Kako doznajemo od Branka Orbanià ¦ a iz Kapitela, rijeà je o višegodišnjoj vanjskoj i unutarnjoj obnovi zdanja poznatog po kamenom krovu, freskama iz 15. st. i glagoljskim hodoà asnià kim zapisima.

Izgrađena je na prijelazu 13. i 14. stoljeća s freskama iz 1550. god. i glagoljskim grafitima nastali između 1500. i 1550. god.

U unutrašnjosti su očuvane srednjovjekovne zidne slike s početka 15. st. obilato prošarane mnogobrojnim glagoljskim grafitima.

Jelena i Katarina učenike su upoznale s najvažnijim hrvatskim glagoljskim spomenicima kao što su Baščanska ploča, Grdoselski ulomak, Senjska ploča, Istarski razvod, Vinodolski zakonik, Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a potom su učenici upoznati s tipovima glagoljice, imenima pojedinih znakova i njihovoj brojčanoj vrijednosti.

Najbogatiji je uopće, npr., glagoljskim (hrvatski jezik) i arabičkim rukopisima (arapski, perzijski, turski, hrvatski jezik); nedvojbeno su najvrjednije cjeline raritetna glagoljska i orijentalna, vrlo je velika i zbirka latiničkih, pa i ćiriličnih rukopisa.

Slavomir Sambunjak piše o arheološkom nalazu od iznimne važnosti, fragmentima kamenih ploča s glagoljskim natpisima na području na kojemu znanosti do sada nisu bili poznati, a Radomir Jurić donosi brojne podatke koje je od 1897. do 1926. o rimskim i srednjovjekovnim nalazima u Aseriji zabilježio fra Lujo Marin.

Fučić otkrio kamenu gotičku figuralno ukrašenu kustodiju kipara Benka iz Sočerge, s glagoljskim natpisom iz 1463., te škropionicu s glagoljskom datacijom iz 1552. Zvonik odvojen od crkve izgrađen je 1904 (vis. 32 m).

U crkvi je danas lapidarij sa spomenicima rimskog i starokćščanskog perioda i s glagoljskim natpisima, te drvena polihromna plastika XVI st. sa starih pobočnih oltara.

Podsjetila je kako su glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani mnogobrojni kameni spomenici i grafiti, dokumenti i kodeksi.

Tako su hrvatski glagoljaši tiskajući svoje liturgijske knjige vlastitim glagoljskim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije još jednom posvjedočili s jedne strane samosvojnost i nasljedovanje tradicije, a s druge otvorenost prema pozitivnim utjecajima europske kulture i civilizacije.

Zato je, ističe, jedan od zadataka udruge i organiziranje tečaja na kojim bi se, poglavito mladi, upoznali s glagoljskim pismom i glagoljskim tekstovima.

Medju starijim glagoljskim spomenicima ovdje je dakako najvažnija Bašćanska ploča čiji stvarni tekst odgovara reliktnom pradialektu Gan-Veyãn, što je omogućilo takodjer i drukčije, novo očitavanje Bašćanske ploče, prema domaćem govoru, što je dosta različito od dosadašnjih tumačenja jugoslavista.

Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, nađena je Bašćanska ploča s našim najznačajnijim glagoljskim natpisom.

Sadrži 306 pergamentnih listova ispisanih glagoljskim pismom na hrvatskom jeziku, a među oslikanim inicijalima naročito se izdvaja stranica s glagoljskim ' V '.

Biti će 34 kamene skulpture s uklesanim glagoljskim slovima; 4 većih dimenzija, djelo akademskog kipara Ljube De Karine i 30 skulptura manjih dimenzija, koje nastaju tijekom kiparskih radionica u Baškoj.

U priloženoj tablici uz latinska slova naći ćete slova oble glagoljice, s kakvima ćete se najcešce susretati na humskim spomenicima i u Aleji glagoljaša kao i uopće na glagoljskim natpisima.

Veprinački zakon (statut) iz 1500. pisan je čakavskim narječjem hrvatskog jezika i glagoljskim slovima.

Poznato je da je Benja u 1530. godine boravio u Veneciji radi organiziranja rada štamparije odnosno štampanja knjiga, a iste se godine 17. listopda vratio u Rijeku, gdje je već krajem godine u netom osnovanoj tiskari zajedno s iskusnim meštrima Dominikom i Bartolomeom z Breše štampaduri, najvjerojatnije prethodno priredivši tekstove tiskao šest izdanja, tj. knjiga na hrvatskostaroslavenskome i hrvatskome jeziku, glagoljskim pismenima, Time je grad Rijeka učinio hrvatskom kulturnom metropolom, ali i jednim od središta ranoga europskoga tiskarstva.

Stota obljetnica Društva podudarila se s 1125. godišnjicom Metodove smrti, prisjećajući nas početaka naše pismenosti oblikovane glagoljskim pismenima na drevnoj Bašćanskoj ploči i s 550. obljetnicom rođenja Marka Marulića.

U crkvi se nalazi grob suca Matijašića s glagoljskim natpisom i vjerojatno grbom Turnja.

Pismo ima mnoge sličnosti s hrvatskim glagoljskim spomenicima iz toga razdoblja što je ilustrirano u paleografskoj analizi.

Učenička zadruga Ilek imala je svoj štand na kojem su se mogli naći ručno izrađeni proizvodi poput iljojnskih vila, slikovnica, vrećica lavande, ručno izrađenih križića, vrećica za mobitele s glagoljskim slovima.

Njihovo širenje vjere staroslavenskim jezikom i glagoljskim pismom znakovi su nadilaženja geografskih i kulturnih granica u stvaranju kršćanskog identiteta.

Pojava Kožičićeve tiskare u prvoj polovici 16. st. prvorazredan je događaj u kulturnoj povijesti Rijeke i Hrvatske, pogotovo što su sve knjige tiskane nacionalnim (glagoljskim) pismom.

Upozorila je, ponajprije, na neke slabo poznate i neproučene književne tekstove u dvama glagoljskim rukopisima (zbornicima) iz sredine 15. i s početka 17. stoljeća, koji se danas čuvaju u Sieni (na te je zbornike skrenuo pozornost, radeći godinama u Sieni, Leo Košuta, koji je Staroslavenskomu institutu poslao njihov mikrofilm).

Osvrnula se i na hrvatskoglagoljske biblijske tekstove (1986; 1998.); objavila je i članak o djelima Matije Divkovića u glagoljskim rukopisima 17. i 18. stoljeća (1982.). kao trećega pisma hrvatske srednjovjekovne književnosti, te o dobrome poznavanju hrvatske ćirilice (bosančice) među hrvatskim glagoljašima (Ćirilica u glagoljskim rukopisima, 1985; Ćirilica i glagoljaši, 1987; Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru, 2000.).

KRŠIKLA - kapelanijska crkva sv. Kuzme i Damjana - nadgrobna ploča s glagoljskim natpisom, ostatak stare crkve; sjevernije od mjesta nalazi se crkva sv. Ivana i Pavla; panorama

U crkvi je poliptih Girolama i Francesca da Santacrocea (prije 1556. g), a u samostanu kulturno-povijesni muzej, biblioteka i arhiv s glagoljskim rukopisima.

ZAMASK - spominje se od 1177. godine; nekad je posred naselja prolazila austrijsko - mletačka granica; u sjevernom zidu crkve sv. Mihovila glagoljski natpis iz 1576. Ispod Zamaska je crkva sv. Marije Magdalene sa zidnim slikama iz 1400. god. i glagoljskim grafitima.

Ali natpis što spominje Zvonimira već je na hrvatskom () jeziku i pisan glagoljskim pismom.