Povijesni je rad započeo prikupljanjem glagoljske listine po otocima te objavljujući djela o glagoljskoj crkvenoj književnosti i djelovanju Ćirila i Metoda.

Glagoljsko slovo " A " je misionarsko slovo, kao i cijela glagoljica (ovaj kraj je bio poznat po svojoj bogatoj glagoljskoj baštini), i izražava vjeru u jednoga boga (to je ona crta gore) i u tri božanske osobe.

Hrvatski hagiografski i legendarni tekstovi, nastali većim dijelom u glagoljskoj, a manjim, ali vrlo značajnim dijelom u latiničkoj književnosti, nalaze se u glagoljaškim zbornicima i brevijarima, propovjednim djelima, u zbrikama Marijinih mirakula, a oblikuju i djela jedinstvene legendarne tematsko-sadržajne cjeline.

Kad se smračilo, svojim su kućama otišli pjevajući i sretni što su jesenji dan proveli liječeći se u glagoljskoj utvrdi.

U sklopu sabora održana je i prezentacija Zadranina Darija Tikulina Glagolitica Arbanensis kazivanje o arbanaškoj glagoljskoj bašćini.

Bodulija je u svjetskim razmjerima znamenita po jednom fenomenu? po velikoj glagoljskoj baštini.

Subota 7. svibnja je predviđena za predavanje Darija Tikulina Calmetticvlianvma " Glagolitica Illyirolavrentana Arbanensis - Kazivanje o arbanaškoj glagoljskoj bašćini ".

Jedno od najznačajnijih postignuća bilo je, s jedne strane, čuvanje (osobito u glagoljskoj sferi) crkvenoslavenskoga liturgijsko-književnog jezika; u kasnijim razdobljima elementi toga jezika svjesno su upotrebljavani kao sredstvo izražajnosti i signal« visokoga stila », a s druge strane prihvaćanje živoga, govornog jezika i njegovo uzdizanje do medija dostojnoga i sposobnoga da prenosi znanja o širokom rasponu tema, od prava i teologije, od kronika i prirodoznanstvenih sadržaja, sve do književnih djela.

Razmjeni djece između Quattro Castella i Buzeta osigurano je 75 tisuća kuna, Maloj glagoljskoj akademiji Juri Žakan u Roču 31 tisuća 725 kuna te uključivanju u Akciju Gradovi i općine prijatelji djece 45 tisuća kn.

Do 14. stoljeća u hrvatskoj glagoljskoj abecedi slovo Jat bilo je na 26. mjestu (s brojevnom vrijednosti 800) a Šča na 31. mjestu.

2000. godine Vrbnik je obilježio svoj 900 - ti rođendan, naime prvi put je njegovo ime zapisano u Dragoslavljevoj darovnici, glagoljskoj ispravi iz 1100. godine.

Već u starijoj hrvatskoj, glagoljskoj, književnosti postoje plačevi ili tužbe Blažene Djevice Marije, tužbe Gospoje, kao crkveno prikazanje, kao odulji dijaloški ili monološki spjev ili kao obična pjesma, koji opisuju muku i smrt Isusovu te plač i boli njegove majke Marije.

Najstariji zabilježeni tekst Gospinog plača nalazimo u srednjovjekovnoj glagoljskoj literaturi, odnosno u hrvatskoglagoljskom Pariškom zborniku nastalom u Splitu oko 1380. godine.

Predavanja o srednjovjekovnoj hrvatskoj glagoljskoj baštini i dva iznimna datuma hrvatske povijesti i kulture, održana su u sjemeništu Zmajević uz uvodnu riječ predsjednika zadarske Matice hrvatske dr. Šime Batovića i zadarskog nadbiskupa msgr. Ivana Prenđe uz najave prof. Božidara Šimunića.

U glagoljskoj knjizi položeni su temelji hrvatske povijesti i kulture, književnosti i jezika.

Riječ je o predavanju s ilustracijama o hrvatskoj glagoljskoj baštini koje su održali prof. dr. sc. Darko Žubrinić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Stjepan Bahert, dramski umjetnik iz Zagreba.

