Zbog drugačijih socioloških i kulturoloških uvjeta od otočkih, tu se glagoljaško pjevanje razvilo skromnije i na živom govornom hrvatskom jeziku šćavetu, u ovisnosti o svjetovnom folklornom glazbenom izrazu tog kraja.

Glagoljaško pjevanje u Radovinu je jednako folklornom izričaju.

U Radovinu je glagoljaško pjevanje živo, bogato, izvode ga sa zanosom jer ga smatraju svojim, i te tekstove rekao je Marijan, istaknuvši da obje Monografije mlađim generacijama i svijetu predstavljaju hrvatski kulturni identitet. Mali narodi nisu značajni u političkom i ekonomskom smislu, no glede kulture i identiteta smo ravnopravni i s najvećim narodima na svijetu.

Revitalizirao je župski mješoviti pjevački zbor Krista Kralja u Selcima (1996.) s kojim je snimio kompletno glagoljaško pjevanje mjesta, predstavivši ga na trostrukom nosaču zvuka Ispovid ' te se (2008.).

Murtersko glagoljaško pjevanje doprinos je hrvatskom kulturnom povijesnom fenomenu glagoljaštva u Hrvata.

Kao i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, i na Ižu se tijekom stoljeća razvilo i autohtono crkveno glagoljaško pjevanje, koje se prenosilo s koljena na koljeno u usmenoj predaji, a obiluje tonovima domaće folklorne glazbene tradicije.

Monografija« Murtersko glagoljaško pjevanje »djelo je koje je sabralo na jednom mjestu notne, a jednako i tako tonske zapise murteskih napjeva, kazao je autor fra Izak Špralja.

Murtersko glagoljaško pjevanje je tipično glagoljaško pjevanje sa tipičnim oznakama murterskog govora, naglaska i pjeva, kazao je o.

Uslijedila su i četiri predavanja: dr. fra Izaka Špralje Pjevanje zadarskog kruga, Karmen Kevereski-Niković Mala glagoljaška akademija Juri Žakan Roč, mr. Livija Marijana Glagoljaško pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, dr. Pavla Kere Glagoljaš don Vladislav Cvitanović te dr. Kristijana Jurana i mr. Filipa Đinđića Glagoljaške matične knjige župe sv. Filip i Jakov.

Špralja osnovao i dugi niz godina vodio, da bi što efikasnije popularizirao glagoljaško pjevanje koje je još uvijek nedovoljno poznato široj javnosti.

Popularni termin za ovu vrstu glazbe je glagoljaško pjevanje, a mi kako bi istakli i pojam pučki, koji se danas u svakidašnjoj praksi pučkih pjevača kudikamo više upotrebljava, koristimo u našim izdanjima pojam glagoljaško pučko crkveno pjevanje.

« Bašćina je izdala dva samostalna CD-a (božićni« U se vrime godišća »i« Glagoljaško pjevanje », te organizirala koncert, snimanje i izdavanje CD-a« Duhovna zborska glazba »A.

Kao i drugdje u Dalmaciji, u tradicijsko glagoljaško pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije već potkraj 14. i u 15. stoljeća ulaze i pjevani tekstovi na tadašnjem hrvatskom jeziku.

Poseban interes i naglasak polaže na stariju hrvatsku kulturnoglazbenu baštinu i glagoljaško pjevanje iz čega redovito objavljuje stručne i znanstvene radove.

Uz sviranje orgulja bavi se i dirigiranjem, organologijom te pedagoškim i muzikološkim radom s posebnim interesom za stariju hrvatsku glazbenokulturnu baštinu i glagoljaško pjevanje.

- Moramo znati da glagoljska baština, tj glagoljaštvo ne podrazumijevamo samo glagoljsko pismo već i bogoslužje na hrvatskoj inačici (hrvatskoj redakciji) staroslavenskoga jezika što uključuje i glagoljaško pjevanje.

Zato naša udruga želi poticati i glagoljaško pjevanje.

U planu nam je, jer za to imamo potencijala (tj prvoklasne zborovođe), osnovati zbor koji bi njegovao glagoljaško pjevanje, najavio je Vigato dodavši kako također žele pokrenuti periodičku publikaciju, za što će im trebati mnogo napora, odricanja i vremena, jer žele da bude na zavidnoj razini.

Misno slavlje upotpunjuje župni zbor, zajednički i za stare i mlade, a zanimljivo je spomenuti da se još i danas za vrijeme mise njeguje glagoljaško pjevanje.

Monografija« Murtersko glagoljaško pjevanje »autora dr. fra Izaka Špralje objavljena u izdanju Matice Hrvatske ogranak Murter i župe svetog Mihovila iz Murtera predstavljena je u petak 30. rujna u župnoj crkvi svetog Mihovila u Murteru.

Ova povijesno i kulturološki bogata župa, u povijesti je dala preko 120 svećenika glagoljaša, sačuvala brojne glagoljske pisane i klesane dokumente, te glagoljaško pjevanje.

Narodni napjevi prodirali su u bogoslužje na narodnome jeziku (glagoljaško pjevanje), a prihvaćali su ih i modificirali i protestanti (kontrafaktura), makar da reformacija nije u Hrvatskoj ostavila dubljeg traga.

Način artikulacije i predstavljanja sakupljene građe, u grafičkom i organizacijskom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća sa skupinom autora i tehničkih suradnika, a u cilju suvremene objave glagoljaške pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine) osmislio pokojni akademik Jerko Bezić u sljedećim studijama: Stjepan Stepanov, Spomenici glagoljaškog pjevanja, Svezak I, Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, (ur.

Jerko Bezić) Zagreb, JAZU, 1983, te: Gorana Doliner, Spomenici glagoljaškog pjevanja, sv. II, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, ur.

O toj temi piše Livio Marijan, prof. filozofije i etnologije, suradnik HAZU-a u projektu Glagoljaško pjevanje Zadarske nadbiskupije, opisujući taj jedinstveni slučaj na Zapadu, da jedna mjesna Crkva rimskog obreda nije upotrebljavala latinski jezik, što je specifičnost glagoljaškog bogoslužja u hrvatskim biskupijama Jadrana.

Zbor je izdao 3 CD-a: U se vrime godišća, Glagoljaško pjevanje i Duhovna glazba A.

Nakon što je u drugoj polovici 20. stoljeća glagoljaško pjevanje počelo naglo izumirati, njegova se nova životna forma objašnjava Joško Čaleta počela javljati u organiziranom klapskom pjevanju.

Upravo to klapsko pjevanje sve više budi zanimanje i za glagoljaško pjevanje kao dio ukupne nacionalne baštine.

Novi projekt ansambla, Tondalova vizija, izrastao je na hrvatskoj glazbenoj baštini, i prema riječima voditlejice Katarine Livljanić, »istražuje najarhaičnije slojeve hrvatske liturgijske glazbe«, suprotstavljajući, u kontekstu jedne suvremene scenske prezentacije »glagoljaško pjevanje, gregorijanski koral, latinsko višeglasje i stare prozne tekstove hrvatskog srednjovjekovlja«.

Potom je iz osobnog iskustva i djetinjstva u Vodicama naglasio kako su vjernici upravo preko glagoljaško pjevanje upoznavali Bibliju.