Studirao sam na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje mi je dijalektologiju predavao veliki hrvatski lingvist, nedavno preminuli Dalibor Brozović.

Mnoge spoznaje bitne za srednjojužnoslavensku dijalektologiju iznio je Dalibor Brozović u radu ÂťO jednom problemu naše historijske dijalektologije ⠀ stara ikavsko-ijekavska granicaÂŤ (Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV-V, 1961 - 1962, str. 51 - 57), međutim, mnogo je važnija monografija ÂťO problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalektaÂŤ napisana ljeti 1960., primljena za tisak u Akademiji 1963., objavljena u drugoj knjizi Hrvatskoga dijalektološkog zbornika 1966., str. 119 - 208. Tu je istočnobosanski dijalekt uspoređen s jugoistočnim i sjeverozapadnim govorima istočnohercegovačkog dijalekta, opisana su proučavanja toga dijalekta, iznesene su njegove osobine, poglavito, naravno, ijekavizam, šćakavizam i akcentuacija, definirano je prostiranje, pri čemu se sa stanovitim rezervama sada spominje i dolina Usore kao dio toga dijalekta; opisano je vrlo složeno stanje njegova stanovništva, povijest terena, kategorije pučanstva, unutarnja razvedenost dijalekta s obzirom na regionalne, vjerske i genetske razlike, geneza dijalekta; dana je osobito važna definicija stare zapadne štokavštine, objašnjene su stare genetske veze toga dijalekta, današnja struktura i mjesto među srednjojužnoslavenskim dijalektima.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

Stanovište hrvatskih jezikoslova najdetaljnije je obrazložio Dalibor Brozović (iako su se o toj tematici, uzgred, izjasnili i Radoslav Katičić i Tomislav Ladan).

Taj izmišljeni dogovor me podsjeća na ono što je pokojni lingvist Dalibor Brozović rekao o mitu srpskohrvatskog jezika.

U Zadar su stigli sveučilišni profesori, ali i mladi asistenti, sada već akademici, kao primjerice Dalibor Brozović i Nikica Kolumbić.

Dominantne stavove o hrvatskoj jezičkoj povijesti su oblikovali Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Stjepan Babić i Milan Moguš.

Istaknuti naš lingvist Dalibor Brozović pojavu akcentuacijskih osobina na našim područjima podijelio je na pet cjelina.

Akademik Dalibor Brozović upoznao ga je u Budimpešti na znanstvenom skupu o Krleži, gdje je dr. Mamić održao referat.

Upravo se politika tzv. Zapadnog Balkana, kao loše ponavljanje povijesti, odvija po rasnoj balkanskoj ontologiji, tj. da " ne bi bilo loše kada bismo radi potpunosti svoje prirode i bitka obnovili svijest da smo ipak dio (južno) slavenskog svijeta " (Dalibor Brozović, 1999.).

Kako čak i Dalibor Brozović ističe, po istom modelu imenovanja nastao je i naziv indoevropski jer uključuje i perzijski i armenski koji se nalaze između Indije i Evrope.

Akademija nauka i umjetnosti BiH je prepoznala osnovne razloge osnivanja Hrvatskog leksikografskog instituta te prihvatila inicijativu potpisivanja takva sporazuma bez obzira na to što u svom nazivu sadrži termin Hrvatski - kaže Anđelić Hrvatski leksikografski institut ima znanstveno vijeće koje odobrava projekte u kome se nalaza velika znanstvena intelektualna imena iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a porijeklom su iz BiH od kojih su akademik Dalibor Brozović, akademik Božidar Matić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, akademik Serafin Hrkač, dr. Franjo Topić, dr. Dubravko Lovrenović, dr. Marko Karamatić, dr. Ivan Markešić, dr. Ante Mišković, dr. Snježana Musa, mr. Vladimir Šoljić, Vlatko Filipović i dr. Josip Budimir.

Onda me molio da nastupi u emisiji koju sam vodila na OTV-u, ali objasnila sam da nema šanse jer je tada bio najzabranjivanije ime, ali da može doći Dalibor Brozović.

VII., str. 62. - 66., Zagreb, 1988.), Irislav Dolenec (Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993.), Dalibor Brozović (Kune i lipe, Zagreb, 1994.) te autorica ovog teksta (Prijedlozi Ive Kerdića za novac Kraljevine Jugoslavije 1937. godine - narudžba i sudjelovanje na natječaju, Numizmatičke vijesti, br.

U knjizi ' Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku ' (309 str.) obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav, izoglose refleksa jata u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski dijalekti u 17. i 18. stoljeću, kajkavsko narječje i njegova proučavanja, dosadanja proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska dijalektologija od 1945. do 2005., Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti, jezik Marina Držića, kultura hrvatskog jezika u doba " Knjige od uspomene " (1673. - 1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, ' najstariji dubrovački govor ' i ' najstarija dubrovačka proza ' Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić, Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića ' Moj grad ', ' Ognji i rože ' Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović kao i Glorija Rabac-Čondrić i Istra.

