Gojko Borić, dopisnik Dnevnog avaza iz Njemačke, Sarajevo

U tim su razgovorima sudjelovali uglednici iz Hrvatske i inozemstva kao Victor Meier, Paul Lendvai, Jakša Kušan, Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Krsto Cviić, Josip Šentija, Neven Šimac, Marc Gjidara, Paul Garde, Stanko Uršić, Petar Kriste, Srećko Lipovčan, Branimir Donat, Grozdana Cvitan, Tomislav Bunjevac, Stjepan Kušar, Mirko Mataušić, Branko Salaj, Mirko Galić, Dražen Mirko Grmek, Franjo Zenko, Mladen Klemenčić itd.

Kad bi iskreno odgovorili na ta pitanja, kako bi, recimo, Tihomir Dujmović u Abendblattu i Gojko Borić u Hrvatskomu listu mogli mirne duše prezirati hrvatsku državnu samostalnost i suverenost cvrkućući bez prestanka najpliće kolonijalne dogme: Nijedna država nije otok; EU nema alternative; Članstvo u Europskoj bijeg je s Balkana.

O jednom takvom književnom uspjehu, tj. romanu »Svaki dan svaki sat« Nataše Dragnić piše u »Hrvatskom listu« Gojko Borić.

U aktualnom Hrvatskom listu, u članku od uredništva označenom kao Aktualno, a naslovljenom: " Europa na bespuću, Hrvatska u neokomunizmu ", odmah, u trećoj rečenici stalni kolumnist i člankopisac tog lista Gojko Borić sa svojeg njemačkog fenstera s europskim štokom i medijskim pogledom dalekozorom na Hrvatsku,« očešao »se opet jednom o, kako se izrazio,« naše bajne suvereniste ».

S 41 shitom u stopu ga prati laureat iz 2006. godine Gojko Borić, dok su 33 shita bila dovoljna Živku Kustiću, kolumnistu Jutarnjega lista, za treće mjesto.

Zna li Gojko Borić da je HOP " Ustaša " nikao u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. godine u srcu i glavi popularnog odvjetnika dr. Ante Pavelića koji je srpski zločin ubojstva i ranjavanja hrvatskih zastupnika promatrao svojim vlastitim očima.

Je li ikada Gojko Borić razgovarao s poglavnikovim duhovnikom patrom Vilimom Ceceljom i čuo sve ono što se zbivalo za vrijeme obrane NDH.

Je li Gojko Borić svjestan izjave sada blaženog kardinala Alojzija Stepinca u sudnici prepunoj jugo zločinaca koji su ga sudili po JKZ-o pod prijetnjom smrtne kazne.

Neka Gojko Borić pročita Ciligine izjave o Jasenovcu gdje su Židovi zauzimali cijelu unutarnju upravu Jasenovca sve dok ih Nijemci po Heinrichu Himmleru nisu u rujnu mjesecu 1943. deportirali u Njemačku i to njih ukupno 4972. Sada židovska novinarka utvrđuje da je oko deset tisuća Židova spašeno dozvolom da napuste NDH.

Stalni suradnik Revije, novinar i publicist Gojko Borić iz KĂślna, autor je osvrta na djelovanje hrvatskih iseljenika u glavnom gradu Španjolske, dosad prvoga sustavnog pregleda te vrste.

Gojko Borić, dopisnik sarajevskog Oslobođenja iz Kölna

Gojko Borić, publicist iz Kölna, navodi u svojim tekstovima doslovno da je predsjednik Mesić omogućio zagrebački samit, nakon kojega je Hrvatska gurnuta na tzv. zapadni Balkan (naziv koji nikada nije postojao), na kojemu će ostati sve dok to bude odgovaralo Carli del Ponte koja, kako se čini, ima nad nama ovlasti veće nego svi naši vladari, od Franje Josipa do Josipa Broza.

