U četvrtak 25. studenoga ove godine, s početkom u 20 sati, u Velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, pijanistički će recital održati istaknuti mladi hrvatski glazbenik Bruno Vlahek.

I tako su jučer posjetitelji Hrvatskoga glazbenog zavoda stajaćim ovacijama dali podršku ovom festivalu i razišli se u tišini, s mučninom u želucu i gorčinom u duši, kao sa sprovoda.

To glazbalo, za koje je napisao i Školu, u vlasništvu je Hrvatskog glazbenog zavoda, a na pohrani je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

- Kao dobar istraživački korak naprijed, Čić je prikazao stručnu muzikološku knjigu, ustvari magistarski rad muzikologinje Snježane Miklaušić-Ćeran Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću u svjetlu koncertnih programa sačuvanih u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda.

Dobitnica je stipendije Sveučilišta u Zagrebu, Rektorove nagrade, nagradâ Hrvatskog glazbenog zavoda (1993.), Hrvatskog društva skladatelja (1995.), Fonda Stjepan Šulek (1996.) i Društva sveučilišnih nastavnika (1998.) Uz studij usavršavala se na brojnim seminarima kod poznatih violinskih pedagoga (Neamann, Čugajeva, Schwarzberg, Fedotov, Grumlikova, Straus, Frischenschlager).

U školi Hrvatskog glazbenog zavoda bio je nastavnik glasovira.

Napisao je brojne radove iz glazbene prošlosti Varaždina i okolice, povijesti muzičkog školstva u Hrvatskoj i djelovanju Hrvatskog glazbenog zavoda. 1975. godine postao je član JAZU (HAZU).

Zahtjevan se plan ispunio, a pjevači će redom Tomislav Mužek, Luciano Batinić, Martina Zadro, Evelin Novak, Krešimir Stražanac i Dubravka Šeparović Mušović, uz pratnju pijanista, također redom, Irine Milivojević (Srb), Julije Palmove (Rus), Martine Filjak, Cornelisa Witthoeffta (Njem) i Đorđa Stanettija, održati nastupe, uglavnom u subotnjim terminima u tek obnovljenoj Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, prostoru čije arhitektonske plastičke detalje od jeseni ističu nove rafinirane bijele i sive nijanse, osvijetljene modernom, podnom rasvjetom.

Ponukan domoljubljem, napustio je ugledan i unosan posao u Beču i došao 1870. godine u Zagreb, gdje je odmah postao ravnatelj Opere i preuzeo vodstvo na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Nakon uspješnog diplomskog koncerta u prepunoj dvorani Hrvatskog glazbenog Zavoda u Zagrebu (siječanj 2008.) svoj umjetnički i osobni razvoj nastavlja u Austriji i Itaiji u klasama: _prof. Noela Floresa i prof. Marialene Fernandes pri Universitaet fuer Musik und darstellende Kunst u Beču te prof. Konstantina Bogina pri Accademia Santa Cecilia u Bergamu.

Značajno je istaknuti da pijanistica Martina Mičija ima iskustva u radu s orkestrom, surađivala je sa« Društvenim orkestrom Hrvatskog glazbenog zavoda »pod ravnanjem maestra Igora Gjadrova, sa simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, i sa Orchestre de Flutes Français i maestrom Pierre-Alain Bigetom.

Tijekom studija je kao solistica nastupala uz Komorni orkestar Muzičke akademije u Zagrebu u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, a nastupe je zabilježila i u sklopu ciklusa koncerata studenata Muzičke akademije Virtuoso te Dana Milka Kelemena u Slatini.

U glazbenoj školi Glazbenog zavoda bio je učitelj mimike.

Možda ne bih ni sada da mi jedan davno otpisani stolac iz dvorane Hrvatskoga glazbenog zavoda nije otvorio taj dragi pretinac sjećanja.

Domaćin, Gradski puhački orkestar Križevci, koji je također nastupio na večernjem koncertu, ranije toga dana, u subotu u podne, održao je na glavnom gradskom trgu javnu probu koja je bila dijelom promocije Orkestra i animiranja novih članova, ali i podsjećanja na veliku glazbenu obljetnicu koja se ove godine obilježava u Križevcima, 200 godina od osnutka prvog križevačkog Glazbenog zavoda.