Ne treba zaboraviti da sva petorica koriste naš novac, tj. da se novcem, koliko je to uočljivo od HGK i Ministarstva znanosti tiska rječnik i pravopis, o čemu su svoja zapažanja izrekli znalci: akademik Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Tomislav Ladan, za tisak je stručni tekst napisala jezikoslovka i leksikografkinja Nataša Bašić (Večernji list, 4. XII. 2004), koja o Velikom rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića navodi i riječi Tomislava Ladana kako je rađen u najboljoj tradiciji hrvatskih vukovaca.

Kao predsjednik HDZ-a gospodin Sanader je pokrenuo tako značajnu " kadrovsku obnovu " u svojoj stranci, da nakon odlaska Andrije Hebranga u njenom vodstvu više nije nijedan utjecajniji partijski čelnik iz vremena Franje Tuđmana - ni Ivić Pašalić, ni Jure Radić, ni Drago Krpina, ni Nikica Valentić, ni Hrvoje Šarinić, ni Ljerka Mintas-Hodak - da ne spominjem onu prvu generaciju kojoj su pripadali i Šime Đodan, Dalibor Brozović, Josip Manolić, Slavko Degoricija, Žarko Domljan, Miljenko Žagar i drugi (kako ih jedan tjednik naziva) danas " zaboravljeni asovi ".

Dalibor Brozović jezičnu je nekulturu protegao dalje u prošlost, ističući i mnoge naše vlastite nemare, kao što je slabo osuvremenjivanje stare književne baštine, lektoriranje hrvatskih pisaca iz 19. stoljeća u skladu s karadžićevskim načelima.

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća marljivo je Dalibor Brozović surađivao u bosanskohercegovačkim dijalektološkim pothvatima, bio je jedan od članova uredništva Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika, sudjelovao je u sastavljanju upitnika za istraživanje bosanskohercegovačkih govora, opisivao osobito prozodiju bosanskih govora.

Sudjelovao sam u radu nekoliko simpozija tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća na kojima su svoje radove izlagali, a potom sudjelovali i u diskusijama, i Dalibor Brozović i Radoslav Katičić.

Ali tadašnji sekretar SK na filozofskom fakultetu u Zadru dr. Dalibor Brozović bio je dovoljno moćan da " progura " svojeg prijatelja Franju Tuđmana.

Sudionike znanstvenog skupa u ime HAZU pozdravio je voditelj ovoga međunarodnog projekta akademik Dalibor Brozović, u ime grada domaćina predsjednik gradskog vijeća Davor Aras te dr. Damir Magaš u ime novoutemeljenog Zadarskog sveučilišta.

Ovakav stav je podupro vrlo ugledni član partije, prof. Dalibor Brozović, a onda i neki drugi pa su oponenti utihnuli.

Dobio je otkaz, s njim i žena, pa je pokušao doći na katedru njemačkog na Zadarskom sveučilištu, što je bilo teško ostvariti budući da, iako njemački dobro govori, taj jezik nije studirao, nego francuski, pa iako je dr Dalibor Brozović mogao ovdje pribaviti doktorat Tuđmanu, nije mogao katedru Sanaderu.

Među suradnicima su i istaknuti filolozi kao Dalibor Brozović, Marc L.

Sve je to u disertaciji izvrsno obradio Dalibor Brozović i odjednom se u novom svjetlu vidjelo što je i kakav je hrvatski jezik.

KATIČIĆ: Nije lako odgovoriti na to pitanje, ali najprije bih spomenuo našu znanstvenu veličinu, kojoj osobno dugujem najviše u tom smislu, a to je odnedavna pokojni Dalibor Brozović.

Hrvatski akademik prof. dr. Dalibor Brozović u svojoj knjizi " KUNE I LIPE " (izdanje Narodne banke Hrvatske, Zagreb 1994), navodi: " Za dan državnosti 30. svibnja, najavljena je ove godine zamjena hrvatskog dinara kunom, novom novčanom jedinicom Republike Hrvatske.

Autor: Dalibor Brozović Izvor: Kune i lipe - novac Republike Hrvatske, NBH, Zagreb, 1994.

U srednju Bosnu vratio se Dalibor Brozović ponovno u kolovozu i rujnu 1958. i o svom istraživanju izvijestio u Ljetopisu, knj. 65. za 1958., str. 334 - 350. U opsežnu izvješću, uz drugo, napominje da je u Vijaki fakultativno čuo akut koji je fonetski isti kao u Posavini.