To je Naputak za artističko-književnoga upravitelja zemaljskoga narodnoga kazališta, uredbe koju je 1863. pripremio Upravljajući odbor narodnoga kazališ ta zemaljskoga, a u svrhu postavljanja pravila za rad novoizabranoga artističkog i književnog ravnatelja kazališta Dimitrije Demetra, čovjeka koji je oblikovao cjelokupnu administrativnu i umjetničku fizionomiju kazališta [ 4 ] i koji je većinu od trideset i jednoga članka toga dokumenta sam i sastavio.

Prva dama zadarskog županijskog SDP-a Renata Sabljar - Dračevac osvrnula se danas na prozivke ravnatelja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zadru Renata Švorinića da ih Ministarstvo kulture novčano zakida iz političkih razloga.

To se u posebnoj mjeri odnosi na veze između Hrvatskoga narodnoga kazališta i Narodnoga kazališta u Sofiji.

Prva dama zadarskog županijskog SDP-a Renata Sabljar - Dračevac osvrnula se danas na prozivke ravnatelja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zadru Renata Švorinića da ih Ministarstvo kulture novčano zakida iz političkih razloga.

Navedeni kodeks o ponašanju za vrijeme pokusa i predstava za umjetničko i tehničko osoblje zagrebačkoga kazališta često se poistovjećuje sa svojim prethodnikom, Naputkom za artističko-književnoga upravitelja zemaljskoga narodnoga kazališta, te su ovdje sve nejasnoće otklonjene, a oba pravilnika prvi put tiskana prema, dotad javnosti teško dostupnim, izvornim dokumentima.

God. 1953 59. djeluje u orkestru Istarskoga narodnoga kazališta.

Naime, povodom otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta održan je natječaj za praizvedbu drame.

Ohrabrena nagradom koju je na Gavellinim večerima dobila za u Drami Hrvatskoga narodnoga kazališta Split režiranu predstavu Ujak Vanja Antona Pavloviča Čehova (jedni misle zasluženo, drugi su bili skloniji vidjeti razlog tako visokog plasmana u slaboj konkurenciji) gošća iz Slovenije, redateljica Mateja Koležnik, novu predstavu Kazališta Gavella, Gogoljevu komediju Ženidba, opet odijeva u ne baš suvremene, ali današnjici bliže kostime nalik odjeći prve polovine prošloga stoljeća (uspješno ih oblikuje Ana Savić Gecan).

U rujnu 1953. postao je članom Narodnoga kazališta u Puli, gdje je igrao do umirovljenja 1969. Ostvario je mnogobrojne uloge (oko 200) u svjetskim i hrv. klasičnim kaz. komadima.

Obilazak južnog dijela zida nastavlja se uz kulu Puncijela (desno pogled na Lovrijenac) i Bokar (lijevo pogled na grad, desno na otvorenu pučinu) i uz kule Sveta Marija, Mrtvo zvono, Zvijezda, Sveta Margarita, Sveti Stjepan, Sveti Spasitelj do ugaone tvrđave Sveti Ivan (pogled na gradsku luku, Srđ i istočni dio grada), zatim duž gradske luke iznad Ulice kneza Damjana Jude, iznad Vrata od Ponte, sa stražnje strane Kneževa dvora, Narodnoga kazališta i iznad Arsenala do silaska ispod Luže zvonare. 2. Središte je javnoga života grada od najstarijih vremena bio trg Luža.

U Slovačkoj je proslava učlanjenja počela u petak prijepodne svečanom ekumenskom bogoslužbom u evangeličkoj katedrali, kojoj su prisustvovali svi najviši državni predstavnici, a vrhunac je dostigla istoga dana navečer, na svečanome koncertu u zgradi Slovačkoga narodnoga kazališta, kojem je prisustvovao i austrijski kancelar Wolfgang Schüssel.

Druga scena Drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, nakon Dvije Tene Štivičić, 29. travnja nastavlja ovosezonski niz uprizorenja komada Eugenea Ionesca, apsurdista koji je ove sezone pravi hit domaćih pozornica.

