Hrvatski benediktinci glagoljaši koji su za vrijeme svoga djelovanja u Pragu upoznali gotovo cijelu češku srednjovjekovnu književnost i marljivo je prevodili, pobjegavši iz Praga od husitskih pobuna, donijeli su u Hrvatsku i nekoliko propovijedi Jana Husa, ali misli čeških reformatora ovdje su ostale bez odaziva.

Zagvoški glagoljaši do početka prvog morejskog rata

Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova.

Mjesno bratstvo Ogulin zastupali su članovi FSR-a koji aktivno djeluju u kapelici Krista Kralja na Prapućama koju preko 70 godina obdržavaju franjevci trećoredci glagoljaši.

Mlađom ogulinskom župom upravljaju franjevci trećoredci glagoljaši odnosno gvardijan i župnik fra Marijan Jelušić, koji je uz pomoć suradnika kao i biskupije uspio u teška vremena za manje od šest godina podići novu župnu crkvu čiji je kamen temeljac lipnja 2003. godine blagoslovio papa Ivan Pavao II u Rijeci.

Iz crkve potječu najstarije istarske orgulje iz vremena trećeredaca koji su bili glagoljaši poput svoje subraće u Novigradu i Kopru.

Svećenici glagoljaši zajedno s težacima živjeli su u čvrstoj zajednici, obrađujući zemlju i gajeći stoku, a njihov mar i osjećaj zajedništva učvršćivao je pravilnik, koji je predstavljao čvrstu okosnicu njihova napretka, utemeljen na dobrovoljnosti, uzajamnosti, zajedničkoj nepodijeljenoj imovini i podjeli ostvarenog dobitka.

Od utemeljenja samostan i posjed koji mu je pripadao izložen je napadima Turaka kao i susjeda plemića iz Mekušja kojima su bili bliski popovi glagoljaši, a ne pavlini - latinski redovnici, koje je utemeljio Sveti Pavle Pustinjak.

I glagoljaši, o kojima don Ilija govori u najnovijoj svojoj knjizi Vinička bašćina, bili su nositelji novih ideja kojima sada vidimo vrijednost i mogućnost ostvarenja upravo na ovakvim prostorima ove veoma privlačne i zanimljive zemljice Bosne i Huma.

No izvan liturgije, najprvo u tekstovima pravnoga sa-držaja, glagoljaši su svoj jezik već sasvim rano otvorili utjecaju hrvatskoga narodnog govora.

Ovo pope ne smije vas buniti je Marina zna tko su bili vrijedni, učeni i pobožni poljički popovi glagoljaši.

Tako su hrvatski glagoljaši tiskajući svoje liturgijske knjige vlastitim glagoljskim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije još jednom posvjedočili s jedne strane samosvojnost i nasljedovanje tradicije, a s druge otvorenost prema pozitivnim utjecajima europske kulture i civilizacije.

Stoga smo vam odlučili prenijeti dio te atmosfere 30. 1. 2012. POSJET IZLOŽBI I KINU Pod praznicima se počastili izložbom i filmom Zimsko praznikovanje glagoljaši i novinari obogatili su posjetom Zagrebu koji je prelijep u blagdanskom vremenu.

U Prvić Luci franjevci trećoredci glagoljaši stižu u drugoj polovici XV stoljeća te osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti, a ime Prvić navodno potječe od činjenice što je naseljeni otok najbliži kopnu, dakle prvi.

Naime, i u ovoj školskoj godini nastavili smo s radom radionica« Očuvanje istarskih običaja »u koju su uključeni svi zainteresirani učenici nižih razreda i to u slijedećim radionicama: Folklor, Dramska skupina, Likovna grupa, Istarske tradicijske igre, Male vezilje, Mali glagoljaši i plesna grupa Pokret, glazba, ples.

Franjevci su početkom g. 1715. zauvijek napustili svoj samostan na Prološkom blatu i pobjegli u omiški kraj, gdje je našla utočište i većina njihovih župljana. [ 95 ] Zagvoški glagoljaši i njihovi župljani i toga su se puta osjećali koliko-toliko sigurniji.

Povodom Svjetskog dana knjige, Zagrebački glagoljaši, članovi povijesno glagoljaške skupine naše škole sudjelovali su u radionic i izrade glagoljičnog bukvara u HAZU, u organizaciji Društva prijatelja glagoljice.

Također ste spomenuli kako se zadarski glagoljaši uskoro i formalno okupljaju i osnivaju udrugu.

U prazničkim danima novinari i glagoljaši uputili su se u Zagreb koji je u blagdanskome ruhu ovih dana.

Zbog uzornog ponašanja novinari i glagoljaši su dobili za nagradu još jednu izložbu pod nazivom Umjetnost prolaznog vremena koja pokazuje figurice s japanskim likovima napravljene pretežito od bjelokosti.

Predstavljanjem dviju vrijednih knjiga također ćemo osvježiti naše došašće:« Franjevci Trećoredci Glagoljaši », fra Petra Runje, 9. prosinca u 19 sati u crkvi Sv. Križa predstavit će sam autor i suizdavač Matica Hrvatska.

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač.

Zanemarivanje uobičajene crkvene discipline i načina života među redovnicima koji su ostali na području Bosne, a bili su naj vjerojatnije benediktinci ili bazilijanci (i jedni i drugi nisu bili latinaši, nego glagoljaši, tj. i liturgiju i druge spise vodili su na ondaš njem narodnom jeziku - takvi su bili ti redovnici i po Dalmaciji).

Zato su glagoljaši, kada se protestantska Reformacija u 16. st. počela širiti iz Njemačke u Istru i Kvarner, bili među najspremnijima da je prihvate.

Sada su ovi glagoljaši na svome plemenitom u Vinici, gdje su rođeni i odakle su otišli u sjemenište Priko kod Omiša gdje su svladali osnove duhovnosti, zatim svećeničkoga i glagoljaškoga života i rada, te se predali Bogu i narodu diljem naših hercegbosanskih i inih hrvatskih krajeva propovijedajući hrvatskim jezikom i pišući hrvatskim jezikom i slovima, te šireći sveukupnu kulturu svoga naroda.

U vrijeme objavljivanja ovog djela Levaković je bio u službi Sveta Skupšćina ot razmnoženija Ver (Rimska Sacra congregatio de propaganda fide) kako su je nazivali glagoljaši, kao redaktor crkvenoslavenskih liturgijskih knjiga.

Od samih početaka organizacije franjevci trećoredci upotrebljavali su glagoljicu i staroslavenski jezik u službi Božjoj i od tuda do najnovijih dana nose časni naslov Glagoljaši.

Dapače možemo reći i prvi put naziv glagoljaši glagolae upotrijebljen je godine 1483. za franjevce trećoredce na Prvić luci u šibenskoj biskupiji.

Ovdje ćemo spomenuti samo neke: o. fra Fabijan, fra Petar Bogdanić, fra Stjepan eremita, franjevci trećoredci glagoljaši u Zadru krajem 14. stoljeća.

Izlasku glagoljice iz konkurencije za općehrvatsko pismo uskoro će pomoći rusificiranje glagoljičnih hrvatskih knjiga, što nisu prihvatili ni popovi glagoljaši, ni vjernički narod.