Od mnogobrojnih nastupa i koncerata ističe onaj 2006. godine kada je počašćen nastupom na koncertu najboljih maturanata glasovira glazbenih škola Hrvatske u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda te izvedba petog Beethovenovog klavirskog koncerta s akademskim simfonijskim orkestrom 2011. godine.

Car i kralj trebao je, uz prigodne svečanosti, postaviti završni kamen na zgradi kazališta, ali i Glazbenog zavoda te Gimnazije, kao i prisustvovati nekim drugim ceremonijalnim zbivanjima.

Izvedba Ravelovog drugog klavirskog koncerta uz Zagrebačku filharmoniju (lipanj 2006.) priskrbila joj je glasno odobravanje publike i kritike, a nakon uspješnog diplomskog koncerta u prepunoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (siječanj 2008.) nastavlja školovanje i umjetnički razvoj u Austriji i Italiji.

Hauska se, poput Wisnera von Morgensterna, uključio u nastojanja Iliraca, što dokazuju i njegove Varijacije na davoriju Nek se hrusti šaka mala Ljudevita Gaja i Ljudevita Vukotinovića, skladba koju je Anđelko Ramušćak otkrio u Hauskinoj ostavštini u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu.

Tijekom 1887. godine promijenjena su i dopunjena društvena pravila po kojima je učitelj gradskog glazbenog zavoda ujedno i kapelnik gradsko-vatrogasne glazbe.

Obitelj Dorina oca morala se zbog banske obaveze preseliti u Zagreb, pa je Dora nastavila svoje školovanje u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, a bila je i na usavršavanju u Njemačkoj, u Dresdenu.

Kada se obitelj zbog banske obveze Dorina oca preselila u Zagreb, ona je nastavila privatno školovanje kod nastavnikâ glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda (Cirila Juneka, Dragutina Kaisera, Vaclava Humla).

Bio je istaknuti član Glazbenog zavoda, Gradske glazbe, Gospodarstvene bratovštine.

Takav ćemo repertoar naći i u slučajevima kad nastupa uz veliki jazz-orkestar, a takva je iskustva vežu za big bandove H rvatske radiotelevizije i Hrvatskoga glazbenog zavoda, te za Big band Radiotelevizije Ljubljana s kojim je gostovala u Italiji.

Pohađajući njemačku školu kod opatica Marija prvi put nastupa u samostanskim svečanostima, a s petnaest godina majka je upisuje na pjevački tečaj Glazbenog zavoda gdje pjevački pedagog Lichtenegger s njom vježba teške dramskosopranske dionice pripremajući je za Bečki konzervatorij, no zbog preforsiranosti na jednoj predstavi gubi glas.

Hrvatski kandidat Filip Pavišić, koji se plasirao u treći krug, dobio je nastup s Varaždinskim komornim orkestrom i nagradu Hrvatskog glazbenog zavoda.

Komemoracijom u Maloj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (Gundulićeva 6) u srijedu 13. studenog u 12 sati brojni štovatelji i članovi obitelji oprostit će se od uglednog hrvatskog umjetnika Josipa Klime.

Utemeljenjem Glazbenog zavoda u Petrinji (1841.) pojedinim odredbama statuta uređuje se i rad glazbe građanske garde, odnosno gradske glazbe koja od 1842. djeluje unutar spomenutoga zavoda.

Radionica utorkom Tihomira Petrovića, prof. glazbenoteorijskih predmeta i predsjednika Hrvatskog društva glazbenih teoretičara održat će se u utorak, 6. studenog 2012. u 20 sati u podrumskoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda.

U petak, 25. rujna 2009., u velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda slavio se 70. rođendan glasovite hrvatske muzikologinje, dr. Eve Sedak i to predstavljanjem svečanog zbornika Glazba prijelaza, što smo ga u suradnji s HRT-om objavili u čast profesorice Sedak.