Nažalost, otrov je proglašen važnom informacijom, a mase bez mozga ili s njime na paši ponašaju se kao gladna krava na livadi mlade djeteline.

Šnicl kad sam gladna, a kremšnite kad mi se hoće slatkog. (... sad će neki komentirati: GLE, BIK

Svjesna sam toga da moja prehrana nije nimalo zdrava a ni redovita ali koliko god da jedem uvjek sam gladna.

Na posao si ponesem po dvije voćke i uvijek imam bademe i lješnjake u torbi, ali i pokraj toga uspijem biti gladna dok dodjem kuici.

Ne znam događa li se to još kome, ali što sam duže na tašte ili gladna meni šećeri rastu.

Sinoć nisam mogla zaspati pa se razmišljam tako davnih događaja djetinstva.. Negdje 1992 godine u vrijeme Uskrsa i počinjao je rat na područima gdje sam prije živjela.Iako su svakodnevno padale granate ili nadlijetali nas neprijateljski zrakoplovi ipak smo u svojoj dječijoj naravi bili naivni i dobronamjerni.Iako su nam roditelji branili da komuniciramo sa vojnicima a bili su to dečki iz Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda, za mene i moju sestru bili su fascinantni, a i mi smo njima.vjerojatno jer su ti mladići ostavili svoju djecu po područjima Lijepe naše a došli su se boriti u nepoznate krajeve.Kako je bio rat i nije bilo električne energije a u mjestu gdje smo živjeli svi su već prije pobjegli mi nismo imali kuda pa smo ostali i živjeli neku ratnu svakodnevnicu.Tako bi vojska vraćajući se sa straže ili položaja prolazila pored naše kuće u oklopnim vozilims nosili su puške i odijela a za mene su to bili junaci, koje smo mi uvijek dobronamjerno zvali na ručak ili kavu jer kako napisah prije nije bilo struje i tata je rekao mami neka kuha sve što ima i neka ljudi jedu jer su gladni i da vojnička hrana nije ukusna.Uglavnom slušala sam razgovore odraslih i kako je tata govorio mami sve dok vojska tu i ne povlači se neka ostane tu jer nemamo kamo i da će sve biti dobro.Sjećam se jednog vojnika iz Vukovara zvao se Željko bio je 2 x ranjen i svejedno je bio u vojsci.Donio je mojoj majci košulju vojničku da mu prišije neke značke i taj dan bio slobodan.Idući dan tata došao i rekao da je ubijen tj poginuo je.. Svi smo plakali.. Bili su to dani vjere da će sve biti dobro i da neće biti rata iako je vojska bila tu.. Naposlijetku područje gdje smo živjeli agresor je okupirao 22.7.1992. a samo dan prije smo napustili mjesto.. čekajući u koloni na mostu na Savi kod Slavonskog Broda da prijeđemo granicu i na kraju smo prešli na kompi u Svilaju.. Sjećam se da me hrvatski vojnik nosiocijelim putem jer nisam mogla hodati i bila sam jako gladna i dao mi je svoj neki keks koji jeo.. Iako su drugi ljudi plakali naša mama nikada nije plakala iako nismo imali novaca niti kamo nije plakala rekla je samo sestri da ju drži za ruku i da pazi na mene.. Sve u svemu za mene su naši hrvatski vojnici zauvijek ostali junaci.. Ponos Hrvatske, naša prošlost koji su svojim životima zapisali povijest našeg naroda i žalosno je da se ne smije reći da su srbi izvršili agresiju nego se traži diplomatski izraz pobunjeni Srbi, kako god, dok se strvarala država nije bilo važno ništa a sada se gleda sve.. Pravo rata i mira nije isto.. i ne može biti a tko to nije preživio ne može o tome govoriti

I nije mi lako, ne zbog toga što sam gladna ili zato što mislim da bih mogla posustati... nije mi lako jer vidim kako to gledaju ljudi oko mene.

Abel je gnjusna debela spodoba a Kain je gladna šljakerčina i nema nikakvih jebenih zmajeva niti četvrtodimenzionalnih vanzemaljaca, vjeruj mi (šlagerpevač 21.02.2007. 00:15) Nemanjito... ja sam uvijek u pravu, a i kad nisam, onda sam mudriji (pooka pooka pooka pooka pooka pooka pooka pooka po 21.02.2007. 05:20) Židovi su je razapeli jednu ribu i odlučili se za " drugu ".

Časovi su se vukli kao gladna godina nikad kraja a Marijan je jedva čekao da zazvoni i da izađe malo vani, drugi čas je bilo fizičko eh tako će da se popravi raspoloženje.

