Odavde potječe rijedak primjerak hrvatskoga glagoljskog prvotiska misala iz 1483. godine, sada u Dominikanskom muzeju u Bolu.

Prema riječima predsjednika Uprave Ante Jerkovića, Atlantska plovidba je uspjela kupiti reprint bibliofilskog izdanja glagoljskog misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Na preslici vidimo znak križa stiliziranog u prepoznatljivo prvo slovo glagoljskog pisma.

Knjiga je namijenjena popularizaciji glagoljskog pisma - sadržava njegove prikaze, pregled najvažnijih rukopisnih i tiskanih tekstova, popis tiskara, zemljovide širenja glagoljaštva, osvrt na značaj glagoljice te naputke kako je naučiti čitati i pisati.

Staza počinje skulpturom glagoljskog slova ' Az ' na Treskavcu, prijevoju na ulazu u baščansku dolinu, a prije tri godine prvo je postavljeno na stazu.

Grdoselski ulomak, dio glagoljskog natpisa iz XII. st. uklesana u kamen.

U području Baština Zaklada je znatna sredstva dodijelila za realizaciju projekata Katedre čakavskog sabora Roč za istraživanje hrvatskog glagoljskog tiskarstva, za projekt Korčulanske lige za rekonstrukciju fasade katedrale Sv. Marka u Korčuli, zatim za projekt Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za ustrojavanje studijskog modula Hrvatski jezik i kultura u okviru preddiplomskog i diplomskog studija na Odjelu za slavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Torontu.

Priredio je novo izdanje hrvatsko-glagoljskog misala i početnicu za čitanje glagoljskih slova s osnovama staroslavenske gramtike Mali azbukvar za pravilno i jednolično čitanje glagoljice u novih crkvenih knjigah.

Drugo izdanje knjige izišlo 1993. s autorovim Pogovorom (11 str.) o naj novijoj literaturi o pravoslavlju u Dalmaciji. 2. Glagoljica u Senju - povodom 500. obljetnice senjskog glagoljskog misala i glagoljske tiskare u Senju, izd. Jadranska tiskara, Senj 1994., 59 str. 27 ilustr. 3. Hrvatsko glagoljsko tisućljeće, posebno izdanje Senjskog zbornika, br. 25 (1998., VI 144. str.). 4. Povijest visokoškolske izobrazbe u biskupijama senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj do 1940. godine, izd.

Pretisak Početnice nastao je iz želje da se ne ugasi čitanje glagoljskog pisma, nego da se i proširi među ljubitelje naše pisane kulture.

U sredini štita je smeđi križ stiliziran u obliku glagoljskog slova a.

Kasnija zasvjedočenost glagoljskog pisma u Bosni, na primjer, svojevrstan je relikt prošlih vremena, bez pokazatelja samostalnog pismovnog razvoja.

Notar glagoljskog originala bio je pop Mikula, plovan Gologorice, kapelan pazinskoga kneza i gospode deželske (tj. istarskoga sitnog plemstva).

Jedna se nalazi na župnoj crkvi u Gornjem Kosinju, na kojoj stoji: »1483. - 22.2. - 1983. Na spomen prve tiskane knjige u Hrvata, Rimskoga glagoljskog misala, postavili lički svećenici s narodom, 19. lipnja 1983.«, a druga na župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju: »Na spomen 500. godišnjice druge tiskane knjige u Hrvata, glagoljskoga brevijara.

Iz glagoljskog natpisa vidi se da je gradnju crkve naručio pop Mikula ________, a svetište crkve izgradio je Baštjan Brinker, kao i " ostala dobra braća i pomoćnici ove svete matere crkve ki pomogoše trudom i blagom svojim ".

Nabavit će se 10 kilograma slova, proreda, interpunkcija, ukrasa, praznina..., izradit slovoslagarski pult te matrice od novonabavljenih slova, dvije stranice iz glagoljskog misala prvotiska i otisci.

U planu je i uređenje Glagoljske tiskare i Skriptorija kao istraživačko-edukativne radionice, svojevrsnog glagoljskog knjigotiskarskog laboratorija, u prostoru uz Vela vrata u Roču.

Sjemenište je radilo do 1821. Izumiranjem posljednjih glagoljaških svećenika, koji su svoj nauk dobili u tom ' Arvackom Šeminariju ', kako su ga oni nazivali, i sve širom mrežom javnih latiničnih osnovnih škola, prestaje u srednjoj Dalmaciji uporaba glagoljskog pisma u korist latiničnog pisma čak i kod glagoljaša;

Moram priznati, tek na okončanju rada na tekstu, u razgovoru s urednicom doc. dr. Nives Tomašević i Slavenom Lendićem, dogodilo se buđenje, a s njim potpuna svijest o semantičkoj, ali i duhovnoj snazi glagoljskog pisma.

Iz glagoljskog natpisa popa Martinca iz godine 1495. čitamo o fratru Franku Budišiću iz plemena Mogorića/Mogorovića koji je bio prior samostana u Novim Vinodolskim (vidi sliku dolje).

Druga studija pod naslovom Novija izdanja starih tiskanih glagoljskih knjiga (u povodu 500. obljetnice objavljivanja glagoljskog Misala, Senj 1494) ima dva dijela.

U tom zrelom razdoblju europske kulture, kad se proučava autentična europska baština, i hrvatska glagoljaška tradicija doživjela je svoj vrhunac s prvotiskom glagoljskog Misala (1483.) i Brevijara (1491.), a poslije su slijedila ponovljena izdanja liturgijskih knjiga te knjiga za obrazovanja glagoljaša.

O knjizi je govorio i glavni i odgovorni urednik dr. sc. Ivan Jurković kao i predsjednik Katedre Čakavskog sabra Roč i moderator skupa Vlado Pernić. - Vlahov je jedan od najboljih poznavatelja glagoljaške baštine i glagoljskog pisma koji je godinama s velikim interesom proučavao sve ono što je ročka glagoljska produkcija dala kroz povijest, rekao je Pernić.

Zmajeva spilja, smatra se mjestom odakle potječe rijedak primjerak hrvatskog glagoljskog misala iz 1483. godine.

Svećenik koji je prepisao psalme s glagoljskog na ćirilsko pismo identificirao se, naime, kao " Upir Lihi ", što bi se moglo prevesti kao " Grozni Vampir ".

Spisi Hrvatskog glagoljskog notarijata podijeljeni su u tri skupine: notarski (uvezani) protokoli, koncepti notarskih protokola i pojedinačno izdane isprave i dijelovi hrvatskoglagoljskog notarijata u Vrbniku, među kojima ima i spisa pisanih talijanskim jezikom.

Poznat je samo po glagoljskom zapisu na posljednjem listu rukopisnoga Misala kneza Novaka, u kojem navješta napredovanje hrvatskoga tiska riječima: »Vita, vita, štampa naša gori gre./Tako ja oću da naša gori gre./1482. meseca ijuna 26. dni/to bě pisano v grade Izule./To pisa Juri Žakan iz Roča./Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro otě.« Sigurno se to odnosilo na prvotisak glagoljskog misala iz 1483. Zapis je sastavio u Izoli, šest mjeseci prije nego što je misal izašao iz tiska.

Na rije č kom zastoru Treboti ć je istraživao tajnu likovnu vezu izme đ u glagoljskog pisma i podneblja u kojemu je nastalo.

Posjetitelji izložbe moći će uz pomoć glagoljskog fonta instaliranog na računalu u prostoru izložbe ispisivati tekstove na glagoljici.

- Najvrjedniji dio knjige je transliteracija, prijepis s glagoljskog na latinsko pismo.