Gojko Borić u Hrvatskom listu opet jednom o " našim bajnim " suverenistima, a Nino Raspudić u Večernjem listu o ne baš bajkovitoj suverenosti

Gojko Borić je u Slobodnoj Dalmaciji od 27. siječnja 2001. dao izvrsnu analizu puzajućeg jugoslavenstva koji današnja vlast provodi u Hrvatskoj.

I taj gospodin Gojko Borić nastavlja ratovati protiv NDH isto kao kroz cijelo vrijeme Kušanove takozvane " Nove Hrvatske ".

Gojko Borić HRVAT IZVAN DOMOVINE Sjećanja političkog emigranta

POVJESNICA Ljubomir Antić: Dvadeset i prvi rođendan hrvatske države Igor Zidić: Oslobađajuća presuda kraj Domovinskoga rata Marina Perić Kaselj Ivan Čizmić: Hrvatski savez u Sjevernoj i Južnoj Americi Estela Banov Depope: Iz kulturne povijesti američkih Hrvata Marin Sopta: Hrvatsko narodno vijeće u Kanadi Luka Budak: Dva povijesna projekta australskih Hrvata Gojko Borić: Krivotvorine jedne povjesničarke Alojz Jembrih: Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata

DOPISNIK SLOBODNE DALMACIJE U BONNU GOJKO BORIĆ: RASCJEP U CDU - u U ratu oko crnih milijuna evo i Kohlovih " bataljuna "

Za tjednik Fokus od 19. studenog pa do kraja godine opširno izvještavaju i daju komentare o zbivanjima u Ukrajini novinari Ivan Matić, Marko Biočina, Božo Ä ubelić, Gojko Borić, Stanko Tenšek.

Izvještavajući iz Njemačke, Gojko Borić pod naslovom Nijemce brine Putinovo upletanje u ukrajinsku stvar, piše: Ne samo njemački mediji, nego i političari s velikim zanimanjem prate demokratsku revoluciju u Ukrajini o kojoj njemačka javnost nije puno znala iako je ta država po površini najveća u Europi.

Gojko Borić u svom postizbornom komentaru u novogodišnjem Fokusu piše: Podijeljenost Ukrajine ima duboke povijesne korijene.

I pored Gabeličinih argumenata o NDH evo opet Gojko Borić po tko zna koji put napada NDH i njezine branitelje.

Na prošlogodišnjem šezdesetom po redu međunarodnom frankfurtskom Sajmu knjiga Hrvatsku je predstavljao Gojko Borić sa svojom prošle godine objavljenom knjigom Hrvati izvan domovine sjećanja političkog emigranta.

Na Zapadu netko iz profesorske struke treba dobiti Nobela da bi mogao kupiti četiri stana, Gojko Borić: Tragikomedija hrvatskih predsjedničkih izbora, Hrvatski list, god.

Kako stvari stoje sada, niti tjedan dana prije početka sajma, pod okriljem ZNK put Frankfurta će Gojko Borić/naslovna /, publicist i novinar koji će predstaviti svoju knjigu Hrvat izvan domovine (Naklada Pavičić, 2007), sačinjenu uglavnom od kolumni koje je objavljivao u tjedniku Fokus.

' Hrvat izvan domovine ' Gojko Borić jedini je domaći pisac koji je potvrdio svoj odlazak u Frankfurt pod okriljem Zajednice nakladnika?

O tome je nedavno s velikim iskustvom života izvan Hrvatske pisao Gojko Borić.

Enciklopedija je u vremenu u kojem je nastala bila dobitak za koji će pisac Gojko Borić u tekstu »Tragedija Miroslava Krleže« u povodu 85. godine života napisati da je Jugoslavenska enciklopedija monumentalno kvantitetno djelo, ali puno neistina o Hrvatskoj i Hrvatima.

Gojko Borić, ne umanjujući Krležin doprinos u književnosti, s pravom u naslovu teksta prvu riječ naslovljava - tragedija, jer već u vremenu kada se pojavio mnogi su vjerovali kako će uvidjeti socijalnu situaciju, zakržljalo mađaronstvo, kako piše Borić, »jugoslavenstvujuće« intelektualce i biti nasljednik Matije Gupca u hrvatskijem obliku.