Cisterciti, crkveni red koji u Hrvatskoj ima samo dva člana, odlaze iz Lijepe naše i time nestaje i njihov crkveni red

Tako n. pr. cisterciti, koje je naučio žarko ljubiti Mariju " doctor melifluus " sveti Bernardo (1090 - 1153).

Bruno, ističe kako su cisterciti monasi, tj. da sv. Benedikt nije osnovao nikakav red u Crkvi.

Slijedili su reformirani redovi, poznati po strogoj askezi: kamaldoležani, kartuzijanci, cisterciti, premonstrati; i napose prosjački i propovjednički redovi dominikanci (1216.) i franjevci (1221.).

Cisterciti - živi dio Crkve i naroda

Cistercitski samostan i crkva Sv. Marije, Jastrebarsko, Tome Bakača 53, tel. 385 1 6282 110 samostan osnivaju grofovi Erdödy u 16. st. kao dominikanski, prvotni sklop sagrađen je u gotičko-renesansnim oblicima. 1600 g. samostan preuzimaju franjevci, a značajnije je pregrađivan tijekom 18. st. 80 - tih godina 20. st. samostan preuzimaju redovnici cisterciti.

Te su godine redovnici cisterciti ili " bijeli fratri " za svoje potrebe sagradili čuveni vinski podrum gdje se kao posebna zanimljivost nalazi i kameni stol za kojim je, prema predaji, stoljećima kasnije vino pila i austrijska carica Marija Terezija u pratnji časnika svoje vojske, baruna Franje Trenka.

Cisterciti se više puta na dan okupljaju u crkvi na koralno pjevanje časoslova - službe časova.

Upravo su cisterciti iz Francuske u srednjem vijeku donijeli vinovu lozu u Slavoniju i bavili se proizvodnjom vina.

Požešku dolinu te obronke Krndije i Papuka za uzgoj vinove loze prepoznali su još Iliri, a cisterciti koji su na ova područja došli početkom 13. stoljeća u Kutjevu su 1232. godine osnovali vinski podrum, koji je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.

Zbog opasnosti od Turaka cisterciti su napustili Kutjevo 1529., a 1536. godine zauzeli su ga Turci i porušili cistercitsku crkvu i samostan.

Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva.

Početak proizvodnje vina u ovim krajevima prema pisanim dokumentima datira iz davne 1232. godine, kad su svećenici cisterciti počeli krčiti šume na padinama planina da bi posadili vinovu lozu.

Povijest Kutjeva seže još u 13. stoljeće kada su ovdje djelovali cisterciti, koji su podigli samostan 1232. godine.

Podrum koji je djelomično sačuvao svoj izvorni izgled su podigli cisterciti već spomenute 1232. godine, a važno je naglasiti kako su boravili vođa slavonskih pandura Franjo Trenk, te habsburška kraljica Marija Terezija.

Topusko Cisterciti i samostanske delicije 13. stoljeća 09. veljače u hotelu TOP Terme održano je predavanja na temu Cistercita i samostanskih delicija 13. stoljeća.

Latinski se taj samostan zove Cistercium, a otud i ime redovnika: cisterciti.

Cisterciti su monaški red u Katoličkoj crkvi.

Od mjesta Citeaux ova grupa monaha je po mjestu boravka prozvana cisterciti.

Bilo je odredjene naklonosti prema njima i sumnji u istinitost optuzbi, medjutim u medjuvremenu stecenim bogatstvom (sto je btw prilicno odudaralo od pocetaka i samog naziva reda, slicno kao sto se desilo i nekim drugim, neviteskim redovima poput benediktinaca zgog kojeg su i nastali cisterciti i trapisti) postali su trn u oku svjetvnim mocnicima i glavni akter procesa je bio kralj Filip koji se i sa Papom vec svadjao prije toga i smisljao optuzbe, a ne Papa.

Kutná Hora nastala je 1142. godine osnivanjem prvog cistercitskog samostana u Češkoj, Kloster Sedlitz, koji su osnovali cisterciti iz carske opatije Waldsassenu.

Tri i pol stoljeća cisterciti su u Hrvatskoj djelovali u tri opatije.

Osim gospodarstva, cisterciti su zaslužni za brojne ispisane stranice koje svjedoče o Hrvatskoj u vremenu od 13. do 16 stoljeća.

Od benediktinaca s vremenom su se odvojili cisterciti u 11. stoljeću i trapisti u 17. stoljeću, no zadržali su temeljni monaški ustroj, pa tako i izgled svojih nastambi.

To je devet ženskih benediktinskih zajednica u Hrvatskoj, benediktinci na Ćokovcu, karmelićani u Remetama, karmelićanke u Brezovici i Mariji Bistrici, klarise u Splitu, Požegi i Zagrebu, cisterciti.

Puštala se i krv iz žila, stavljali takozvani rogovi, brijači su bili i kirurzi, vadili su zube, brijali i šišali građane, liječili rane i dr. Prvo javno kupalište imali su 1291. g. cisterciti podno crkve sv. Marije.

Zadnji cisterciti nestaju 1532. ali, eto, voljom Božjom nakon 450 godina opet su tu.

Bruno ističe kako hrvatski cisterciti, bez obzira na svoj strogi monaški život, žele biti živi dio Crkve i naroda.

Cisterciti osnivaju opatiju 1205. godine, a od crkve Blažene Djevice Marije, iz toga doba, ostao je samo portal, koji se upravo obnavlja.

Jer naravno znamo, a vjerujem i doticni gospodin Huskalo, kako su Cisterciti crkveni red kojemu je Bernard pripadao, a ne njegovo osobno ime.