U tom svjetlu jasno vam je da sam gladna jer langošica nije bilo, iako duhovno ispunjena, jer znam da će svi prisutni poslodavci raširenih ruku i nogu prihvatiti sve danas prisutne poslotražioce.

a o komentiranju za vrijeme radnog vremena na trošak poreznih obveznika čija djeca su gladna nema smisla ništa ni reći to je za zatvor, dugotrajni, bez pristupa internetu:)

Ja inače nisam prosta, više sam prosto-proširena... nakon svih pohvala kako sam uspjela skinuti 30 kg, ali mi je doktorica rekla da prekinem s dijetom radi nekih drugih zdravstvenih problema, ja ju shvatila ozbiljno i od studenog do sada vratila 5... od danas sam se opet stavila na dijetu, tako da sam jela samo karfiol na vodi... možete zamisliti kako sam gladna... sve me strah da ću ovog trenutka popustiti i očistiti hladnjak...

Djeca koja su između obroka neizbježno bila gladna, rutinski su dohranjivana vodom i/ili formulom.

Riumanka, ajmo mi u subotu na jedan kraći izlet, nas dve (ili tri) možda onaj Kailashev, to me nekako baš privuklo, a ja bi rado i u nedjelju do Baške (kronično gladna bauljanja).

evo me dragi moji... jedva stigoh... promrzla.. gladna.. umorna.. glasovi se prebrojali... srića sve je štimalo... sad bi bilo najbolje poći u postelju... ali kako vas ostaviti a ne javiti se... pozdravljam vas sve.. danas vas nisam stigla obići.. uraditi ću to sutra... falili ste mi puno... hvala svima na komentarima i podršci... u prilogu ostavljam jednu malu pjesmicu onako običnu... ali opet poučnu.. malu pjesmicu koja ima dušu... ona koju će mnogi razumjeti.. možda smo svi mi male kapi.... koje skupa čine veliko jezero... jezero ljubavi i prijateljstva.... želim vam svima laku i mirnu noć... adio vam dragi moji... voli vas vaša sjena.....

A sićaš se kako smo jedanput išli, rekal si da se put otegal kej gladna godina. Tila sam ga razveselit da se siti kako smo se kupali u moru i kako mi je kupil veliku školjku. Znaš, dede, da će narod divanit: Vaj put gre preko Josine Jabučice. Ded me pogljedal velikim, modrim očima i zagrlil.

pomislila sam; eto, to ti je zato jer nisi napisala tu priču. riječi gladna, ostala si riječi dužna...

I ovako imam neki sjebani secer u krvi koji mi ne da da budem gladna vise od 3 - 4 sata.

Djeca koja su uhvatila bradavicu i koja su gladna, počet će sisati samostalno.

Osim što je ispred sebe imala omanjih pet porcija hrane činilo se da je toliko gladna da joj ni to neće biti dovoljno.

Ponekad ih treba iznenaditi komadima voća i povrća izrezanog u različite oblike i poslužiti ih na tanjurima. Djeca često više vole svježe od kuhanog povrća. Držite u hladnjaku zdjelu opranog voća kako bi bila nadohvat ruke svaki put kada djeca dobiju želju za nečim slatkim. Za one koji se protive novim okusima, pokušajte jednom tjedno uvesti novo voće i povrće. Pokazalo se da je nekoj djeci potrebno 10 i više puta poslužiti neko voće ili povrće prije nego ga probaju. Pokušajte svježe narezano povrće poslužiti prije glavnog obroka, kad su djeca gladna.

Ako s njom netko podijeli svoju hranu dobro je, ako ne ostane gladna.

Poštovana, čitateljica Natalija ima specifičan problem - nema vremena za pauzu za ručak, pa bi joj dobro došao malo individualniji pristup - možda (konkretan) prijedlog kako da " jače " doručkuje, na poslu pojede tri mala obroka (koja može pojesti " s nogu " a koji će ju zasititi) te kako da, kad umorna i gladna napokon dođe kući, spremi vrlo brz a kvalitetan obrok.

I posli je još zovu na obid, ka ono, da ne ostane gladna

Otkud sam mogao znati da je ona prokleta sfera gladna?

Ostala bi zauvijek gladna i sjebana

Emina je kao i obicno gladna.

To sam ja, to sam ja Vikala sam ti s druge strane zrcala Koje sam razbila Kako bih se pronašla Iza-sanjajući o nekoj magičnoj zemlji, Zapela sam za okvir I ni makac Zapela sam u nekoj paralelnoj Ulici, svemiru Možda sam pogriješila galaksiju Možda sanjam Pretapam se u horizontalnoj Maglici koja me obuzima Jer noć je duga, razvlačim je Kao zalogaje prije buđenja Gladna sam novih stvari, Ljudi, zbivanja Gladan snova, onih bez pelina i stava: idemo do Mjeseca.

' Nisam gladna, ali ću ipak pojesti ', to je rečenica koja će vas odvratiti od jela.

Sve se čini da će biti jednako siromašna i gladna kao 2012. A sami trebamo odlučiti hoće li biti i tako zapjenjena, podijeljena i jadna.