Zatim drugi projekt je bio o hrvatskoj glagoljskoj bašćini o kojoj je predavao Darko Žugrinić iz Zagreba, a priređena je i izložba s glagoljaškim motivima iz Arbanasa.

Glavne aktivnosti Društva: 1) redovite tribine s predavanjima iz hrvatske glagoljaške baštine, drugom SRIJEDOM svakog mjeseca u 18.30 sati, u predavaonici Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb 2) predavanja u školama, knjižnicama, muzejima 3) tečajevi glagoljice 4) Bašćina, Mješoviti pjevački zbor DPG, pod ravnanjem maestra dr fra Izaka Špralje (zbor redovito sudjeluje u glagoljskoj Misi u samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, prvom nedjeljom svakog mjeseca s početkom u 18 sati) 5) list Bašćina 6) Klub mladih glagoljaša pod vodstvom prof. Biserke Draganić 7) izložbe

Prvi dio zbornika s radovima posvećenima glagoljskoj baštini Senja predstavio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović.

Društvo zadarskih Arbanasa 27. ožujka organizira predavanje profesora Darka Žubrinić iz Zagreba o glagoljskoj baštini s osvrtom na zadarsko područje.

Priznanje na školu došlo je i za likovno stvaralaštvo, za Multikulturnost u Europi, u kojem je, pod vodstvom mentorice Marele Žamić Levačić, Sabina Švetak pripremila rad Kako bi izgledalo multikulturno naselje, a od 29. lipnja do 6 srpnja u Roču u Istri grupa učenika sudjelovala je u Maloj glagoljskoj akademiji.

Tako je u Senjskoj glagoljskoj tiskari otisnuto u 16. st. pet knjiga (prije toga u 15. st. tiskane su tamo dvije inkunabule): Naručnik plebanušev, 1507. Tranzit svetoga Jeronima, 1508. Korizmenjak, 1508. Meštrija od dobro umrtja, 1507. ili 1508. Mirakuli slavne dive Marije - posljednja knjiga senjske tiskare, 1508.

Učiteljica i učenice zahvaljuju Općini Novigrad Podravski koja je financijski pomogla njihovo sudjelovanje na Maloj glagoljskoj akademiji i nadaju se da će i sljedeće godine biti dio ove lijepe priče.

O toj našoj glagoljskoj baštini ovom ćemo prilikom ukratko nešto reći, na temelju dosadašnjih podataka, o tome kolika je ona po opsegu i gdje se nalazi, odnosno čuva.

To je nastavak obrade rječničke grade slova V, G, D (po glagoljskoj azbuci).

Cilj izbornoga programa bio bi da studenti ovladaju glagoljskim pismom kako bi u sredini u kojoj budu obavljali svoju prosvjetnu djelatnost mogli njegovati svijest o glagoljskoj baštini toga kraja.

Autor je radova o ćirilometodskoj misiji i glagoljskoj paleografiji, te (sa suradnicima) hrestomatije Hrvatska srednjovjekovna književnost (PSHK, 1, 1969).

B. je poznat po glagoljskoj spomeničkoj baštini, kako po mnogobrojnim epigrafskim spomenicima (desetak kamenih natpisa), tako i po rukopisima matičnih knjiga, bratovštinskih knjiga i isprava (XVI XVII.st.), ali posebice Boljunske kronike.

Četiri učenice šestog razreda OŠ " Prof. Blaž Mađer " u pratnji učiteljice hrvatskoga jezika i školske knjižničarke Dijane Bagarić po prvi puta su sudjelovali na Maloj glagoljskoj akademiji u Roču gdje su proveli osam...

Projekt Hrvatska glagoljaška baština kojega tijekom 2012. i 2013. nizom događanja ostvaruju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice dovršen je u srijedu, 12. lipnja 2013. otvorenjem izložbe posvećene hrvatskoj glagoljskoj knjizi a naslovljene Iskoni bê Slovo i Slovo bê u Boga i Bog bê Slovo.