Istraživanje je provedeno u sklopu velikog međunarodnog konzorcija u koji su bili uključene akademske institucije iz Škotske, Irske, Nizozemske, Engleske, SAD-a, Kine, Australije, Švedske i Rusije, no cjelokupna analiza glikozilacije imunoglobulina koja je bila osnova za istraživanje provedena je u zagrebačkom laboratoriju Genos

Ipak, završni proizvodi glikozilacije sastavni su dio svih medicinskih specijalnosti, a njihovo nas proučavanje potiče na osmišljavanje liječenja koje je uistinu holističko.

Područje trenutnog znanstvenog interesa joj je glikobiologija s naglaskom na istraživanje učestalosti mutacija i polimorfizama u genima vezanim uz urođene poremećaje glikozilacije.

Do glikozilacije dolazi kada se molekula glukoze (šećera) vezuje za molekulu bjelančevine bez utjecaja enzima, bjelančevina koje ubrzavaju kemijsku reakciju.

Znanstvenim rječnikom to vezivanje šećera i bjelančevina nazivamo ZPG (ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE), što je prikladan akroním za završne proizvode glikozilacije.

Posljednjih godina, kada je proces glikozilacije priznat kao jedan od uzročnika starenja, biokemičari su počeli kreirati anti-age kreme s antiglikacijskim učinkom.

Osim toga, u sklopu međunarodne suradnje sudjeluje i u istraživanjima na području funkcionalne genomike glikozilacije.

Ti su geni važni za razumijevanje velikog broja autoimunih bolesti i tumora, što upućuje na značaj glikozilacije imunoglobulina u razvoju ovih bolesti te otvara novo područje za razvoj dijagnostike i novih lijekova.

Bavi se istraživanjem epigenetičke regulacije glikozilacije u sklopu FP7 projekta HighGlycan, što je ujedno i tema njenog budućeg doktorata.

Prvi je korak u prevenciji razumijevanje zašto se završni proizvodi glikozilacije uopće oblikuju i odakle potječu.

Iako je naborana koža vidljiva oznaka ZPG (ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE) - a, razorne reakcije glikozilacije na ovaj ili onaj način utječu i na većinu degenerativnih bolesti.

Tijekom zanimljivog proučavanja učinka ekstrakta crvenoga luka otkrilo se da crveni luk ima statistički znatan učinak na zaustavljanje ili smanjivanje reakcije glikozilacije.

- Zahvaljujući suradnji s profesorom Laucom i tvrtkom " Genos " uspjeli smo provesti prvu veliku populacijsku studiju glikana u svijetu, te otkriti da je gen HNF1A jedan od temeljnih regulatora glikozilacije.

- Analiza glikozilacije područje je kojim se bavim već više od 10 godina i iznimno me veseli da su se upravo glikani pokazali kao izvrstan biomarker u tako značajnoj bolesti kao što je dijabetes.

Istraživanja u području glikobiologije provodi već više od dvadeset godina, a njegov je interes trenutačno usmjeren na složenu genetiku proteinske glikozilacije i uloge alternativne glikozilacije u fiziološkim i patofiziološkim procesima.

Studija je otkrila kako je varijabilnost glikozilacije na nivou individualnog proteina čak veća nego kod glikoma cjelokupne plazme.

Završni proizvodi glikozilacije izravno uništava bjelančevine.

Pokušali su stvoriti lijekove protiv glikozilacije, ali oni su se pokazali ili nedjelotvornima ili potencijalno opasnima.

Brojni proteini u organizmu, pa tako i hemoglobin, vežu postepeno glukozu u procesu glikozilacije, tj. hemoglobin na sebe veže glukozu u uvjetima dugotrajne hiperglikemije.

Zanimljivo je da su istraživači pronašli izravnu vezu između neuropatije i ZPG (ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE) - a pa su bili u potrazi za učinkovitim agensima protiv glikozilacije kako bi se taj poremećaj spriječio i liječio.

Iako se taj proces događa na molekularnoj i nama nevidljivoj razini, glikozilacija svoj kobni proces završava stvaranjem šetnih spojeva nazvanih advanced glycation end-product (AGE), odnosno završni proizvod glikozilacije, koji je itekako vidljiv i koji stručnjaci smatraju jednim od glavnih uzročnika starenja.

Prvi se znakovi glikozilacije pojavljuju oko 30. ili 35. godine, baš u vrijeme kada se na licu počinje ocrtavati stil života koji smo vodili proteklih godina (nezdrava prehrana, pušenje, pretjerano izlaganje suncu...) i kada organizam postupno smanji proizvodnju kolagena, a mehanizam za obranu od slobodnih radikala slabi.

A taj novonastali višak slobodnih radikala, pak, pospješuje proces glikozilacije.

U većine osoba s normalnom razinom šećera u krvi proces glikozilacije događa se postupno tijekom života.

Nekoliko sati nakon što pojedemo nešto slatko, u našem organizmu započinje proces glikozilacije.

Genos je danas jedan od vodećih laboratorija za analizu glikozilacije u svijetu, te nam je u ovom konkretnom projektu povjerena analiza 12.000 uzoraka pacijenata s upalnom bolesti crijeva koje su prikupili kolege iz Škotske, Italije i Kalifornije. "

Kako odoljeti slatkim iskušenjima ili, drugim riječima, kako se prehranom zaštititi od štetnih posljedica glikozilacije, savjetuje nas nutricionistica Darija Vranešić iz savjetovališta Vitaminoteka.

Također pomaže u sprečavanju glikozilacije stimulacijom porasta glukoze.

Odgonetavanje genetičke i epigenetičke regulacije glikozilacije, kao i potraga za glikanima koji predstavljaju potencijal za biomarkere nešto je čime se znanstvenici u laboratoriju Genosa svakodnevno bave.

Dr. Ćurin trenutno radi kao post-doktorantica u Institute of Applied Genetics and Cell Biology, University of Natural Resources and Applied Life Sciences u Beču na temi glikozilacije biljnih proteina.