsku ako je izvan države boravio najmanje dvije uzastopne godine Kandidat mora imati ponudu za radno mjesto (puno radno vrijeme) od jedne ustanove u Hrvatskoj Znanstvena polja unutar kojih je moguće prijaviti projekt: Biokemija, Bioinformatika, Biologija, Biofizika, Onkologija, Biologija stanice, Razvojna biologija, Evolucijska biologija, Genetika, Imunologija, Mikrobiologija, Molekularna biologija, Neuroznanost, Strukturalna biologija, Virologija, Stanična fiziologija i dr. (navesti): Botanika, Genomika...

Na sreću, intenzivan procvat molekularne biologije te znanosti kao što su genomika i bioinformatika daju nam nadu da će borba protiv bakterijskih bolesti i njihove rezistencije u skorijoj budućnosti doživjeti revoluciju.

Znanstvenici Odjela uključeni su u provođenje diplomske i postdiplomske nastave o genomskim pristupima u biomedicini putem izbornog predmeta/kolegija " Funkcionalna genomika kroničnih i zloćudnih bolesti " i postdiplomskog kolegija " Genomski pristupi u biomedicinskim i translacijskim pristupima ".

Pred znanstvenicima je još teži i po opsegu mnogo veći posao od projekta Ljudski genom; odrediti strukturu desetaka tisuća proteina. Strukturalna genomika prvi je korak nakon projekta Ljudski genom.

Genomika, proteomika i bioinformatika su dio porodice bioloških " informacijskih tehnologija " koje se upotrebljavaju za analizu, tumačenje i primjenu podataka cjelovitih sekvencija genoma i proteoma živih organizama u rasponu od bakterija do čovjeka.

Područja znanstvenog istraživanja su biljna populacijska genetika, molekularna filogenija i sistematika te funkcionalna genomika i biokemija.Trenutačno aktivno sudjeluje u realizaciji dvaju znanstvenih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH (Farmakobotanička i kemijska karakterizacija cvjetnica hrvatske flore i Regulatorni mehanizmi fotosinteze i diferencijacije plastida).

Zanima ga razvojna biologija i genomika.

Genomika je znanstvena disciplina koja koristi karakterizaciju molekula te kloniranje cijelog genoma da bi se proučila struktura, funkcioniranje i evolucija gena te da bi se dobili odgovori na temeljna biološka pitanja.

Prof. dr. sc. Daslav Hranueli sa svojim malim timom na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, osmišljava nastavu i obavlja istraživanja iz jednog razmjernog novog znanstvenog područja, nazvanog funkcionalna genomika.

Nekoliko Europskih tehnologijskih platformi (" European Technology Platforms " ETP) doprinosi postavljanju zajedničkih istraživačkih prioriteta u raznim područjima kao što su npr. prehrambene tehnologije i procesi, biljna genomika, šumarstvo i povezana industrija, globalno zdravlje životinja, uzgoj životinja na farmi.

Fiziološka genomika je nova grana fiziologije koja ima svrhu definirati funkciju što je moguće većeg broja gena u razdoblju nakon dešifriranja ljudskog genoma (DNK).

Projekt EU-a je na nakin način determinirao u čemu ćemo participirati jer su to teme usvojene kao razvojne potrebe europskog društva - jačanje tehnološke baze europske i hrvatske industrije i povećanje njezine međunarodne konkurentnosti; znanost o životu, genomika, biotehnologija u službi zdravlja, tehnologija informatičkog društava, nanotehnologija, aeronautika i prostor, kvaliteta i sigurnost hrane, globalne promjene i ekosustavi, istraživanja eneregije i transporta, građani i upravljanje društvom utemeljeni na znanju, itd.

KREŠIMIR PAVELIĆ, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Boškovi, uz uređaj za kloniranje Očekujem korjenite promjene u liječenju raka, jer će nove metode funkcionalna genomika i proteomika već za dvije, tri godine omogućiti da otkrivamo kandidate za rak, kaže Krešimir Pavelić, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković gdje od 1. siječnja 2003. počinje raditi novi Centar za funkcionalnu genomiku, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Povodom izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, znanstvenom polju temeljne medicinske znanosti, znanstvenoj grani genetika, genomika i proteomika čovjeka, čast nam je pozvati Vas na nastupno predavanje pod nazivom: " Značaj i uloga oksidativnog stresa u dijagnostici bolesti probavnog trakta " koje će održati dr. sc. Jasna Dovhanj, dipl. ing. Predavanje će se održati u utorak, 11. listopada 2011. u 10:00 sati, u predavaonici Klinike za ginekologiju i opstetriciju KBC Osijek (III. kat), J.