Svakoga 22. lipnja prosvjedujemo s Jazovke i zato, što Trg Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu gradska i državna poglavarstva obezčašćuju imenom Tita Staljinova doušnika i ponajvećeg ubojice u svjetskim razmjerima.

Jednako moćna teatralizacija, koja bolje nego ijedna od sadašnjih domaćih predstava na ovoj pozornici pristaje dimenzijama, izgledu i ugođaju dvorane Hrvatskoga narodnoga kazališta, provedena je u svim komponentama predstave, od žarke rasvjete, Hačaturijanom nadahnute glazbe, scenskoga pokreta koji s lakoćom prelazi u ples, dinamičnoga rasporeda scenskih skupina i glumačkih ostvarenja pojedinaca.

Svečanom prigodom u subotu, 12. rujna, otpočela je nova sezona Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

Na položaju predsjednika Savjeta Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu pridonio je izgradnji njihove nove muzejske zgrade te, nakon požara 1971., i obnovi splitskoga Hrvatskog narodnoga kazališta.

U operi Hrvatskoga narodnoga kazališta ravnatelj Petar Konjović zapošljava ga najprije kao korepetitora a zatim i dirigenta u opereti.

Odabrane tekstove iz djela hrvatskih pisaca Cesarića, Nazora, Ujevića i Tadijanovića te splet narodnih poslovica kazivali su Nada Kočiš i Vjekoslav Janković, dramski umjetnici Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Osijeka.

MADRID Balet Hrvatskoga narodnoga kazališta Split nastupio je na festivalu Madrid en danza 2003. izvedbom predstave Citadela.

Jako sam osvijestila postojanje u svakoj minuti, to je kvaliteta koju pokušavam izvući iz svoje životne priče, kaže na početku razgovora Mira Perić Kraljik, prvakinja Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku i izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu za Glas Slavonije.

Posuđeni stih iz pjesme Gertrude Stein Sacred Emil naziv je toga kazališnog projekta, u koprodukciji Zagrebačkoga kazališta mladih i Istarskog narodnoga kazališta u Puli.

U sezoni 1950/51. zbog izvrsnih je uvjeta otišao u Operu Narodnoga kazališta Ivana Zajca u Rijeci.

Voditelj radionice: Aleksandar Bančić, dramski pedagog Dramskoga studija Istarskoga narodnoga kazališta

Upravo 22. lipnja spomen-pohodom na Jazovku prosvjedujemo, što trg Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu gradska i državna poglavarstva i dalje obezčašćuju imenom Tita, ponajvećega ratnoga zločinca u svjetskim razmjerima.

Istarskoga narodnoga kazališta iz Pule te Ah, ta sapunica

Prvak Hrvatskog narodnoga kazališta u Zagrebu Goran Grgić na dodjeli Nagrada hrvatskoga glumišta svratio je, zajedno s kolegicom Petrom Dugandžić, pozornost na moguće gašenje Kazališta KNAP na Pešćenici dižući svoj glas za spas toga kazališta, u kojem je Petar Veček napravio svoju posljednju predstavu, Amatere.

Varaždin Blues je radni naslov radioničkoga projekta kojim će mladi redatelj Borna Armanini u suradnji s glumcima Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu pokušati stvoriti priču o današnjemu Varaždinu, gradu zahvaćenom sveobuhvatnim promjenama koje se s gospodarskoga plana prenose na društveni, a odatle ulaze u intime njegovih stanovnika.

Drveni pod u dvorani za probe Narodnoga kazališta u Havani podrhtava dok primabalerina Maylin Daza i tri gospođe plešu uz glazbu Čajkovskoga.

Franovićeve slike prvi put su pred đurđevačkom publikom, iako je on često prisutan u hrvatskim galerijama od Splita, Staroga grada na Hvaru do Zagreba, a kao likovni stručnjak posljednjih šest mjeseci vezan je uz obnovu varaždinskoga Hrvatskoga narodnoga kazališta.

Cijeli je (kazališni) Zagreb već brujao o prvom romanu poznatoga glumca Hrvatskoga narodnoga kazališta, Božidara Oreškovića Sedmi dan, kada je ta knjiga od 250 stranica u izdanju Duhovne stvarnosti Zagreb, 1993, došla i u moje ruke.