1 4 Ženska mudrost sagradi ku? u, a ludost je rukama razgra? uje. 2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga. 3 U lu? akovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne. 4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove. 5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž. 6 Podsmjeva? traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja. 7 Idi od? ovjeka bezumna jer ne? eš upoznati usne što zbore znanje. 8 Mudrost je pametna? ovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumni? ka ludost prijevara je. 9 Lu? acima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima. 10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi. 11 Dom opakih propast? e, a šator? e pravednika procvasti. 12 Neki se put u? ini? ovjeku prav, a na koncu vodi k smrti. 13 I u smijehu srce osje? a bol, a poslije veselja dolazi tuga. 14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar? ovjek svojim radom. 15 Glupan vjeruje svakoj rije? i, a pametan pazi na korak svoj. 16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je. 17 Nagao? ovjek? ini ludosti, a razborit ih podnosi. 18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjen? ava znanje. 19 Zli padaju ni? ice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim. 20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja. 21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima. 22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? 23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo. 24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost. 25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica. 26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je s inovima uto? ište. 27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti. 28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada. 29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost. 30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima. 31 Tko tla? i siromaha huli na stvoritelja, a? asti ga tko je milostiv ubogomu. 32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi uto? ište. 33 U razumnu srcu mudrost po? iva, a što je u bezumnome, to se i pokaže. 34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima. 35 lju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.